BiH za 400 godina objavila 13 popisa stanovništva

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Ako Bosna i Hercegovina ne objavi popis stanovništva do 1. jula ove godine, popis će propasti, odnosno, podaci neće biti validni. Već treću godinu nadležne statitističke agencije u BiH ne mogu se dogovoriti oko metodologije obrade podataka, a u cijeli proces debelo je umiješana politika na šta upozoravaju i stručnjaci.

Bosna i Hercegovina je u posljednjih 400 godina objavila ukupno 13 popisa, ali ne i posljednji. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku najstariji popis stanovništva Bosne i Hercegovine datira još sa samog početka sedamnaestog stoljeća, a sproveden je u vrijeme turske vladavine balkanskim zemljama, pa i Bosne i Hercegovine. Ovi popisi – defteri su rađeni po sandžacima, tadašnjim upravnim jedinicama. Defteri koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, nalaze se u Državnom arhivu Republike Turske, sortirani su i arhivirani u različitim serijama dokumenata, a većina njih je kodirana kao Tapu defteri.

Pedesetih godina dvadesetog stoljeća Turska je BiH dostavila nekoliko desetina ovih popisa iz Državnog arhiva Republike Turske i ovim činom je napravljen veliki pomak u izučavanju prošlosti bosanskohercegovačkih naroda. Defteri koji su se odnosili na sve krajeve bivše Jugoslavije su bili pohranjeni u Orjentalnom institutu u Sarajevu. Prilikom agresorskog granatiranja Sarajeva 16. i 17. maja 1992. godine svi defteri su u potpunosti izgorjeli.

Popisi u vrijeme Austro-Ugarske

Sa aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine, slijede novi popisi stanovništva.

Prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini od strane Austro-Ugarske vlasti izvršen je 1879. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1879. godine u BiH živjelo je 1.158.440 stanovnika, 550.651 je stanovništvo ženskog pola, a 607.789 je stanovnišvo muškog pola.

Drugi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini od strane Austro-Ugarske vlasti izvršen je 1885. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1885. godine u BiH živjelo je 1.336.091 stanovnika, 631.066 osoba ženskog pola, a 703.025 osoba muškog pola.

Naredni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1895. godine. U BiH je ove godine živjelo 1.568.092 stanovnika.

Posljednji popis stanovništva pod Austro-Ugarskom vladavinom u Bosni i Hercegovini je izvršen 1910. godine. U BiH je tada živjelo 1.898.044 stanovnika.

Popisi nakon Prvog svjetskog rata

Po okončanju Prvog svjetskog rata, 1918. godine Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom i Crnom Gorom, ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. godine službeno nazvana Kraljevinom Jugoslavijom.

Godine 1921. izvršen je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini. Po popisu stanovništva na površini od 51.200 km² 1921. godine u BiH živjelo je 1.890.440 stanovnika.

Prema popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini izvršenom 1931. godine na površini od 51.564 km² živjelo je 2.323.555 stanovnika.

Drugi svjetski rat donosi promjene u političkom sistemu Jugoslavije i 1948., kada je izvršen popis stanovništva, njeno zvanično ime je Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Po ovom popisu na teritoriji Bosne i Hercegovine, koji obuhvata površinu od 51.200 km², živjelo je 2.564.308 stanovnika. Broj stanovika ženskog spola je 1.327.376, a muškog spola je 1.236.932.

Drugi po redu popis stanovništva FNRJ je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u Bosni i Hercegovini je bila gotovo identična onoj iz 1948. godine, s tim da je kotar Odžak ukinut i pridružen kotaru Modriča. Na popisu 1953. godine nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman (Bošnjak). Po popisu stanovništva na površini od 51.221 km² 1953. godine u BiH živjelo je 2.847.459 stanovnika.

Treći po redu popis stanovništva u FNRJ objavljen je 30. marta 1961. godine. Učinjen osam godina nakon prijašnjeg, ovaj popis je donio značajne promjene. Ukinuta je podjela na kotare, i uvedena podijela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Ova podjela će uz neke manje promjene potrajati do danas, s mnogim općinama koje još uvijek imaju granice povučene 1961. Druga značajna promjena je ta, da je uvedena kategorija Muslimana kao etničke pripadnosti, iako se dio današnjih Bošnjaka još uvijek izjašnjavao kao neopredijeljeni Jugoslaveni.

Po ovom popisu stanovništva na površini od 51.197 km² u BiH 1961. godine živi 3.277.948 stanovnika. Broj stanovnika ženskog spola iznosio je 1.678.238, a muškog spola 1.599.665.

Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine. Prema popisu iz te godine u BiH živi 3.746.111 stanovnika, od čega 1.911.511 su činile osobe ženskog pola, a 1.834.600 osobe muškog pola.

Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini izvršen je i 1981. godine. Prema tom popisu u BiH je živjelo 4.124.256 stanovnika.

Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini u sastavu SFRJ je izvršen u martu 1991. godine. Po tom popisu na površini od 51.197 km² 1991. godine u BiH živjelo 4.377.033 stanovnika. Broj osoba ženskog spola iznosio je 2.193.238, a muškog spola 2.183.795.

Posljednji ili 14. popis stanovništava u Bosni i Hercegovini obavljen je u oktobru 2013. godine, ali ti rezultati još uvijek nisu objavljeni. Razlozi su političke prirode. Nezvanično, od 3.791.622 popisane osobe, čak 1.836.603 osobe su se izjasnili kao Bošnjaci, 1.239.019 osoba izjasnili su se kao Srbi dok je Hrvata 553.000. Ostalih je 163.000. Ni srpskom ni hrvatskom političkom korpusu ne odgovaraju ovakvi rezultati jer bi se štošta moralo promijeniti u “politici podjele” resora po nacionalnom ključu u korist jednih, a na štetu drugih ili trećih.

Više vijesti