DOK OHR I DALJE ŠUTI: U toku dekonstrukcija institucija i blokada finansiranja države

Ako izokrenemo poslovicu, visoki predstavnik Christian Schmidt od šume ne vidi drvo, odnosno okreće glavu od činjenice da srpski politički predstavnici državu razdiru po šavovima
Zaštita lika i djela ratnih zločinaca i uporno negiranje srebreničkog genocida za srpske političare u institucijama BiH važnije je od živih ljudi i njihovih potreba.

Ovakav zaključak nameće se sam po sebi, jer dok se u većini država uveliko radi na nacrtima budžeta za 2022. godinu BiH ne samo da ulazi u posljednji kvartal bez ovogodišnjeg budžeta, nego je u ovom trenutku gotovo izvjesno da neće biti moguće ni donijeti odluku o nastavku privremenog finansiranja.

DODIK OBEĆAO PLATE ZA SRBE IZ INSTUTUCIJA BiH

BiH je tokom ove godine, podsjećamo, finansiranje državnih institucija i plate uposlenika, a riječ je o njih blizu 22.000, premošćavala odlukama o privremenom finansiranju koje je donosilo Vijeće ministara u prethodna tri kvartala. No, kako rad državnih institucija bojkotuju ne samo državni parlamentarci, nego i ministri na čelu s predsjedavajućim Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom, ukoliko se s takvom praksom nastavi bez sredstava će ostati institucije i svi u njima zaposleni.
Ili njih dvije trećine. Jer, od ukupnog broja onih koji platu primaju iz državnog budžeta, trećina su lica srpske nacionalnosti. Za njih, saopštio je 16. septembra Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a , u budžetu RS-a već je osiguran 21 milion KM. Ta cifra odnosi se samo za oktobar, ali prema Dodiku, isti bi se način finansiranja trebao osigurati do konca godine.

Naveo je i da sada treba odlučiti „da li će se taj novac odmah isplatiti, ili kroz neki aranžman“, ali i da to zavisi i od toga „hoće li doći do pomjeranja nekih dugovanja“. Jednom riječju, kazao je Dodik i svašta i ništa konkretno, osim da očekuje u vezi s ovom odlukom konsenzus svih srpskih partija.

„To je vjerovatno sudbina da preuzmemo isplate naših ljudi, jer oni nas predstavljaju tamo, nisu autentične ličnosti koje tamo idu svojim izborom“, naveo je Dodik.

Tako, prema Dodikovom tumačenju, Srbe je da „tamo idu“ neko primorao. Odnosno, oficiri i vojnici silom su natjerani u Oružane snage, isto je sa pripadnicima SIPA-e i OSE, parlamentarnim službenicima, uposlenim u državnim carinama, u državnim agencijama…

„Ovo je praktično državni udar, jer se time dekonstruišu državne institucije“, komentar je ekonomistice Svetlane Cenić na Dodikovu najavu.

U izjavi za naš portal Cenić, inače bivša ministrica finansija RS-a, ističe kako nema pravnog osnova da se plate državnim službenicima isplate iz budžeta RS.
„Budžet je zakon, i postoje pravila kako se novac koristi“, pojašnjava Cenić. Podvlači da državni službenici nisu korisnici entitetskog budžeta te postavlja logično pitanje – kako će se tim ljudima uplatiti doprinosi po osnovu zdravstvenog i penzionog osiguranja?

Ipak, naglašava da ne isključuje da Dodik „u svom ludilu“ privoli Vladu RS na takav korak. A to bi, pojašnjava Cenić, značilo da se mora usvojiti rebalans budžeta, no onda se postavlja novo pitanje, a to je kako osigurati neophodni novac jer je stavka budžetskih rezervi gotovo prazna.

OPOZICIJA NE ZNA „GDJE GONI“

Iako je blokada rada državnih institucija plod svesrpskog političkog konsenzusa, Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS i bivši ministar spoljnih poslova BiH, ostao je krajnje uzdržan u svom komentaru na Dodikovu najavu. Prema njegovom mišljenju, to je pitanje na koje jasan odgovor moraju dati ministrica finansija i premijer RS-a.

Podsjetio je da je samo zahvaljujući novčanoj intervenciji Srbije od 20 miliona eura RS prošlu godinu okončala bez budžetskog deficita, da je budžet RS u ovoj godini prenapregnut, te istakao da je onda pitanje iz kojih bi se sredstava finansirale plate srpskim uposlenicima u institucijama BiH.

Kakva god odluka bude donesena, smatra Crnadak, o tome treba da bude raspravljano u Narodnoj skupštini RS.

Što se, pak, predsjednika SDS-a Mirka Šarovića tiče, njega evidentno ne zabrinjava zakonska osnova za prelazak državnih službenika na entitetski budžet, nego što „opoziciju o tome nije informisao premijer ili predsjednik Narodne skupštine RS“.
Svetlana Cenić, osim što upozorava na ozbiljnost situacije, ističe i da bi svaka blokada donošenja odluke o nastavku privremenog finansiranja BiH značila i direktno ugrožavanje egzistencije građana hrvatske i bošnjačke nacionalnosti koji su zaposleni u državnim institucijama.

Otuda se i otvara logično pitanje, šta će se desiti ako na hiljade državnih uposlenika podigne tužbe protiv RS, odnosno njenih predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti zbog izgubljene dobiti.

„Ko će tu štetu platiti, kada se uz glavnicu nagomilaju kamate, sudski troškovi. A da i ne spominjemo domen ljudskih prava jer im se uskraćuje pravo da primaju plate koje su zaradili i time u pitanje dovodi njihova i egzistencija njihovih porodica“, upozorava Cenić.

SCHMIDT NAJVIŠE ZAINTERESIRAN ZA PUTOVANJA

Podsjećamo, etnonacionalističkom vladajućem trojcu na državnom nivou (SNSD-u, HDZ-u i SDA) trebalo je punih šest mjeseci da usaglase verziju ovogodišnjeg budžeta, pa je Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 6. jula u prvoj komisijskoj fazi podržala Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021., čiji je predlagač Predsjedništvo BiH. Na tome je sve i ostalo, jer su srpski predstavnici nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH blokirali rad državne zakonodavne i izvršne vlasti.

Planirani ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga u predloženom budžetu za 2021. godinu iznose oko 1,871 milijardu KM, i u odnosu na 2020. godinu veći su za četiri posto.

Ovogodišnjim budžetom bilo je planirano povećanje najnižih plata vojnicima OS BiH, policajcima u državnim policijskim agencijama, te finansijska podrška entitetskim zdravstvenim sektorima u prevazilaženju posljedica izazvanih pandemijom korona virusa.

Očekivanja da bi visoki predstavnik Christian Schmidt mogao intervenisati, odnosno privoliti srpske ministre i zastupnike da se vrate u državne institucije i rade posao za koji su pretplaćeni, su izlišna.
I to kako iz razloga što RS (čitaj Milorad Dodik) Schmidta ne priznaje kao visokog predstavnika, uz svesrdnu podršku Kine i Ruske Federacije, tako i što se zvanično on i ne bavi poslom na koji je imenovan. Od stupanja na dužnost visoki predstavnik uglavnom je više bio zainteresiran za putovanja, susrete sa srpskim patrijarhom i predsjednikom Srbije. Ili se u BiH fokusirao na pitanje izbornog zakonodavstva, odnosno „osiguranja prava“ hrvatskom narodu da u Predsjedništvo BiH bira „legitimnog predstavnika“.

Otuda, ako izokrenemo poslovicu, Schmidt od šume ne vidi drvo, odnosno okreće glavu od činjenice da srpski politički predstavnici državu razdiru po šavovima. I da ,ako se ovako nastavi, pitanje je hoće li i biti države u kojoj će se narednog oktobra izbori održati. Za sve kojima se ovakav scenarij čini previše crnim, ili su uvjereni da „svijet neće dozvoliti novi sukob i raspad BiH“, neka se samo zagledaju u Afganistan.

Vezani članci

Masovno odlaze ljekari: “Plate i uslovi su loši, mladi nemaju motiva”

VISOKOIN.COM

IN MEMORIAM: Ermin Korjenić Germa (1960-2021)

VISOKOIN.COM

Brčko: U požaru u stambenom objektu stradalo šest osoba

VISOKOIN.COM

HALILOVIĆ: Penzioneri žele 2022. dočekati s uvećanim penzijama

Visokoin.com

Ubica i žrtva strpani su u isti koš – na istu majicu

Visokoin.com

Građani dižu glas: Zaustavite nezakonit rad kamenoloma i krečnjare u Kreševu

Visokoin.com