Vize između BiH i Kosova pogađaju najviše pripadnike bošnjačke zajednice

Dosadašnja zastupnica bošnjačke koalicije Vakat Duda Balje i na predstojećim prijevremenim parlamenatarnim izborima na Kosovu, 11. juna, boriće se za ulazak u kosovsku Skupštinu kako bi nastavila da se zalaže za interese svoje zajednice.

Na Kosovu živi oko 32 hiljada Bošnjaka i treća su zajednica po brojnosti, nakon Albanaca i Srba. Prema Ustavu u Skupštini Kosova Bošnjaci imaju tri garantovana poslanička mjesta za koja se na ovim izborima pored koalicije Vakat takmiče još dva bošnjačka politička subjekta.

Duda Balje u razgovoru za Anadolu Agency (AA) ocjenjuje da bošnjački politički predstavnici i na ovim izborima ne nastupaju sa jednom listom kandidata zato što se previše razilaze u svojim stavovima.

Po njenim riječima, Vakat je najstarija koalicija na Kosovu, jer je formirana odmah nakon rata i opstala je do sada, a njeni glavni ciljevi su zaštita interesa kosovskih Bošnjaka. Ona napominje i da je gotovo nemoguće glasovima birača osvojiti još jedno poslaničko mjesto u Skupštini, van tri garantovana, prije svega zbog uticaja velikih albanskih partija.

– Poboljšati uslove nastave na bosanskom jeziku-

“Kada si velik uticaj na manjeg je mnogo jednostavniji. Mislim da utiču na naše biračko tijelo, utiču na naše Bošnjake, bilo finansijski, bilo snagom moći u odlučivanju i rješavanju problema, na različite načine. Realno nije fer, ali to je stanje na terenu i mislim da je to jedan razlog zbog čega je naše četvrto mjesto jako teško osvojiti”, kaže Balje.

Ona ocjenjuje da je velika crna mrlja u radu svih bošnjačkih predstavnika u kosovskim institucijama to što nisu uspjeli da se do sada izbore za formiranje opština sa bošnjačkom većinom, a u odlazećem sazivu Skupštine je, kaže ona, posebno bilo teško uraditi nešto po tom pitanju zbog toga što je u žizi interesovanja bilo formiranje zajednice opština sa srpskom većinom.

Među prioritetima koalicije Vakat je, ističe Balje, bilo i poboljšanje uslova za nastavu na bosanskom jeziku, a najveći problem ostaje nedostatak udžbenika na bosanskom jeziku.

“Radimo na tome, pokušavali smo da uspostavimo kontakt sa Bosnom i Hercegovinom u vezi udžbenika i imamo neke pomake u tom pravcu. Potom je ovdje u Ministarstvu obrazovanja formiran tim ljudi koji će analizu knjiga koje dolaze iz Bosne i Hercegovine da li one mogu da se koriste na Kosovu i da li treba da se dodatno adaptiraju”, dodaje Balje.

Kada je riječ o visokom obrazovanju, na bosanskom jeziku postoji samo nekoliko smjerova na univerzitetima u Prizrenu i Peći, gdje je najveća koncentracija Bošnjaka i zbog toga su prinuđeni da na studije, posebno postdiplomske, odlaze u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju ili Bugarsku.

Duda Balje, koja je i sama većinu svog obrazovanja završila u Novom Sadu, ističe da oni mladi koji se školuju van Kosova ne mogu mnogo biti od koristi svojoj zajednici jer ne znaju albanski jezik, a postoji i problem nostrifikacije diploma. Ona lično još uvijek nije uspjela da nostrifikuje svoju diploma iz Novog Sada gdje je nedavno doktorirala.

Na Kosovu je uz to i velika stopa nezaposlenosti, pa je to problem koji dotiče sve zajednice i zato Balje smatra da je vrijeme da se politički prioriteti promjene sa izgradnje puteva, zgrada, hotela i benzinskih pumpi na otvaranje novih radnih mjesta.

-Saradnja bošnjačkih političara sa Kosova i BiH je veoma slaba-

Predstavnica bošnjačke koalicije Vakat kaže da je saradnja sa političarima iz BiH veoma slaba, te da osim pomoći nedostaje čak i emotivna konekcija. Balje navodi da je svima poznato da je BiH država sa pravom veta i da su tamošnjim Bošnjacima ruke vezane, ali to po njenom mišljenju neopravdava malo kontakata sa Bošnjacima sa Kosova.

U vezi strogog viznog režima koji je na snazi između Kosova i BiH, Duda Balje podsjeća da je Kosovo uvelo vize građanima Bosne i Hercegovine kao recipročnu mjeru i potencira da vize pogađaju najviše pripadnike bošnjačke zajednice.

“Trpi politika, trpi obrazovanje, trpi tržište, ekonomija, intelektualni sektor, puno toga trpi. Mi smo praktično amputirani u odnosu sa njima u veoma velikom broju pravaca. Prošle godine nas dva poslanika, otišli smo u Skoplje da uzmemo vizu za Sarajevo sa diplomatskim pasošem i bili smo odbijeni. I taj reciprocitet ako malo globalnije pogledate na sve to je udarac samo na nas Bošnjake”, kaže Balje.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, po riječima Balje, daleko veća pomoć kosovskim Bošnjacima dolazi iz Turske i to u svim sferama života.

“Dobili smo oko 200 muznih krava jer mi Bošnjaci živimo na mjestima gdje imamo mnogo obradivih površina i akcenat smo stavili na poljoprivredu i turizam. Pomoć je u krupnoj stoci, u poljopivrednim mašinama, u opremanju škola, u kulturi”, kaže Balje i zaključuje da Tursku vidi kao velikog prijatelja i kao adresu na kojoj kosovski Bošnjaci uvijek mogu da se obrate kad god im je potrebno.