U Bosni i Hercegovini od institucija za koje se smatra da su ideološki vezane za organizaciju Fethullaha Gülena djeluju obrazovne institucije “Bosna Sema”, zatim Turistička agencija “Fidan Tour”, kao i novine Novo Vrijeme, koje su se nedavno prestale štampati te djeluju samo u online verziji.
Bosanskohercegovački sedmični magazin Stav donosi priču o utjecaju Fethullaha Gulena u Bosni i Hercegovini, a nakon pokušaja državnog udara u Turskoj od strane pristalica terorističke organizacije Fethullaha Gülena (FETÖ), koja godinama pokušava uspostaviti paralelnu državnu strukturu u toj zemlji.
U Turskoj je započeta opsežna istraga, a osim velikog broja privedenih generala, oficira i vojnika za koje se sumnja da su dio FETÖ organizacije, priveden je i veliki broj sudija, tužilaca, službenika kabineta premijera, ministarstava, akademika i ostalih. Također, nakon neuspjelog pokušaja državnog udara, nastupio je val otkaza u raznim institucijama kao što su pravosuđe, obavještajna služba, razna ministarstva, kabinet premijera, univerziteti i druge. Osim toga, Turska je zatvorila univerzitete i škole koje su povezane s Gülenovom terorističkom organizacijom.
Kako piše Stav, uz ideologiju Fethullaha Gülena aktivan je i pokret “Hizmet”, koji ideološki djeluje u školama koje se nazivaju i “hizmetove škole”. “Hizmet”, čiji je osnivač sam Gülen, znači služenje, a sljedbenike bilježi u cijelom svijetu.
– Obrazovne institucije “Bosna Sema” direktno povezane s Fethullahom Gülenom –
U Bosni i Hercegovini od institucija za koje se smatra da su ideološki vezane za organizaciju Fethullaha Gülena djeluju obrazovne institucije “Bosna Sema” (predškolske ustanove, osnovne i srednje škole te Internacionalni univerzitet Burch), zatim Turistička agencija “Fidan Tour”, kao i novine Novo Vrijeme, koje su se nedavno prestale štampati te djeluju samo u online verziji, piše bosanskohercegovački magazin Stav u najnovijem izdanju u tekstu novinarke Amine Šećerović – Kasli.
“Ali Dokumaci, jedan od utemeljitelja “Bosna Sema” institucija, trenutno je na čelu Turističke agencije “Fidan Tour”. U intervjuu koji je dao za turski Samanyoluhaber 2011. godine, Dokumaci pojašnjava kako je došao u Bosnu i Hercegovinu. Na pitanje kako je započela njegova priča u Bosni, Dokumaci kaže da je “tih godina časni hodža efendija Fethullah Gülen savjetovao mnogima da idu u bratske zemlje” te da je on došao “jer je to rekao časni hodža efendija Fethullah Gülen”. Opisujući svoj dolazak u Bosnu 1995. godine, Dokumaci govori da je s još par prijatelja došao da bi otvorili obrazovne institucije. Na pitanje novinara: “Časni hodža efendija Fethullah Gülen savjetovao vam je da idete tamo (u Bosnu), ali zašto?”, Dokumaci odgovara: “Kada nam je hodža efendija savjetovao da dođemo ovdje (u Bosnu), rekao je ovako: ‘Vi sada idite tamo, budite dio njihovih vjenčanja, zajedno klanjajte njihove dženaze. A sutra kada dođu druge države, vi tamo budite dio porodice.’ Sada kažem da je hodža efendija baš ispravno govorio, dobro je da smo došli tada”, stoji u tekstu tog magazina.
Stav podsjeća da “Bosna Sema” obrazovne institucije nisu prvi put u žiži interesa javnosti. Mladi Mahir Rakovac, koji je izvršio samoubistvo, pohađao je školu koja pripada “Bosna Semi” te je javnost tada bila podrobnije upoznata s djelovanjem ovih institucija. I tada, kao i povodom nedavnog neuspjelog državnog udara, “Bosna Sema” institucije objavile su saopćenje u kojem navode da nemaju nikakvu povezanost s Fethullahom Gülenom. Nakon slučaja samoubistva Rakovca, “Bosna Sema” je objavila priopćenje u kojem kaže da dodatno moraju naglasiti da su “Bosna Sema” obrazovne institucije u potpunosti bosanskohercegovačke škole te da svi navodi koje dovode u vezu Fethullaha Gülena s njima nisu istiniti jer je osnivač njihovih škola Bosna i Hercegovina te zakoni Bosne i Hercegovine koji se nikako ne mogu dovesti u vezu s terorizmom. Naglašava se da je logično da se “Bosna Sema” obrazovne institucije bave isključivo odgojno obrazovnim procesima, a ne i nikako ideologijom, tim više što je i političko djelovanje unutar njihovih institucija strogo zabranjeno.
Nakon posljednjih dešavanja u Turskoj, oglasili su se iz institucija “Bosna Sema” rekavši da se “njihov rad kao bosanskohercegovačkih obrazovnih institucija dovodi u vezu s dešavanjima u Turskoj, što nema nikakve pravne ni suštinske osnove i što kategorički odbijaju kao neistinito i zlonamjerno za našu zemlju”.
Međutim, kako piše Stav, može se primijetiti da je “Bosna Sema” počela negirati svoju povezanost s Gülenom tek nakon zaoštrenja odnosa Vlade Turske i Gülena, odnosno nakon slučaja Mahira Rakovca, kada su se našli na direktnom udaru javnosti.
Naime, do kraja 2015. godine novine Novo Vrijeme objavljivale su mjesečno po nekoliko tekstova o samom Fethullahu Gülenu, što je dostupno pregledom arhiva tih novina ili njihove stranice. Nekada su to bili intervjui s Gülenom, pozitivne vijesti o njemu, a nekada njegovi tekstovi koji se još uvijek mogu pročitati na stranci Novog Vremena.
Mahir Rakovac izvršio je samoubistvo u januaru 2016. godine, kada se po prvi put u Bosni i Hercegovini oštro počinje spominjati povezanost ovih škola s Gülenom. Tada prestaje i Gülenovo pojavljivanje u novinama te od januara 2016. godine na stranici Novog Vremena nema tekstova o njemu. Osim toga, na zvaničnoj stranici Fethullaha Gülena (fgulen.com) na turskom jeziku u periodu od 2008. do 2011. godine moguće je naći vijesti o uspješnosti “Bosna Sema” obrazovnih institucija.
Stav donosi i svjedočenje Ibrahima iz Turske (pravo ime poznato redakciji), bivšeg učenika “Bosna Sema” obrazovnih institucija, koji je proveo više godina u pokretu “Hizmet”, a za Stav govori o svojim iskustvima tokom školovanja.
Ibrahim navodi kako je posljednje dvije godine krio da podržava predsjednika Turske Erdoğana kako bi mogao završiti školu. “Otkako su počele rasti tenzije u Turskoj između vlasti i pristalica Fethullaha Gülena, u školi nisi smio reći da ćeš glasati za AK stranku. Štaviše, profesori su nam tražili da slikamo za koga smo glasali na posljednjim izborima održanim u Turskoj”, otkrio je Ibrahim i pojasnio da je u “Hizmet” ušao prvenstveno jer nije znao za njihov pravi način djelovanja te je vjerovao da se radi o iskrenom služenju vjeri i onome što je dobro. “Nakon što sam tamo proveo par godina, shvatio sam da to nema veze s vjerom jer oni Gülena vide kao nekog svetog, a zna se koga smo mi u islamu dužni slijediti. Smetao mi je taj dio oko vjere, ali bilo je podnošljivo dok nisu otvoreno proglasili ‘rat’ s Erdoğanom i AK strankom. Tad sam shvatio da to nije obrazovanje u smislu nauke već ispiranje mozga. Ko je u ‘Hizmetu’, morao je misliti kao oni, čitati medije koji oni kažu, pratiti TV kanale koji su njihovi i kriti da ima prijatelje koji podržavaju Erdoğana.”
Navodi kako je jedan od profesora prije dvije godine na času rekao: “Vama, Bošnjacima, dat ćemo kvalitetan obrazovni sistem i onda ćemo vam pronaći dobre poslovne pozicije”, te dodaje da je to upravo način na koji su i u Turskoj ostvarili paralelnu državnu strukturu u toj mjeri da pokušaju izvršiti državni udar pomoću svojih ljudi na pozicijama. Tvrdnje da škola nije povezana s ideologijom Fethullaha Gülena naziva “komedijom”.
“Pa kako nije povezana kada smo čak i na časovima morali slušati o Gülenu. Organizirana su takmičenja u čitanju Gülenovih knjiga, čitalo se po 40 knjiga. Osnivači ovih škola uopće ne kriju da su u Bosnu došli prema zahtjevu Gülena, pa kako onda nisu povezani”, kaže Ibrahim za Stav.
