Ovisnosti koje sam vidjela su takve da osoba, uz pomoć starih recepata, naprimjer iz 2005. godine, provede pola dana obilazeći apoteke kako bi pokušala prevariti farmaceuta i doći do dnevne doze. Dakle, to ne radi da bi joj bilo bolje, nego da smanji simptome apstinencije. To isto radi ovisnik o heroinu, ističe doc. dr. Alma Džubur-Kulenović, psihijatar
Iako ne postoje egzaktni podaci, u BiH je povećana potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje. Ono što dodatno zabrinjava jeste to što se ti isti lijekovi uzimaju na svoju ruku, bez prethodne konsultacije s ljekarom, što, prema riječima stručnjaka, ne olakšava tegobe, već osobu mogu dovesti u još teže stanje.
Po zakonu, antidepresivi i lijekovi za smirenje mogu se u apotekama dobiti samo na ljekarski recept. Međutim, važeći propisi ne provode se isto na području cijele BiH. Primjera radi, u Kantonu Sarajevo već odavno je gotovo nemoguće u apotekama dobiti lijek za smirenje bez valjanog ljekarskog recepta, ali ih bez ikakvih problema, pređete li samo nekoliko stotina metara, u drugi entitet, možete nabaviti.
Postaju ovisnici
“Kad sam prije 16 godina počela raditi, u Sarajevu je bilo veoma lako kupiti psihofarmake bez recepta. Tada ste bez ikakvih problema mogli dobiti i cefalosporin treće generacije (beta-laktamski antibiotik sličan penicilinu) bez recepta. Sada je ta slika sasvim drugačija. Ono što je problematično jeste potrošnja bez perskripcije. Lijekovi za smirenje služe da se ukloni neugodan simptom u određenom periodu liječenja, dok čekamo da ili psihoteraopija ili drugi lijek, kao što je antidepresiv “proradi”. Uzimanje apaurina i sličnih lijekova iz grupe benzodijazepina (Lexillium, Xanax, Ansilan, Loram itd.) na svoju ruku jednako je uzimanju marihuane, heroina i kokaina. To je nezakonita upotreba psihoaktivnih supstanci”, kategorična je doc. dr. Alma Džubur-Kulenović, direktorica neuropsihijatrijskih disciplina na Univerzitetsko-kliničkom centru u Sarajevu.
Na pitanje da li osoba svakodnevnim uzimanjem takvih lijekova može postati ovisna, naša sagovornica odgovara potvrdno.
“Ovisnosti koje sam vidjela su takve da osoba, uz pomoć starih recepata, naprimjer iz 2005. godine, provede pola dana obilazeći apoteke kako bi pokušala prevariti farmaceuta i doći do dnevne doze. Dakle, to ne radi da bi joj bilo bolje, nego da smanji simptome apstinencije. To isto radi i ovisnik o heroinu. Naravno, takvo što danas je teže postići zahvaljujući provedbi zakonskih odredbi o izdavanju kontroliranih supstanci, odnosno zbog bolje funcionalnosti naše države”, pojašnjava Džubur-Kulenović.
Anksiolitici, benzodiazepini u koje spadaju apaurini, bensedini, normabeli, diazepami, leksaurini, leksilijumi pripadaju istoj grupi lijekova. Ipak, neki su kako nam je kazala psihijatrica, više adiktivni. Njihovo nekontrolirano uzimanje utječe na kognitivne funkcije (raspoloženje i pamćenje) na taj način što vremenom takve supstance “prže” mozak.
“Kad se uzimaju zakonito, posao ljekara je da to spriječi kroz praćenje pacijenta. U suprotnom, nekome to samo može naštetiti. Posao države je da nezakonito nabavljanje takvih lijekova učini nemogućim. U Velikoj Britaniji je tako restriktivna politika prema benzodiazepinima da se daju na tabletu, a ne na kutiju”, zaključuje doc. dr. Džubur-Kulenović.
Zakon propisuje kazne
Zakonom o apotekarskoj djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH”,broj 40/10), za izdavanje lijeka suprotno njegovoj dozvoli o stavljanju u promet, predviđena je novčana kazna u iznosu od 10.000 do 15.000 KM za pravno lice, a 500 do 3.000 maraka za odgovorno lice.
Kazao nam je to Nijaz Uzunović, glavni federalni sanitarno-zdravstveni inspektor, naglašavajući kako je za istu vrstu prekršaja predviđena novčana kazna od 500 do 1.500 KM za magistra farmacije koji obavlja privatnu praksu kao fizičko lice.
“Nepoštivanje dozvole o stavljanju lijeka u promet, odnosno nepoštivanje režima izdavanja lijeka, federalni farmaceutski inspektori konstatirali su tokom 20 nadzora u svim kantonima u Federaciji BiH. Uočene nepravilnosti su zapisnički konstatirane, a potom su izdati prekršajni nalozi u skladu sa kaznenim odredbama spomenutog zakona. Za učinjeni prekršaj odgovornost snosi magistar farmacije koji je izdao lijek”, kazao je Uzunović, i dodao da zakonom nije predviđena kazna za osobu koja ga je tražila.
Prošle godine izdato 78.992, u ovoj 80.476 kutija lijekova
U JU “Apoteke Sarajevo” obradili su i uporedili podatke za tri mjeseca – juli, august i septembar ove i prošle godine. Ukupna potrošnja lijekova za smirenje i antidepresiva izgleda ovako:
1. U julu, augustu i septembru 2016. izdato je 80.476 kutija lijekova
2. U julu, augustu i septembru 2015. izdato je 78.992 kutije lijekova
U tabeli su najprodavaniji i najviše izdavani lijekovi na recept:
7, 8. i 9. mjesec 2015. godina 7, 8. i 9. mjesec 2016. godina
1 BROMAZEPAM BROMAZEPAM
2 DIAZEPAM DIAZEPAM
3 PROMAZIN SULPIRID
4 SULPIRID HALOPERIDOL
5 SERTRALIN ESCITALOPRAM
6 ALPRAZOLAM SERTRALIN
7 PAROKSETIN PAROKSETIN
8 HALOPERIDOL PROMAZIN
9 LEVOMEPROMAZIN ALPRAZOLAM
10 FLUOKSETIN FLUOKSETIN
Podatke smo dobili od mr. farmacije Alme Melić, stručnog saradnika u JU Apoteke Sarajevo.
Opijati u apotekama nesmiju biti uz druge lijekove
“Zakonom o apotekarskoj djelatnosti FBiH propisan je režim izdavanja lijekova. Dakle, tačno se zna koji se lijek izdaje na recept, a za koji on nije potreban. Sve zdravstvene ustanove dužne su voditi evidenciju o prijemu i izdavanju opojnih droga u apotekama. Kada je riječ o opijatima, ljekar koji propisuje recept dužan je napisati dupli, zato što se vodi protokol o evidenciji izdavanja opojnih droga. Opijati u apotekama ne smiju biti uz druge lijekove u ladicama i na policama, nego, uz knjigu opijata, u metalnoj kasi”, kazala je dr. med. Dinka Muhović, specijalist kliničke farmakologije i glavni inspektor za sanitarne, zdravstvene i farmaceutske poslove u Upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.
Izdato 28.377 lijekova koji sadrže opojnu drogu
Tokom 2015. godine, na području Federacije BiH izdato je 28.377 lijekova koji sadrže opojnu drogu.
Podatak smo dobili iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
(Faktor)
