Bogićević: U BiH već postoje tri entiteta

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Bivši član Predsjedništva SFR Jugoslavije iz BiH Bogić Bogićević kazao je da u BiH postoje tri entiteta.

“Postoji srpski, bošnjački i hrvatski entitet, samo što jedan nema zakonodavnu i izvršnu vlast, a sve drugo ima”, kazao je Bogićiveć gostujući u emisiji Pressing N1 televizije.

Zamoljen da pojasni svoju tvrdnju Bogićević je kazao: “Ako krenete od Kiseljaka do Neuma vidjet će te da taj entitet postoji, kroz poštu, vode ceste, telekom…

Na upit hoće li treći entitet biti i formalno uspostavljen Bogićev je odgovorio: “Kako se stvari kreću ja mislim da hoće.”

Bogićević, je također rekao kako se nada da će Bosna i Hercegovina preživjeti zahvaljujući mlađim, pametnim generacijama.

“Nadam se da će BiH preživjeti, očekujem da hoće zahvaljujući generaciji mlađoj od moje. Niko u izolaciji ne može opstati”, rekao je Bogićević.

“Ovdje ljudi imaju tradiciju zajedničkog života. BiH je preživljavala i u Otomanskom carstvu i u Austrougarskoj. Može se dogoditi čudo da posluži kao moneta za potkusurivanje na globalnom planu pa da se kaže: Tamo je Kosovo izgubljeno, tamo imamo RS, nismo napravili RS u Hrvatskoj, pa da se na tom plani nešto događa. Nisam siguran da je to važno za globalizaciju o kojoj smo govorili ranije”, kazao je.

Budući da je referendumska priča uvijek aktivna, odnosno najave Dodika o održavanju referenduma, Bogićević je kazao da to “nisu pucnji u prazno”.

Bogićeviću je postavljeno i pitanje mogućnosti novog rata na ovim prostorima.

“Preteško mi je reći jer ga ne želim. Ideali i želje su jedno, a stvarnost drugo. Ako Paddy Ashdown najavi rat dva puta, Angela Merkel dva puta – onda su to ozbiljne stvari. Ne isključujem neki ograničeni rat koji će poremetiti situaciju koju sada imamo, koja je opet iznimno loša. Dok sada razgovaramo, u svijetu se vode 84 rata, lokalna i regionalna. Od ta 84 50 ih je s vjerskim predznakom”, naglašava Bogićević.

“Ovdje nije teško povesti rat, ako se instruiraju ljudi da su ugroženi. Rat je prisutan, u Daytonu nije završen. Tu su završeni oružani sukobi. Dovoljno je 15 dana medija da objave da smo ugroženi od drugih i drugačiji. Da mrzimo ljude jer ih ne poznajemo. Imamo dvije škole pod jednim krovom, i ove ljude na prvoj nogometnoj utakmici možete pokrenuti na sukobe”, jasan je gost Amira Zukića u emisiji Pressing.

I Hrvatska i Srbija imaju pretenzije ka BiH, kazao je bivši član predsjedništva SFRJ.

“Neće oprostiti Dayton i amrerički pristisak da BiH ostane kao međunarodno priznata država. Ovisit će od vlasti tih zemalja, ali velikodržavne ideje Hrvatske i Srbije ka BiH nisu mrtve”, dodao je.

Na pitanje o događajima iz 1991. godine kada je na sjednici Vrhovne komande OS SFRJ izgovorio “NE” za vrijeme glasovanja o proglašavanju izvanrednog stanja u regiji, Bogićević je opisao koje su posljedice s kojima se suočio nakon glasovanja i kako je tekla operacija “Lomljenje Bosanca”.

“Ovdje nije bilo riječi o izvanrednom stanju iako je na papiru tako izgledalo. Ovdje se pokušavalo uvesti ratno stanje. Za izvanredno stanje odluku donose Vlade republika ili savezna Vlada a ono se odnosi na elementarne nepogode. Ovdje se točno zna da je trebo rat početi 12. ožujka 1991. godine. Da je bilo izvanredno stanje, treći dan zasjedanja Vrhovne komande ne bi Kadijević otputovao u Moskvu i tražio suglasnost za vojnu upravu. Što bi bilo? Nije teško reći niti je to u sferi nagađanja. Stavili bi u pokret 200.000 vojnika i oficira, 550 borbenih zrakoplova, 2.300 tenkova, 4 mornarske fregate i tisuće topova i oružja i naravno sve ono s čim je raspolagala JNA, četvrta vojna sila u Europi i svijetu”.

Dodao je da bi rat počeo na čitavom prostoru bivše Jugoslavije, a Hrvatska, BiH i Makedonija ne bi bile međunarodno priznate.

“Izvjesno je jedno; ne bi došlo do međunarodnog prizanja Srbije, Hrvatske, BiH i Makedonije. Rat bi počeo na čitavom prostoru bivše Jugoslavije. Mnogo više bi žrtava bilo jer bi istovremeno došlo do cijepanja JNA jer bi posljedice bile kobne za narode iz kojih vojnici dolaze. Ako je iko pročitao Kadijevića i Boru Jovića, izvjesno je da bi vojska stala na granice nove tvorevine Velike Srbije i te granice bi bile povučene od Zagreba, a u tome konceptu BiH ne bi postojala jer ta vojska i ta sila bi samo prošli preko teritorije BiH”, pojasnio je.

Nakon glasovanja, na Bogićevića su vršeni razni pritisci a cijeli događaj je upamćen kao operacija “Lomljenje Bosanca”. Pritisci su bili sa svih strana.

“To je Jović napisao u svojoj knjizi. Deset dana ‘Lomljenja Bosanca’, kada se sve događalo u trokutu Milošević – Jović – Kadijević. Trebalo je postići većinu u Predsjedništvu kako bi se izbjegla bilo kakva odgovornost beogradskog režima i svih režima u ovim pokrajinama za početak rata. Vojska je bila uz njih. Međutim, da bi dobili takav glas onda su deset dana danonoćno u podrumima vođeni razgovori sa mnom da mi se ukaže na eventualne posljedice ako ne prihvatimo takvu odluku jer je došlo vrijeme da se Jugoslavija rasturi, da se stvara nova tvorevina, neko Dušanovo carstvo, da sam ja ipak Srbin od čega sam se ježio jer sam ja prije svega čovjek. Kad vas netko pritišće, ta opruga otpornosti je sve jača. Shvatio sam da sve što mi mogu uzeti je život i ništa više”, ispričao je Bogićević.

Dodao je i kako nije pristao na vile, novac i sve što su mu nudili u tom razdoblju.

“Ja nisam prihvatao takva naređenja uz sve posljedice. Karakter određuje ponašanje prema drugima. S druge strane, možda će pokazati vrijeme, ponešto sam imao na stolu, ponešto sam vidio, ponešto sam pročitao da su većina aktualnih političara danas – samo dobri predstavnici Međunarodne zajednice i arhitekata Novog svjetskog poretka. Od kraja 60-ih godina, Slobodan Milošević je bio najbolji predstavnik međunarodne zajednice na ovom prostoru”, istaknuo je za N1 Bogić Bogićević.

Više vijesti