Pročitajte kompletan govor Izetbegovića sa zasjedanja UN-a

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović održao je govor na 71. zasjedanju Generalne skupštine UN-a u New Yorku, a u nastavku pročitajte govor u cijelosti.

Mir i sigurnost, ljudska prava i razvoj stubovi su Ujedinjenih nacija – temeljno obećanje svijetu za čije očuvanje je ova Organizacija i stvorena. Ipak, svijet danas nije ni miran niti siguran. Ugrožen je nepravdom, nejednakošću i netrpeljivošću koje urušavaju temelje naše ljudskosti. Svjedočimo ljudskoj patnji koja daleko nadilazi granice i kapacitete pojedinih država. Glad, siromaštvo, bolesti, prisilne migracije i prirodne katastrofe pogađaju milione ljudskih bića. Brojne države i društva tavore u zamci neprestanih sukoba, sa spiralama nasilja koje odnose nebrojene žrtve.

“Suočeni smo sa najgorom krizom prisilnih migracija od Drugog svjetskog rata”

Suočeni smo sa najgorom krizom prisilnih migracija od Drugog svjetskog rata. Šezdeset miliona ljudi pod prisilom je napustilo svoje domove zbog ratova, progona i kršenja ljudskih prava. Raštrkani su širom svijeta, njihovi životi i čitave zajednice su skršeni, njihove nacije i kulture su pocjepane. Lišeni dostojanstva, životare u očaju izbjegličkih logora, i prinuđeni su tražiti bolju budućnost na granicama nekih drugih država. Ti ljudi ne smiju biti bezlična statistika, to su ljudska bića i imaju sva prava na budućnost bez nasilja, budućnost ispunjenu nadom i šansom. Njihova tragedija je i naša tragedija. Njihova budućnost je i naša budućnost.

Ova kriza ne zahtijeva samo humanitarnu reakciju, već i održivo političko rješenje. Zahtijeva snažnije političko liderstvo i odlučnost, kao i reorganizaciju djelovanja, te operativnih i finansijskih strategija na državnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Prečesto međutim uskogrudi nacionalni interes sprečava formuliranje združene i sveobuhvatne akcije. Kada kriza, poput aktuelne izbjegličke i migrantske krize između Bliskog Istoka i u Evrope, prevaziđe sve nacionalne granice, valja je sagledati u znatno širem okviru, a ne isključivo niti prvenstveno s aspekta interesa pojedine države, jer posljedice naših djela i propusta imaju odjeka daleko izvan naših granica.

Kao zemlja čije su stotine hiljada građana iskusile tragediju izgona iz vlastitih domova, Bosna i Hercegovina pridaje veliki značaj bavljenju ovim problemom. Prepoznali smo značaj i blagovremeno organiziranje sastanka na visokom nivou o masovnim kretanjima izbjeglica i migranata, te pozdravljamo usvajanje Završnog dokumenta, koji je uz to i jasno vezan za Agendu 2030 o održivom razvoju. Nadamo se da će obaveze koje su države članice preuzele na ovom sastanku imati istinski učinak na terenu. Agenda 2030 sadrži obećanje da „niko neće biti zapostavljen“, i obavezu da ojačamo one najranjivije. Za milione izbjeglica i raseljenih lica to znači mogućnost povratka vlastitom domu, ili bolju integraciju u društvu domaćina, ili naseljavanje u treće zemlje ukoliko je neophodno. To može značiti razliku između života u ovisnosti o pomoći, i mogućnosti za život u dostojanstvu i samopouzdanju.

BiH namjerava igrati aktivnu ulogu u implementaciji Agende 2030

Bosna i Hercegovina u potpunosti podržava Agendu 2030. Kao novoizabrana članica Ekonomskog i socijalnog vijeća UN-a, namjeravamo igrati aktivnu ulogu u implementaciji ovog transformacijskog obrasca za promjenu. Naše ispunjenje Održivih razvojnih ciljeva će prvenstveno zavisiti od dostupnosti podrške državnoj implementaciji – u prvom redu kroz revidirano i poboljšano Globalno partnerstvo za održivi razvoj, koje mora biti istinska globalna platforma za razmjenu najbolje prakse u oblastima finansija, trgovine, tehnologije i izgradnje kapaciteta među državama članicama. Podržavamo i Globalni mehanizam i monitoring implementacije Održivih razvojnih ciljeva, koji će označiti ključne prekretnice u koherentnoj i inkluzivnoj kontroli i evaluaciji Agende na globalnom nivou.

Agenda 2030 ne samo da zahtijeva od nas transformaciju“za ljude”, već i “za planetu”. Naš razvoj ne smije biti nauštrb našeg staništa. Ukoliko ne poduzmemo hitnu i koordiniranu globalnu akciju kako bismo preokrenuli postojeće trendove degradacije životne okoline i klimatskih promjena, riskiramo da ugrozimo budućnost kakvu priželjkujemo generacijama koje dolaze. Ispunjenje obaveza preuzetih u Akcionom okviru Sendai i Pariškom sporazumu od ključnog je značaja u zaštiti razvojnih dostignuća i prilagodbi posljedicama prirodnih katastrofa i klimatskim promjenama, kroz razvoj koji je svjestan rizika. Bosna i Hercegovina već implementira Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisioni razvoj, s krajnjim ciljem da postane održiva i napredna “zelena ekonomija” do 2025. godine.

Ali moramo biti na oprezu. Agenda 2030 nije odgovor na sve naše probleme. Nejednakost i nepravda uvijek mogu naći prostor u kojem će bujati ukoliko naš pristup, prihvatanje i sprovedba ne budu koherentni i jedinstveni. Učinak Agende 2030 u podjednakom poboljšanju mogućnosti za sve ljude bit će određen našim shvatanjem Agende i njenom nadgradnjom. Ljudska prava su u srži sedamnaest Održivih razvojnih ciljeva, od dokidanja siromaštva do smanjenja nejednakosti i promocije inkluzivnih društava. Dok nastojimo pomjeriti ljude s razvojnih margina, ljudska prava moramo držati u središtu svog djelovanja, jer ona su najmoćniji pokretač mira i razvoja. Ona su etalon koji smo preuzeli obavezu dosegnuti, kako bi naši narodi uživali dostojanstvo, slobodu i jednakost. Ona su i moralni i zakonski okvir koji svim ljudima omogućava da se suprotstave nepravdi gdje god se ona pojavi.

Istinski smo zabrinuti narušavanjem svjetskog mira i sigurnosti uzrokovanim kako novim tako i starim konfliktima, posebno na Bliskom Istoku.

Izraelsko-palestinski sukob, koji traje više od 60 godina, glavni je i stalan izvor nestabilnosti na Bliskom Istoku. Hitno je nužan nov podstrek pregovorima. Mi snažno podržavamo napore za održavanje mirovne konferencije, koja bi dovela do trajnog i pravednog rješenja ovog sukoba, u skladu s načelima međunarodnog prava, uz konsenzus o mirnom suživotu dvije nezavisne države.

“Mirna budućnost Sirije počiva na poštivanju političke volje sirijskog naroda”
Svjetski mir i stabilnost dramatično je narušen nasiljem i zločinima nad narodom Sirije. Onespokojava saznanje da ni najuticajniji globalni i regionalni akteri dosada nisu uspjeli naći mirno rješenje krize u Siriji. Bosna i Hercegovina u potpunosti podržava mirovne pregovore iz Ženeve i nastojanja Međunarodne grupe za podršku Siriji da iznađe političko rješenje ovog sukoba.

Mirna budućnost Sirije počiva na poštivanju političke volje sirijskog naroda, kojem mora biti dozvoljeno da tu volju izrazi na slobodnim i demokratskim izborima.

BiH daje doprinos da se ISIL porazi

Takozvana “Islamska država Iraka i Levanta” (ISIL) dramatično je destabilizirala Siriju, Irak, kao i šire područje Bliskog Istoka, postajući opasna prijetnja međunarodnoj sigurnosti. Njihova ideologija, ciljevi i djelovanje suprotstavljeni su svim vrijednostima i normama naše civilizacije. Najoštrije osuđujemo zvjerstva, sistematska kršenja ljudskih prava i povrede međunarodnog prava koje čini ISIL. Kao članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a, Bosna i Hercegovina će i dalje u okviru svojih mogućnosti davati doprinos međunarodnim naporima da se ova teroristička organizacija degradira i porazi.

Terorizam je globalna prijetnja koja pogađa sve nas. Nijedna država niti društvo nije imuno na ovu prijetnju, niti joj se ijedna država može suprotstaviti sama. Uz plimu nasilnog ekstremizma, i sve više inozemnih boraca u redovima terorista, terorizam postaje sve veći izazov koji zahtijeva sveobuhvatan odgovor uz saradnju svih država, ne samo u upotrebi sigurnosnih, već i preventivnih mjera. Suočeni smo sa problemom čiji su korijeni duboki i složeni, koji prevazilazi državne granice, te ga se ne može, niti ga se treba povezivati s ma kojojom religijom, nacionalnom ili etničkom grupom.

Oni koji vrše, organiziraju i potiču terorističke napade – tvrdeći da to rade u ime islama – žele pretvoriti islam u ideologiju globalnog straha. Isključivost, radikalizam, ekstremizam i terorizam apsolutno su neprihvatljivi sa stajališta bilo koje religije, uključujući i islam. Oni podrivaju njegov sistem vrijednosti i univerzalni nauk tolerancije i koegzistencije.

Bosna i Hercegovina je snažno opredijeljena za borbu protiv terorizma u svim njegovim oblicima. Duboko smo zabrinuti porastom nasilnog ekstremizma, te pridajemo veliki značaj borbi protiv ovog fenomena. Pozdravljamo inicijativu generalnog sekretara UN-a i Akcijski plan za prevenciju nasilnog ekstremizma, kao još jedan koristan instrument u sveobuhvatnom pristupu cjelokupnog UN sistema suzbijanju nasilnog ekstremizma.

Suzbijanje ekstremizma i promocija ljudskih prava ne mogu biti razdvojeni. Poštivanje vladavine prava i inkluzivna vlast u tome su od presudnog značaja. Političke, ekonomske i društvene nepravde širom svijeta doprinose širenju očaja i beznađa, što stvara plodno tlo za prodor radikalizma i ekstremizma. Sve je više nepravde u nesavršenom svijetu u kojem živimo, ali postupci koji dovode do još veće nepravde nisu ispravan odgovor. Naše vlade moraju silom i represivnim mjerama odgovoriti na nasilje, i to ćemo i činiti. Međutim, ukoliko taj dio našeg odgovora ne bude izvršen precizno i selektivno, uz poštivanje ljudskih prava i vladavine prava, njime će samo biti izazvan novi talas radikalizacije. Stvarna borba i konačna pobjeda mora, i jedino može, biti ostvarena na ideološkoj razini.

Naš pristup i strategija stoga moraju biti cjeloviti. Moramo primijeniti širok spektar postupaka i mjera kojima ćemo se pozabaviti ekonomskim i društvenim uslovima koji pogoduju širenju nasilnog ekstremizma, koje terorističke organizacije iskorištavaju kao podstrek pri regrutaciji i radikalizaciji. Posebno se intenzivno mora raditi na otklanjanju diskriminacije, predrasuda i ksenofobije iz naših društava, na smanjenju siromaštva i nejednakosti, te poboljšanju obrazovanja i pružanju šireg spektra mogućnosti, posebno za naše mlade generacije.

Značaj angažmana UN-a presudniji je nego ikad, sada kada smo suočeni s nezapamćenim izazovima dok se suprotstavljamo talasu raznih vidova nasilja širom svijeta. Globalna akcija, vođena načelima međunarodnog prava potrebna je da se okonča nasilje i nestabilnost u Ukrajini, Siriji, Iraku, Libiji i drugim kriznim područjima. Obaveza je pri tom zaštita civila, kao i poštivanje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava. Neutralnost i ravnodušnost vode gomilanju gnjeva i frustracije, te dodatno ohrabruju one koji ostavljaju ruševine i tugu za sobom.

Humanitarna pomoć nikada ne može biti nadomjestak za rješenja koja tretiraju temeljne uzroke sukoba, niti može stvoriti uslove neophodne za trajan mir i stabilnost. Glavni uzroci modernih sukoba su diskriminacija i isključivost, zatajenje vlasti, izostanak kazne, duboko ukorijenjeno siromaštvo i nedostatak mogućnosti, dodatno pogoršani rastućim efektima klimatskih promjena. U našem sve tješnje povezanom svijetu nemoguće je izbjeći uticaj sukoba koji se odvijaju daleko izvan naših granica, a ujedno je nemoguće ignorirati njihove globalne posljedice.

Naši raniji neuspjesi, koje smo platili skupom cijenom u izgubljenim ljudskim životima, trebali su nas poučiti da bolje sprečavamo i lakše zaustavljamo sukobe. Slike iz Sirije ili sa obala Mediterana bolan su podsjetnik da te lekcije ipak nismo u potpunosti naučili, te da još uvijek ne uspijevamo svoja obećanja pretočiti u djelo.

Efikasno tretiranje uzroka sukoba na cjelovit način zahtjeva dublje razumijevanje inherentnih društvenih, kulturoloških i ekonomskih faktora, a ne samo vojnih i političkih, kao i širu, multidimenzionalnu viziju i strategiju za iznalaženje rješenja. Iznad svega, zaustavljanje sukoba zahtijeva političko liderstvo u cilju mobiliziranja volje i resursa potrebnih za djelovanje. Takvo djelovanje nije ni jeftino niti je lišeno rizika. Ali predstavlja naš dug pred ljudskošću koja nas spaja.

Potrebno je djelovati s prvim naznakama upozorenja na potencijalne sukobe. Od presudnog je značaja razviti i ojačati zajedničke okvire za analizu rizika od sukoba, uključujući i mehanizme za rano upozorenje na lokalnom, državnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Bosna i Hercegovina podstiče na bolju upotrebu članova 99 i 34 Povelje UN-a pred Vijeće, sigurnosti UN-a, čime se stavlja veći naglasak na preventivnu diplomatiju u situacijama koje bi mogle dovesti do sukoba, čime bi međunarodni mir i sigurnost bili ugroženi. Rani angažman UN-a i korištenje usluga diplomatskog posredništva generalnog sekretara UN-a, u kombinaciji sa regionalnim medijacijskim naporima, mogu značajno smanjiti rizik od sukoba. Stoga podržavamo UN u namjeri da se održi “Svjetski forum o prevenciji”, do 2020. godine, te urgiramo generalnog sekretara da razvije sveobuhvatan plan za jačanje sistema za sprečavanje sukoba unutar UN-a, zasnovan na naučenim lekcijama ali i preporukama koje su proistekle iz nedavnih reformskih i revizijskih procesa.

Svjesni smo značaja pokretanja UN aktivnosti za izgradnju mira u ranoj fazi sukoba, uz aktivnosti na očuvanju mira. Savremeni mirovni i sigurnosni okoliš zahtijeva sve složenije mirovne misije, sa koherentnim mandatima, koje mogu efikasno odgovoriti situaciji na terenu. Ponosni smo na naše vojne posmatrače koji su doprinijeli mirovnim misijama u DR Kongou i Maliju, kao i na policijske službenike u Južnom Sudanu, Liberiji, Kipru i Avganistanu, među kojima su gotovo četvrtina bile žene. Nastavićemo davati aktivan doprinos međunarodnim naporima i operacijama za izgradnju mira i sigurnosti, uz jaku posvećenost jačanju uloge žena u ovim operacijama.

“Bosna i Hercegovina je istinski odana principima Povelje UN-a”

Bosna i Hercegovina je istinski odana principima Povelje UN-a, multilateralizmu i rješavanju međunarodnih sporova i sukoba mirnim putem. Vjerujemo da su sve države članice UN-a jednake u svojim pravima i obavezama, te da trebaju u cjelosti poštivati suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost drugih.

Koristeći prednosti našeg geografskog položaja, kao most između Istoka i Zapada, ali i tačka susreta civilizacija, naša je želja podsticati dijalog i razumijevanje, te stvarati partnerstva sa prijateljskim zemljama širom svijeta. Izuzetno vrednujemo i posvećeni smo saradnji u okvirima užeg i šireg regiona, uz aktivno učešće u značajnom broju regionalnih inicijativa čiji fokus je na izgradnji mira, migracijama, prekograničnoj sigurnosti, te ekonomskim i razvojnim pitanjima.

Kako unutar zemlje tako i van nje, nastavićemo podržavati i promovirati dobru vladavinu, demokratiju, ljudska prava i vladavinu prava. Ostaćemo i dalje zagovornici upotrebe svih raspoloživih pravnih mehanizama za traženje i postizanje pravde za sve žrtve zločina protiv čovječnosti, jer vjerujemo da su istina i pravda glavni preduslov za postizanje pomirenja i uspostavljanje trajnog mira i sigurnosti u svijetu.

U protekloj godini svjedočili smo obnovljenom osjećaju jedinstva i nezapamćenom nivou posvećenosti. Usaglasili smo Sendai okvir za smanjenje rizika od katastrofa, Adis Abeba akcijski plan, usvojili Agendu 2030 za održivi razvoj, Agendu za humanost i historijski Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Kolektivno smo podržali humanost, sa obnovljenim fokusom na sprečavanje i razrješenje sukoba, jačanje napora usmjerenih ka održivom razvoju i jednakim mogućnostima za sve, te promociju ravnospravnosti spolova i osnaživanja žena.

“Mir nije puko odsutvo nasilja”

Mir i sigurnost ne može se razdvojiti niti od razvojne niti od okolišne agende. Mir nije puko odsustvo nasilja; mir je sloboda od straha i nesigurnosti. Nema trajnog mira i sigurnosti tamo gdje su nepravda i nejednakost svakodnevica milionima ljudi, gdje su uskraćena osnovna prava i slobode tolikom broju ljudskih bića. Nezadovoljstvo koje iz toga proizilazi dovodi do nestabilnosti naših država i ranjivosti naših društava, što dodatno podgrijava ekstremizam, radikalizaciju i nasilje. Nepravda i nejednakost umanjuju ljudski potencijal naših zajednica, ostavljajući im razvoj i napredak izvan dosega.

Put napretka vodi od okončanja siromaštva i smanjenja nejednakosti, preko izgradnje pravičnih, jednakih, tolerantnih, otvorenih i društveno uključivih društava, uz poštivanje ljudskih prava i promociju vladavine prava u samom središtu svakog našeg poteza. Istorija će nam suditi na osnovu našeg uspjeha u donošenju promjene u živote miliona ljudi koji pate zbog marginalizacije, diskriminacije, siromaštva, neuhranjenosti, bolesti, prirodnih katastrofa i klimatskih promjena. Moramo slušati njihov glas i odgovoriti na njihove potrebe, nade i težnje. Moramo smoći snage i hrabrosti da poduzmemo hitne mjere kako bismo usaglašene programe i planove pretvorili u instrumente istinske globalne promjene, ispunivši svoj zavjet čovječanstvu i ostavljajući nasljeđe dosljedno našim vrijednostima.

Više vijesti