Cigarete kao primjer, saradnja ključ za zaustavljanje švercu

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

U Bosni i Hercegovini građani šverc najčešće doživljavaju kao socijalnu kategoriju, način za puko preživljavanje preprodavača koji na ulicama nude ilegalne proizvode.

Ono što se često ne shvata jeste da konkretno šverc duhana daleko prevazilazi kutije na pijacama po kojima su poredane kese rezanog duhana ili automobile u čijim gepecima je pronađeno 20 bokseva ilegalnih cigareta. Da bi bilo moguće uzeti 40 odsto tržišta legalnih duhanskih proizvoda, a što je podatak koji navodi Uprava za indirektno oporezivanje BiH, jasno je da moraju postojati organizirane kriminalne grupe koje na račun države zarađuju ogromne sume novca, uz i dalje neproporcionalan nizak broj osuđenih i visinu kazne za počinjeno krivično djelo.

Dodatni je problem što se novac zarađen na ovaj način ili kroz druge vrste organizirane ilegalne trgovine preliva često u još opasnije kriminalne aktivnosti poput terorizma.

Tokom 1990-ih, međunarodni organizirani kriminal – kao i srodan fenomen ilegalnih tržišta i pranjanovca – su transformirani od neprepoznatog problema do ključnog problema kojeg ozbiljno shvaćaju vlade, pojedinačno ali i kolektivno.

Sada, u 2020-im, brz razvoj tehnologije, i relativno slobodan protok roba i novca, kao i porast internet trgovine su doprinijeli masivnom rastu pristupačnosti nelegalnih proizvoda. Vođeni finansijskom dobiti, međunarodne kriminalne grupe su se raširile po veličini, obimu, ali i opasnosti koju predstavljaju. Ove kriminalne grupe su složene. Mogu imati bazu u jednoj zemlji, sa proizvodima koji se prave u drugoj zemlji, a koji se zatim distribuiraju preko treće zemlje. Ilegalne internet stranice često su registrirane negdje drugo, a finansijska sredstva se kreću kroz dodatne nadležnosti. Ilegalna trgovina ne poznaje granice, što čini ulogu međunarodnih policijskih organizacija, ali i domaćih agencija za krivično gonjenje ključnima u prevencijii suzbijanju krijumčarenja.

Dva su načina borbe protiv ovog problema. Jedan je podizanje svijesti široke javnosti o opasnostima po javno zdravlje u ovom području. Govoreći ponovo o cigaretama, koje su štetne i kada su proizvedene u kontroliranim uvjetima, ilegalne su neuporedivo štetnije. Studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazala je da falsificirane cigarete iz pakovanja, koja izgledaju gotovo identično kao originalna, sadrže velike količine kadmija, aresnika, 160 odsto više katrana i 133 odsto više karbon-monoksida. Zato je neophodno uvijek isticati rizike povezane sa kupovinom nelegalnih proizvoda, kako bi se smanjila potražnja za ovakvom robom, pa samim tim i zaštitilo javno zdravlje.

Drugi vid borbe je institucionalni.

“Ministarstvo unutrašnjih poslovaFBiH je steklo iznimno iskustvo i ekspertizu u ovom segment borbe protiv ovog vida brzorastućeg i smrtonosnog vida kriminala. Kao što to dokazi pokazuju, trgovina nelegalnom robom predstavlja globalnu sigurnosnu prijetnju, a u okviru FBiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova je u jedinstvenoj poziciji da bude, i to često i jesmo, spona među agencijama za sprovođenje zakona, a sve sa krajnjim ciljem zaštite građana,” kaže nam Aljoša Čampara, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH i dodaje da “među našim stalnim partnerima su policijske snage, carinska uprava, međunarodne organizacije, agencije, kompanije u privatnom sektoru, regulatorna tijela, stručnjaci za lanac snabdijevanja, akademici, predstavnici bankarskih insitucija, pružaoci internet usluga, i naravno, pravni eksperti i tužioci.”

Akcije sprovođenja zakona na terenu su od vitalnog značaja kako bi se uklonila nelegalna roba iz prometa, ali i za raskrinkavanje ilegalnih mreža koje stoje iza ovih krivičnih djela.

“I pored svih aktivnosti koje sprovodimo, smatram da je potrebno dalje jačati aktivnosti na izgradnji kapaciteta, stalnom obukom, kako u okvirima BiH, tako i na međunarodnom planu, u ovisnosti o našim potrebama, te dalje uspostavljanje standardiziranog okvira, uspostavljanje progama mentorstva koji će promovirati ‘obuka trenera’ concept, te dalje jačanje i razvijanje dodatnih partnerstava sa drugim agencijama i organizacijama sprovođenja zakona,” dodaje Čampara.

Stručnjaci za međunarodni organizirani kriminal se slažu da će formiranje platforme, koja će spojiti javni i privatni sektor putem organiziranja zajedničkih obuka i konferencija, stimulirati dijalog između različitih interesnih grupa te razmjenu najboljih praksi.



TOP VIJESTI

Više vijesti