Autoceste FBiH: Izgradnja na svih osam gradilišta nije stala i ima kontinuitet

Javno preduzeće Autoceste FBiH je u okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusa, uz sve preventivne mjere zaštite radnika i stvaranja sigurnih uslova rada, inteziviralo izgradnju Koridora Vc kao kapitalnu investiciju s obzirom na to da je to jedna od ključnih mjera za pomoć domaćoj privredi i domaćim kompanijama u aktuelnim uslovima.

“Tako izgradnja na svih osam gradilišta, čiji su ugovori vrijedni 780 miliona KM, nije stala ni danas. Ključni projekti koje smo započeli imaju svoj kontinuitet i planiramo ih završiti u predviđenim rokovima. Imamo radove u sjevernom dijelu koji sad ide do Nemile, zatim u centralnom dijelu, to je tunel Ivan. Također, tu su dionice na jugu, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, sa jednim impozantnim objektom, sa mostom Počitelj koji je dug gotovo kilometar”, kazali su Feni u Autocestama FBiH.

Koridor Vc

Krajem augusta su počeli i radovi na dionici Tarčin – ulaz u tunel Ivan tako da su trenutno ukupno 43 kilometra u izgradnji. Samo u ovoj godini u Autocestama FBiH planiraju da završe radove vrijedne 420 mililiona KM.

“U sadašnjim uslovima, odgovornost ove kompanije povećava se nekoliko puta i prelazi u formu društvene odgovornosti s obzirom na to da su brojni ekonomski procesi u Federaciji zaustavljeni. Mi smo svjesni da 100 miliona KM uloženih u izgradnju Koridora, kad se primijene multiplikatori, utiče na GDP sa gotovo 300 miliona KM direktnih i indirektnih efekata. To znači, kada se planiranih 420 mililion KM uloži u autocestu, efekt na privredu će biti trostruko veći”, ističu u Autocestama FBiH.

Radovi na Zeničkoj zaobilaznici odvijaju se planiranom dinamikom i u završnoj su fazi. Planirano je da u novembru puste u promet novih 11 kilometara autoceste na Koridoru Vc.

“Zenička obilaznica je najzahtjevniji projekt na Koridoru Vc, a posebno poddionica Klopče – Donja Gračanica gdje je zbog složenih terenskih uvjeta, koji nisu bili detaljno obrađeni u glavnome projektu, trebalo mijenjati projektnu dokumentaciju, a još jedno od obilježja izgradnje autoceste na ovom dijelu je aktiviranje klizišta, što je uzrokovalo neželjene zastoje”, kazali su Feni u Autocestama, napominjući da su svi zastoji otklonjeni, te da više stotina radnika kontinuirano radi na izgradnji ove dionice.

Osim na izgradnji Zeničke obilaznice, u zeničkoj regiji se gradi još osam kilometara autoceste. To su dvije dionice Ponirak – Vraca, odnosno tunel Zenica I Vranduk- Ponirak. Za nastavak gradnje prema sjeveru u toku su tenderske procedure za dvije dionice, Nemila – Vranduk i Poprikuše – Nemila.

Kada je riječ o naplati cestarine, Autoceste FBiH su od 16. marta ove godine zabilježile pad prometa vozila na autocesti. Za prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je smanjenje prometa vozila od 18,04 posto, što je rezultiralo padom prihoda od naplate cestarine od 17,07 posto.

Izgradnja kapitalnog i u strateškom smislu najvažnijeg, ali i tehnički najzahtjevnijeg projekta na Koridoru Vc – tunela Prenj, planirano je da krene iduće godine i da traje šest godina. Izgradnjom tunela Prenj praktički će biti okončana izgradnja koridora kroz Federaciju BiH te omogućeno prometno povezivanje juga i sjevera zemlje. Dužina tunela Prenj, po idejnom projektu, iznosi 10,165 km, što ga čini najdužim tunelom u regiji.

Vlada FBiH je augustu ove godine donijela odluku kojom je izgradnja dionice autoceste tunel Prenj na koridoru Vc, u dužini od 12 km, od javnog interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine, što znači da se može krenuti s procesom eksproprijacije. Nabava radova za izgradnju tunela vršit će se po principu žutog FIDIC-a uz elemente zelenog FIDIC-a kako bi se u pogledu konačne cijene izgradnje rizik investitora smanjio na minimum. Dosad je za potrebe raspisivanja tendera za izgradnju tunela pripremljen idejni projekt trase, čvorova i objektata, zatim geotehničke i studije utjecaja na okoliš, a urađena je i prometna studija, te su ažurirane studije izvodljivosti novoprojektirane dionice.

Sarajevo-Beograd

S obzirom na pokazatelje aktualnog i perspektivnog inteziteta prometa ovaj tunel će se graditi u dvije etape. U prvoj će se izvršiti probijanje obje tunelske cijevi sa izradom primarne podgrade, sustava odvodnje i nosivih slojeva kolničke konstrukcije, nakon čega se jedna tunelska cijev konzervira i korisit će se za servisne potrebe (ventilacija, putevi evakuacije, pristup hitnih službi). Druga tunelska cijev, namjenski povećanih gabarita, izgrađuje se i oprema do pune funkcionalnosti za dvosmjerni režim prometa.

Procijenjena vrijednost građevinskih radova i nadzora nad izvođenjem radova za tunel Prenj iznosi 240 miliona eura, a izvori finansiranja su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investicijska banka (EIB), a ostatak sredstava će biti osiguran iz bespovratnih EU grant sredstava i iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH.

Kada je riječ o izgradnji brze ceste Sarajevo-Beograd, kako je rečeno, radi se o državnom projektu koji je u nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

JP Autoceste FBiH su za cestovni pravac Sarajevo-Žepče-Tuzla-Brčko-Bijeljina-Beograd uradile projektno-studijsku dokumentaciju i to: za dionicu autoceste Žepče-Tuzla 2015. godine urađena je projektno-studijska dokumentacija na nivou Idejnog projekta i Studije izvodljivosti, a dužina ove dionice autoceste je 55,4 km sa cijenom izgranje bez PDV-a od 726 miliona eura; te za dionicu autoceste Tuzla – Brčko 2012. godine urađena je projektno-studijska dokumentacija na nivou Idejnog projekta i Studije izvodljivosti, a dužina ove dionice autoceste je 44,83 km sa cijenom izgradnje bez PDV-a od 466 miliona eura.

Za cestovni pravac Sarajevo – Višegrad – Beograd, Delegacije EU u BiH je 2017. godine uradila projektno-studijsku dokumentaciju na nivou preliminarnih studija i projekata za izgradnju ceste na Ruti 3: Sarajevo-Vardište.