Inicijativa predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića da “Srebrenica bude distrikt s posebnim režimom”, te da bi i za “Sarajevo bilo bolje da je distriktnego da je ovako podijeljeno”, naišla je na odobravanje među udruženjima majki Srebrenice, predstavnicima lokalne vlasti i među bošnjačkim intelektualcima.
S druge strane, eksperti za ustavno pravo sumnjičavi su u pogledu prevodivosti same ideje.
Kada Hotić, zamjenica predsjednice Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” kazala je za agenciju Anadolija (AA) da je Izetbegović očito čuo vapaje majki Srebrenice da se taj grad, napokon, izdvoji iz sastava Republike Srpske.
Ako već ne možemo ukinuti Republiku Srpsku, istakla je ona, onda joj se makar mora izuzeti ono što nikako ne bi smjela staviti pod svoju kontrolu. Na ovaj problem je, kako napominje, ukazala i generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda (UN) Ban Ki-moonu, koji je prilikom posjete prošle sedmice priznao propuste međunarodne zajednice u zaštiti Srebrenici.
“Srebrenica se, na ovaj ili onaj način, mora izuzeti iz okvira Republike Srpske. Sve dok se to ne učini i Memorijalni centar u Potočarima, gdje će svoj smiraj naći preko 10.000 bošnjačkih žrtava, bit će u opasnosti. To bi bila pravda za Srebrenicu i time bi međunarodna zajednica makar malo oprala svoj obraz. Jer, upravo su institucije RS, njena vojska i policija, izvršili genocid u Srebrenici i to je dokazano. Nije normalno ni po kakvom pravu, da tim područjem upravljaju oni koji negiraju genocid. Srebrenica nikako ne smije ostati pod ingerencijom RS. Također, mora se voditi računa i o prilazu dom distriktu. On mora biti vezan s teritorijem Federacije BiH, jer mora biti siguran”, izjavila je Hotić za AA.
Nadalje, ona tvrdi da bi u Srebrenici trebali ostati da žive svi njeni građani, bez obzira na nacionalnost, jer je tako uvijek bilo.
Vršitelj dužnosti načelnika Općine Srebrenica Ćamil Duraković, inače zajednički kandidat za novog načelnika tog grada, podržava Izetbegovićevu inicijativu, napominjući da će vrijeme pokazati kako je to jedino rješenje za Srebrenicu.
“Mi smo 2007. godine pokrenuli jednu takvu inicijativu o izdvajanu Srebrenice iz RS, ali nismo dobili podršku, između ostalog, i zbog nerazumijevanja političkog Sarajeva. Ali, očito se od tada nešto promijenilo. Vidite, RS je centraliziran entitet, kao neka komunistička država. Lokalna samouprava nema nikakve mehanizme utjecaja, osim da bude administrativni aparat za izdavanje rodnih listova i raznih uvjerenja. Jedina politička relaksacija za Srebrenicu bila bi njena posebnost, odnosno da ne bude u jurisdikciji nijednog entiteta. To je jedini izlaz za Srebrenicu. Pogotovo, jer čelni ljudi RS-a stalno negiraju genocid. U suprotnom, bit ćemo stalna moneta za potkusurivanje i Sarajeva, i Banje Luke”, podvukao je Duraković, apelirajući na
međunarodnu zajednicu da ozbiljno razmotri ovu inicijativu.
Dodaje da Srebrenica mora biti uređena tako da niko nema ekskluzivitet da njom upravlja.
“Crkva na Budaku, slučaj banje Guber, slučaj prirodnih resursa koji se eksploatiraju
samo za korist Banje Luke, samo potvrđuju nasušnost potrebe da Srebrenica ima status distrikta. Sve to potvrđuje zašto Srebrenica ne bi trebala biti dio ovakvog sistema kakav je RS”, smatra Duraković.
Predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) prof. dr. Nedžad Mulabegović dalje tvrdi da Izetbegovićeva ideja zavrjeđuje pažnju.
“Aktualni položaj Srebrenice, od Djetonskog sporazuma naovamo, pokazuje da u datom ambijentu i okruženju jeste nemoguće stvoriti osnovne pretpostavke za povratak. Opcija Srebrenice kao distkrikta bila bi dobra. Ovo bi moglo biti jedno od rješenja u sklopu razrješavanja unutrašnje organizacije cijele BiH”, uvjeren je Mulabegović.
Ugledni profesor ustavnog prava dr. Kasim Trnka podsjeća da ideja o Srebrenici kao distriktu nije nova. Ona, veli, ima utemeljenje u jednom moralnom konceptu da “ono što se desilo bošnjačkoj populaciji u genocidu mora biti izvan domašaja onih koji su izvršili takav genocid”.
“Nažalost, takva inicijativa zahtijevala bi promjenu Ustava BiH. Da bi se promijenio Ustav BiH mora postojati saglasnost predstavnika tri konstitutivna naroda i dvotrećinske većine u Paralemtarnoj skupštini BiH. Politički, to sada nije realno očekivati. Pretpostavljam da je distrikt Sarajevo neka vrsta zaloga za distrikt Srebrenica. Ali, po svemu sudeći, ni to srpske političke snage ne bi bile spremne prihvatiti, jer bi se u distrikt Sarajevo integriralo i Istočno Sarajevo, koje je u RS. Ideja je dobra, ali je u ovom trenutku neizvodiva. Pogotovo s jačanjem pozicija RS. Očekujem negativne reakcije srpske politike”, uvjeren je Trnka.
Prof. dr. Omer Ibrahimagić, također, smatra da je mogućnost Srebrenice kao zasebnog distrikta propuštena u Dejtonu, imajući u vidu da se već tada znalo za nestanak 8.000 Bošnjaka.
“Smatram da je tada propuštena prilika da se isposluje distrikt za Srebrenicu. Kad je riječ o tome da se sada izvrše izmjene Ustava BiH u tom smislu, to nije moguće uraditi bez saglasnosti RS-a. Tako da se može o tome razgovarati, ali, kako se zna, za izmjene Ustava potrebno je 28 glasova u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i, razumije se, saglasnost u Domu naroda”, objašnjava Ibrahimagić, te nastavlja:
“Kad je riječ o Sarajevu, ne bih govorio o distriktu, nego bi bilo potrebno isticati da je Sarajevo glavni grad države BiH. On je, kao takav, i upisan u Ustav BiH.
No, nijednim popratnim aktom na nivou države nije opisan geografski prostor Grada Sarajeva. Nije neophodno da Sarajevo bude distrikt, odnosno da se vrše ustavne izmjene. Bilo bi samo neophodno da se na Parlamentu BiH donese zakon kojim bi se pod pojmom glavnog grada BiH, dakle, Sarajeva, podrazumijevalo i 10 prijeratnih sarajevskih općina, uključujući i Istočno Sarajevo, te Kiseljak. Glavni grad bi se prostirao na prostoru FBiH i RS. U tom slučaju za glavni grad bi važili propisi države BiH kao glavnog administrativno-političkog sjedišta”, zaključio je Ibrahimagić.
Izetbegović je gostujući u programu televizije OBN izjavio kako njegova Stranka demokratske akcije (SDA) predlaže da Sarajevo preraste u distrikt, što bi podrazumijevalo da se grad proširi na 10 prijeratnih općina, a možda obuhvati i Kiseljak kako bi Hrvatiu njega bili uključeni.
Srebrenica je Detonskim mirovnim sporazumom teritorijalno pripala Republici Srpsko,
čime je faktički legaliziran genocid jedinica pod vodstvom Ratka Mladića nad više od 8.000 srebreničkih Bošnjaka.
(VisokoIN/Anadolija)
