Alija Izetbegović i patrioti ni iz čega stvorili vojsku i odbranili državu

Pobijedit ćemo – Bosna i Hercegovina ostat će cjelovita, govorio je s “neobičnom upornošću” prvi predsjednik samostalne BiH Alija Izetbegović, a sjećao se nakon njegove smrti, na današnji dan prije tačno 13 godina, bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.
Politička ikona

Bosna i Hercegovina danas ne bi postojala da nije bilo predsjednika Alije Izetbegovića, govorio je Ričard Holbruk (Richard Hobrooke), tvorac Dejtonskog sporazuma.

Muzej “Alija Izetbegović”: Čuvena beretka s kojom je izrastao u simbol naroda

Ljudi koji tvrde da je Izetbegović krivac za bosanski rat, ili da je njegova krivica slična Tuđmanovoj ili Miloševićevoj (priča o jednakoj krivici tri zaraćene strane), ne mogu mu oprostiti bosanski suverenitet, pisao je Mile Stojić.

Sve su to istine o bošnjačkom lideru i prvom predsjedniku naše domovine, čovjeku koji je “postao jedna od planetarnih političkih ikona u rangu Jasera Arafata i svojevrsnog balkanskog dalaj-lame”, iza kojeg je ostala samostalna BiH, ali i teški izazovi u borbi za opstojnost onoga stečenog u godinama agresije, genocida i ogromnih stradanja. Svijet mu je odao priznanje, a desetine hiljada ljudi ispratile su ga na bolji svijet.

Bakir Izetbegović: Bio mudar i realističan

– Emocije i sjećanja na tegobno, ali i herojsko vrijeme koje je obilježio rahmetli Alija uvijek su živi i prisutni. Zavaljujem često Bogu što nisam prisiljen da rješavam užasne dileme s kojima se on suočavao. Kojim god putem da se krenulo u to vrijeme, neizbježna je bila manja ili veća tragedija – kaže u izjavi za “Avaz” Alijin sin i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

U tom vremenu, dodao je, bosanski patrioti dokazali su da mogu ni iz čega stvoriti vojsku i odbraniti državu, a “Bošnjaci su afirmisali potiskivani identitet i vjeru, vratili historijsko ime i ime jezika”.

Važna uloga

Bivši ministar vanjskih poslova i ambasador BiH pri Ujedinjenim narodima Muhamed Šaćirbegović ističe da je Alija Izetbegović bio bošnjački, ali i istinski bh. lider. On je, dodaje, kod većine američkih državnika kao bosanski Džordž Vašington (George Washington), “čiji je utjecaj, kao političkog i vojnog čelnika bh. snaga, prevazilazio generacijske i ideološke podjele među svima onima koji su snažno zagovarali i bili za odbranu BiH kao cjelovite zemlje”.

Šaćirbegović: Bosanac, a ne samo Bošnjak

– On je bio Bosanac, a ne samo Bošnjak. Ne samo da je odbranio Bošnjake od genocida i potpunog nestanka, imao je važnu ulogu i da sačuva BiH, ali i njenu multietničku dimenziju, mada sam ja kritičan bio u tom dijelu. Predsjednik Izetbegović bio je mnogo bliže Americi i Evropi nego što su bili neprijatelji BiH. On se vjerski identificirao s istočnim svijetom, ali njegova ideologija, koju smo mi branili, bila je ideologija Amerike i Evrope. Zato sam govorio Bosancima i Hercegovcima da smo se mi s Alijom borili i za Vašington i Brisel. Jasno je to danas zbog onoga što radi Vladimir Putin, ali i onoga što radi ISIL – ističe Šaćirbegović.

Nadalje, Bakir Izetbegović naglašava da Alija Izetbegović nije bio zadovoljan nametnutim Dejtonskim mirovnim sporazumom, smatrao ga je nepravednim, ali pravednijim od nastavka rata.

– On je bio mudar i realističan političar, o današnjem stanju u državi vjerovatno bi imao isto mišljenje – daleko je od idealne, ali dobra je s obzirom na odveć kompleksnu strukturu kreiranu u Dejtonu koja onemogućava brži napredak – dodao je.

Ostavio državu u njenim granicama

Admir Mulaosmanović, profesor Internacionalnog univerziteta (IUS) i autor prve političke biografije Alije Izetbegovića, kaže da su iza prvog predsjednika BiH ostale dvije bitne stvari.

– To su država BiH, za čije se netaknute granice on borio od 1990. do 1995. Drugo, naš narod dugo je bio svojatan, nije imao prava i institucije, a u vrijeme Izetbegovića, ne samo njegovom zaslugom, dosegnuo je puninu, vratio svoje ime i uspostavio svoje vrijednosti. Bošnjački narod trebao je dalje razvijati svoje institucije, ali Alijini nasljednici u tome nisu uspjeli. Razloge trebamo tražiti u bolesti bošnjačkog naroda, a to je teški individualizam i želja za vlastitim probitkom, a ne za opće dobro. Kao narod i država živimo u teškim vremenima – kaže Mulaosmanović za “Avaz”.