Od trenutka kada je predsjednik SDA rahmetli Sulejman Tihić u jednom od svojih posljednjih intervjua kazao da se na Kongresu ove stranke planiranom za maj 2015. godine neće više kandidirati za tu poziciju, krenula je do sada neviđena bjesomučna predsjednička utrka za „prvog u SDA“, piše bh. novinska agencija Patria.
Podsjećanja radi, prva izraženija polarizacija unutar SDA koja je vremenom samo dobijala na jačini, ali je zahvaljujući isključivo Tihićevoj smirenosti i spremnosti na kompromise svih ovih godina vatra držana pod kontrolom, dogodila se na Kongresu SDA 2009. godine kada je Bakir Izetbegović izgubio od Tihića koji je ponovo izabran za predsjednika SDA. Inače, Tihića je na Kongresu 2001. godine, prvi predsjednik SDA rahmetli Sulejman Tihić imenovao za svoga nasljednika.
Apetiti pojedinaca rasli su vremenom, a strasti su se počele razbuktavati kada je Tihić zbog borbe s teškom bolešću povukao se skroz iz stranačkog i političkog života.
Izetbegović od 2009. godine ima žarku želju da se osveti svima koji su tada svojim delegatskim glasovima pomogli Tihiću da pobijedi. Od tog maja prije pet godina njegova želja za preuzimanjem SDA samo je rasla iz dana u dan.
Prva prilika da se pokaže kako je on stranku preuzeo u svoje ruke, bila je upravo od dana kada se Tihić shrvanom teškom bolešću povukao iz javnosti. Tada je Izetbegović, kao zamjenik predsjednika SDA krenuo da jača svoj tabor u kom su Denis Zvizdić i Aljoša Čampara dominantni.
Kako su vremenom uvidjeli da je Tihićevo zdravlje sve lošije, a bolesne ambicije da se održe na pozicijama nadvladale su njihovu dotadašnju odanost predsjedniku SDA, Izetbegovićevoj ekipi pridružuju se Amir Zukić i Asim Sarajlić.
Koliko se „osilio“ u svojoj nakani da sjedne u stranačku predsjedničku fotelju, dokaz su i izjave prilikom predaje kandidatskih lista u junu ove godine, koje su u javnosti, bez obzira da li je ona bila ili ne naklonjena Tihiću, naišle na ljudsku i moralnu osudu. Izetbegović je tada kazao kako predsjednik SDA nema kuveta ni liste da potpiše.
Da li će Bakir preuzeti SDA u svoje ruke ili ne, dobrano ovisi od toga ko će se sve suprotstaviti mu na Kongresu koji će biti održan i prije vremena ili stranačkoj konvenciji.
Ipak, Izetbegoviću neće biti lako preuzeti kormilo u SDA, jer mu, kako sada stvari stoje ( što ne znači da se broj ambicioznih neće povećati kako vrijeme bude odmicalo) na megdan izlaze prilično jaki i iskusni političar Šemsudin Mehmedović, Adil Osmanović, koji je opasan oponent, iako svo vrijeme stidiljivo pokazuje svoje ambicije da preuzeme SDA, te na koncu Sadik Ahmetović čija je izjava na komemoraciji povodom smrti predsjednika SDA, čitana između redova, poruka ne samo Izetbegoviću, već i ostalim koji pokazuju želju da naslijede Tihića.
Potpredsjednik SDA Sadik Ahmetović, u izjavi za Dnevnik FTV-a, rekao je između ostaloga sljedeće:
„Siguran sam da je BiH u ovom trenutku ispod nivoa napretka na kojem je bila kada je Sulejman Tihić bio u Predsjedništvu BiH. Razlog tome je što su oni koji su došli poslije njega vratili Bosnu i Hercegovinu nazad,a proći će još puno vremena da BiH doživi onaj nivo na kojem je bila 2006. godine“.
Na ovaj je način Ahmetović, ne samo omalovažio i minimizirao Izetbegovićev četverogodišnji mandat u Predsjedništvu BiH, već i otvoreno poručio da on kao takav nije sposoban preuzeti SDA.
Ovom se izjavom, potpredsjednik SDA nametnuo kao ozbiljan takmac za preuzimanje mjesta predsjednika ove stranke.
Ahmetović je, podsjećanja radi, preživio srebrenički genocid. Svoj dosadašnji politički angažman bazirao je isključivo na pomoći žrtvama genocida, pomaganju rodnom gradu, vođenju srebreničke SDA. Svojim je radom i angažmanom kako u vrijeme kada je bio poslanik SDA u Narodnoj skupštini RS, a potom i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH pokazivao uvijek da mu je na prvom mjestu briga za povratnike u RS, a time i snažna i jaka država Bosna i Hercegovina. Ponovo se bori za mjesto državnog poslanika sa teritorije Republike Srpske.
KAKO JE BAKIR MIJENJAO MIŠLJENJA
„Politikom će se u Bosni u sljedećem periodu baviti ili nepopravljivi entuzijasti koji unaprijed računaju na žrtvu ili naivini karijeristi kojima će taj izbor prisjesti, kazao je Izetbegović u avgustu 2000. godine.
Tri godine kasnije, u decembru 2003. godine rekao je:
„Nemam želje, niti interesa da postanem predsjednik SDA. Nemam ambicija da budem lider“.
Očigledno su u međuvremenu želje, interesi i ambicije se promijenile te je Bakir krenuo u borbu za preuzimanje SDA.
(VisokoIN/NAP)
