Donald Trump danas postaje 45. američki predsjednik

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Donald Trump danas će polaganjem zakletve na Capitolu postati 45. američki predsjednik. Tačno u podne po mjesnom vremenu (18 h po srednjoeuropskom), Trump će položiti ruku na dvije Biblije, svoju porodičnu i onu kojom se koristio Abraham Lincoln, i ponavljajući za predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuti na dužnost. Nakon toga će se prvi put obratiti američkoj i svjetskoj javnosti kao američki predsjednik.

Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence zatim odlaze na ručak u Kongres, a potom počinje parada Avenijom Pensylvania od Capitola do Bijele kuće. Trumpa i Pencea će pratiti oko 8000 sudionika parade, raznih orkestara, mažoretkinja, jednica predstavnika svih rodova američke vojske. Navečer će Trump, Pence i njihove supruge sudjelovati na tri službena inauguracijska bala. U subotu će novi predsjednik i njegov potpredsjednik biti na međukonfesionalnoj molitvi u nacionalnoj katedrali u Washingtonu, čime će službeno završiti inauguracijske svečanosti.

Sve će to skupa koštati oko 200 miliona dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 hiljada ljudi, dvostruko manje nego što ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo više nego na prvoj Georgea W. Busha nakon izbora 2000.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s historijsko niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta. Među brojnim izazovima s kojima se suočava najhitniji je onaj kojim bi sukobe trebao svesti na razumnu mjeru. Zadnjih se sedmica sukobio s američkom obavještajnom zajednicom, nekim istaknutim demokratima, većinom medija i s dijelom europskih čelnika koji su mu zamjerili izjave u lošem stanju u EU-u i zastarjelom NATO-u.

Po posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima povoljno mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u historiji. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u januaru 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H.W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha, kada su preuzimali dužnost. On tvrdi da su ankete namještene. Uz tako uskovitlane emocije, Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.

Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo grupi različitih protagonista, članovima porodice, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo ko ima iskustvo rada u Bijeloj kući. Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.

Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije. U Rusiji Vladimir Putin agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu. Trumpovo stajalište i ambicije Xi Jinpinga mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti tačku usijanja.

Malo je ko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici. Trump je NATO i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji nazvao – zastarjelim.

“Trump će radije zauzeti stajalište da SAD ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radio on želi da za to bude plaćen što je više moguće”, kaže Thomas Wright iz Brookings instituta.

Više vijesti