Hadžihafizbegović: Strancima je dobro u BiH, blizu im je more, Jahorina…

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

U emisiji Nedjeljom u 2, urednika i voditelja Aleksandra Stankovića, gostovao je bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović, poručivši da međunarodnoj zajednici još nije vrijeme da ode iz Bosne i Hercegovine i da su se dobro uhljebili.

Hadžihafizbegović je govorio o tome zašto se našao na udaru dijela hrvatske javnosti nakon što je kritizirao Marka Perkovića Thompsona i politički podržao Željka Komšića, idu li gluma i politika zajedno, o stanju u BiH te filmovima koje trenutačno snima, javlja HRT.

Prije 12 godina gostovao je u emisiji Nedjeljom u 2, a u međuvremenu je bio angažiran na 20-ak igranih filmova i 7-8 kazališnih predstava. Na pitanje idu li politika i gluma zajedno, kaže kako svako misaono biće treba politički razmišljati, a kao primjer naveo je De Nirovu poruku otprije dvije godine na Sarajevskom filmskom festivalu o Donaldu Trumpu. Dodao je da umjetnost i politika ne trebaju biti nekompatibilne kategorije.

“Između ničega i sekiracije, izabrao sam sekiraciju”, poručio je Hadžihafizbegović.

Objašnjava da nije htio pripadati “zombi kategoriji” koja iz udobnog životnog ambijenta gleda na politiku koja je sudbina naše djece. Smatra da kada padaju političke odluke na Balkanu, teku potoci krvi.

Podrška Željku Komšiću

Za podršku Komšiću, što su mnogi Hrvati u BiH doživjeli kao razočaranje, Hadžihafizbegović kaže da je Komšić bio aktivan branitelj, Hrvat po nacionalnosti i iznimno pošten čovjek.

“Kako možete očekivati da Bošnjaci ne daju Komšiću glas i tako spriječe Ćovića da uđe u Predsjedništvo, kada taj isti Ćović 9. 1. ide na Dan Republike Srpske, gdje se generalu Lisici uručuje orden, a general Lisica je osuđen na 20 godina zatvora zbog granatiranja Slavonskog Broda i ubojstva nevine djece”, kazao je Hadžihafizbegović u programu HRT-a.

Kaže da stoji iza naroda kojemu pripada.

“Moj narod, kojem pripadam, nema nikakvih problema da ga čestit Hrvat vodi idućih 100 godina, ali moj narod ima problem s gospodinom Ćovićem koji je otvoreno stao na stranu demontiranja bosanskohercegovačkog društva”, poručuje.

Osvrnuo se i na izborni sistem u BiH, naveo je imena Hrvata i Srba u BiH koje bi Bošnjaci rado birali da vode državu, pita se koje Bošnjake bi birali Hrvati ili Srbi.

“Nemojte tjerati narod u mazohizam, da nakon otvorenog dila s četnicima mi dopustimo da Ćović uđe u Predsjedništvo, nemojte nas tjerati u mazohizam”, poručuje.

Jedno od pitanja gledatelja bilo je kakva je veza Hadžihafizbegovića s braćom Mamić. Kaže da su oni njegovi prijatelji i da mu je žao zbog svega što se događa. Dodaje da je Zdravko Mamić “podignuo cijelu priču oko hrvatskog nogometa”.

Kaže da nema ništa protiv Thompsona, ali smatra da bi bilo dobro da se ogradi od nekih svojih pjesama, tada bi čak i otišao na njegov koncert. Isto kaže i za srpskog “heroja nacije” Boru Đorđevića. Dodao je da kao misleći čovjek ne može pristati uz muziku koja veliča zločine.

Licemjerstvo međunarodne zajednice

Govorio je i o licemjerstvu međunarodne zajednice. Kaže da je BiH stavljena luđačka košulja koju ne žele skinuti, a trebali bi prepoznati nemogućnost pravljenja civilizirane države. Smatra kako još nije vrijeme da međunarodna zajednica ode iz BiH i da su se dobro uhljebili – “blizu im je more, blizu je Jahorina, sarajevska kuhinja je fina, dobro im je”. Nada se da će Amerikanci shvatiti što politička Srbija radi jer im “sada ne valja” Makedonija, Crna Gora, Kosovo, BiH.

O podcijenjenosti kulture

Hadžihafizbegović je zadužio hrvatsku kulturu, govorio je o svojim počecima kada su nekoliko puta napunili Lisinski. Kaže kako je najteže ljude nasmijati, a psihološki realizam najteži pravac u glumi.

“Mislim da je kultura podcijenjena kao društveni segment koji može oplemenitii i resetirati društvo”, smatra on.

Osvrnuo se i na smanjenja sredstava kulturi. Pojašnjava da je to zbog toga što iz kulturnih miljea dolazi revolucija pa vladajući ne žele podržavati kulturu.

O Srebrenici – juli je mjesec genocida

Govorio je o godišnjici Srebrenice. Ondje snima film i radi predstavu s djecom. U filmu glumi četnika i kaže da takve uloge trebaju glumiti bosanskohercegovački glumci. Školu glume u Srebrenici prošlo je 130 djece srpske i bošnjačke nacionalnosti, izabrali su 30 djece i pripremaju predstavu “Petar Pan”.

Poručuje da je juli mjesec genocida.

Više vijesti