Gotovo je nemoguće otkriti posmrtne ostatke svih žrtava u BiH

Našoj javnosti poznata je činjenica da su se zločinci na najbrutalniji način obračunavali sa, ne samo sa žrtvama dok su bile žive, već i nakon njihove smrti. Posmrtni ostaci na stotine žrtava su spaljivani ili bacani na dno rijeka, jezera, prirodnih jama i sl. U nekim slučajevima ne postoje svjedoci a u nekim nisu živi niti zločinci koji su bili zaduženi za skrivanje posmrtnih ostataka tako da će biti teško ili gotovo nemoguće otkriti ostatke takvih žrtava, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba Amor Mašović, direktor Instituta za nestale osobe BiH.

Bili ste jedan od uvodničara na nedavno organizovanoj međunarodnoj konferenciji “Genocid u Srebrenici: Ka trajnom sjećanju”. Kakve su poruke upućene na tom skupu? Koji su zaključci?

Svjedoci smo da se iz godine u godinu broj pronađenih i identificiranih posmrtnih ostataka nestalih osoba sve više i više smanjuje. To je donekle i razumljivo jer je do sada pronađeno više od 75% svih nestalih. Stoga je valjalo porazgovarati o tome na koji način će se u budućnosti obilježavati sjećanje na žrtve agresije.

Bliži se trenutak kada više neće biti dženaza i ukopa a mnoge od žrtava i njihovih porodica još uvijek nisu ostvarili bilo kakav oblik satisfakcije za pretrpljenu bol. Jedna od ideja ove konferencije je bila da se u Bosni i Hercegovini odredi jedan dan, odnosno jedan datum kada će se obilježavati svih nevinih žrtava u Bosni i Hercegovini te je kao najpogodniji datum pomenut 11. juli kada bi smo se sjećali svih žrtava slično 27. januaru kada se sjećamo svih žrtava holokausta.

Naravno, neki od učesnika konferencije govorili su i o potrebi da se u obrazovni sistem na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine uključe sadržaji vezani za našu blisku prošlost bez minimiziranja, negiranja ili glorificiranja zločina i njihovih aktera.

Bliži se obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici. Koliko je do sada ekshumirano posmrtnih ostataka žrtava?

Ukupan broj do sada pronađenih žrtava genocida u Srebrenici i Žepi je nešto veći od 7.000. Nažalost, najvećim dijelom radi se o nekompletnim skeletnim ostacima koji su pronađeni u sekundarnim masovnim grobnicama na području Srebrenice, Bratunca, Zvornika i drugih općina uključujući i susjednu Republiku Srbiju. Od navedenog broja pronađenih više od 6.600 je identificirano.

11. jula o.g. biće ukopano više od 100 žrtava srebreničkog genocida.

Nedavno ste izjavili da je sasvim izvjesno da određeni broj žrtava genocida u Srebrenici, kao i generalno žrtava na cijelom prostoru BiH nikad neće biti pronađen. Zašto je to tako? Šta najviše otežava proces pronalaska nestalih osoba?

Našoj javnosti poznata je činjenica da su se zločinci na najbrutalniji način obračunavali sa, ne samo sa žrtvama dok su bile žive, već i nakon njihove smrti. Posmrtni ostaci na stotine žrtava su spaljivani ili bacani na dno rijeka, jezera, prirodnih jama i sl. U nekim slučajevima ne postoje svjedoci a u nekim nisu živi niti zločinci koji su bili zaduženi za skrivanje posmrtnih ostataka tako da će biti teško ili gotovo nemoguće otkriti ostatke takvih žrtava.

Nadam se da nećemo govoriti o hiljadama takvih žrtava.

Na lokalitetu Snagovo, na području opštine Zvornik, locirana je masovna grobnica. Kada se očekuje početak ekshumacije?

Institut za nestale osobe je uputio zahtjev Tužilaštvu Bosne i Hercegovine koje će zatražiti od Suda Bosne i Hercegovine naredbu za ekshumaciju te će se nakon toga odmah pristupiti ekshumaciji a potom i identifikaciji žrtava iz ove masovne grobnice.

Predstavnici Tužilaštva BiH, Instituta za nestale osobe BiH, ICMP-a i misije UN-a nedavno su razgovarali o procesima ekshumacija, kao i traženja i identifikacije nestalih na lokalitetu Kazani. Šta su zaključci ovog sastanka? Kada bi se ekshumacija mogla nastaviti?

Prije eventualnog nastavka rada na lokalitetu Kazana biće potrebno precizno ustanoviti koliko je žrtava ekshumirano tokom prethodnih ekshumacija koje su vršili Vojni sud u Sarajevu i Okružni sud u Istočnom Sarajevu. Uskoro slijedi pregled stanja u mrtvačnici u Istočnom Sarajevu nakon čega ćemo imati precizne odgovore na ova pitanja a od tih odgovora će i zavisiti odluka o daljim aktivnostima Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Razgovarala: Nevena Šarenac