Hećo u EPBiH ostavio samo slike koje skupljaju prašinu!

Brojni elektroenergetski projekti koje je iskompromitirani bivši ministar energije, industrije i rudarstva FBiH Vahid Hećo, pokušavajući ih dati u bescjenje sumnjivim strateškim partnerima, lažno najavljivao kao motor koji će pokrenuti Federaciju, završili su neslavno.

Baš kao i sam Hećo i njegov stranački šef Haris Silajdžić, koji je presijecao i svečane vrpce “u čast” početka radova, kao što je bilo, primjerice, s hidroelektranom (HE) Vranduk. Dvije godine kasnije, ispostavilo se da tadašnji direktor “Elektroprivrede BiH” (EPBiH) Amer Jerlagić, također, kadar Silajdžićeve Stranke za BiH, nije imao ni urbanističku saglasnost!

Gubljenje vremena

“Dnevni avaz” prvi je upozoravao na to da se iza tobožnjih generacijskih projekata SBiH krije pokušaj pljačke stoljeća, koju je na kraju spriječio narod, faktički izbrisavši na izborima 2010. tu stranku s političke scene BiH. Pokušali smo istražiti šta je nova Uprava EPBiH zatekla po odlasku Heće i Jerlagića.

Generalni direktor EPBiH Elvedin Grabovica za naš list kaže da je bivša Uprava prošlost, a da je analiziranje šta su loše uradili, a šta propustili da urade, ustvari gubljenje vremena.

– Mi nemamo vremena za analizu projekata koji se pamte po dizanju medijske prašine, a od kojih su ostale samo slike koje sada skupljaju prašinu. Postoji jedan bitan moment koji javnost treba i mora da zna. Prethodnici, a mislim u ovom slučaju i na staru Upravu EPBiH i bivšu Vladu FBiH, najveće i energetski najinteresantnije objekte, koje je moguće izgraditi u Federaciji, na osnovu samoinicijativne ponude dodijelili su privatnom investitoru. Riječ je o HE Glavatičevo, HE Bjelimići i PHE Bjelimići – kaže Grabovica.

On, međutim, dodaje da je novi saziv Vlade, s premijerom Nerminom Nikšićem na čelu, stopirao njihovu realizaciju na način kako su to prethodnici namjeravali uraditi. Grabovica kaže da s Vladom intenzivno pregovaraju da koncesije za ove objekte budu dodijeljene EPBiH. Za sada, upitni su i projekti izgradnje tri hidroelektrane, Ustikolina, Unac i Vrhpolje, najveće po svojoj instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji.

– EPBiH je, kao nosilac aktivnosti, zadužena za pripremu i realizaciju izgradnje. Međutim, aktivnosti su zaustavljene. U Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK) zaustavljena je gradnja HE Ustikolina. Racionalnog objašnjenja zbog čega Kanton gotovo dvije godine blokira izradu idejnog projekta nemamo. Zaustavljeni smo u startu, iako bi idejni projekt svakako bio predmet javnih rasprava na lokalnom nivou. To bi omogućilo da se na objektivan način sagledaju prednosti i mane izgradnje i tek nakon toga donese odluka da li će objekt biti građen ili ne – navodi Grabovica.

Gradnja HE Unac i Vrhpolje zaustavljena je u Federalnom parlamentu. Zbog toga se nova Uprava okrenula prioritetnim projektima, kao što su Blok 7 Termoelektrane (TE) Tuzla, HE Vranduk, male HE na Neretvici i vjetroparka Podveležje.

Inače, poređenje učinka govori da je nova Uprava EPBiH za godinu uradila više nego bivša za četiri.

Za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla, baš kao i okoliš kod projekta Bloka 8 TE Kakanj, Hećo i njegovi ljudi u svom mandatu su završili idejne projekte i studije utjecaja na okoliš. S druge strane, nova Uprava EPBiH pribavila je okolišne dozvole, energetsku i urbanističku saglasnost te pripremila programe geoistražnih radova na lokaciji, koji će biti osnova za izradu glavnih građevinskih projekata.

U oba projekta u toku su pripreme lokacija za početak pripremnih radova te zatvaranje konstrukcije finansiranja.

Podveležje i Vlašić

Kada je u pitanju HE Vranduk, nova Uprava nije mnogo urađenog zatekla. No, s projektom se krenulo te je odobren i pripremljen Ugovor o koncesiji, a u toku su aktivnosti na pribavljanju urbanističke saglasnosti, a traži se rješenje za nastali “međusektorski konflikt” u području izgradnje brane ove HE i to s Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Također, pri kraju je zatvaranje konstrukcije finansiranja, a u pripremi je i tenderska dokumentacija po sistemu “ključ u ruke”.

Slično je i sa HE Janjići i Neretvica. Što se tiče Janjića, nova Uprava je osigurala grant sredstva za finansiranje studije izvodljivosti, koja bi trebala biti završena do juna ove godine. Kod Neretvice je u završnoj fazi izrada preostalih idejnih projekata, podneseni su zahtjevi za dobivanje urbanističke saglasnosti, pokrenute aktivnosti za eksproprijaciju zemljišta, a u toku je zatvaranje konstrukcije finansiranja te priprema tenderske dokumentacije.

Veliki pomaci učinjeni su i na izgradnji vjetroelektrana Podveležje. Dobivene su dozvole i urbanistička saglasnost, pripremljen program istražnih radova, te podnesen zahtjev “Elektroprijenosu BiH” za izdavanje načelne saglasnosti za priključenje na elektroenergetski sistem, a u toku su aktivnosti na programu finansiranja.

Također, potpisan je ugovor o koncesiji za izgradnju vjetroelektrana Vlašić, a u toku je izvođenje mjerenja raspoloživosti vjetropotencijala.

Hidrokapaciteti iskorišteni svega 30 posto

Grabovica ističe i da nova Uprava EPBiH ima i novi pristup velikim investicijskim projektima. On smatra da je vrijeme da se konačno shvati da gradnja elektroenergetskih objekata i razvoj ovog sektora nije zadatak i cilj samo pojedinca ili određene grupe koji su direktno involvirani u ovu oblast, već cijelog bh. društva.

– To je ono na čemu moramo insistirati. Svijest bh. društva ne smije se više bazirati i zadržavati samo na konstatiranju da je BiH bogata hidrokapacitetima. To je nesporno tačno, ali isto tako tačno je i to da su raspoloživi hidrokapaciteti iskorišteni sa svega 30 posto. U traženju odgovornih za ovakvo stanje neopravdano je upiranje prsta samo u EPBiH kao glavnog krivca – kaže Grabovica.

On smatra neopravdanim protivljenje projektima gradnje novih elektroenergetskih objekata u pojedinim lokalnim zajednicama, te poručuje da svaki novi objekt znači nova radna mjesta, veću proizvodnju električne energije, direktnu korist općinama kroz naknade. Podrška lokalnih zajednica je, kaže, neophodna.

(VisokoIN.com/Avaz)