Hoće li doći do poskupljenja hljeba?

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Kada se cijena hljeba u Bosni i Hercegovini uporedi s onima u regionu onda se naša zemlja nalazi negdje na sredini. Međutim, prema procjenama proizvođača to bi se uskoro moglo promijeniti.

Zbog porasta cijene rada, ali nedostatka radne snage cijena bi u srednjem periodu mogla porasti i za više od jedne marke. Trenutno se cijena hljeba u Bosni i Hercegovini kreće oko 1 KM, pa se zbog toga Bosna i Hercegovina nalazi u sredini regionalnog spektra gdje je Kosovo najjeftinije, dok je Hrvatska najskuplja. Posebnu prijetnju predstavljaju dosta niske plate poruka je iz Udruženja pekara RS.

“Bitno je znati da Bosna i Hercegovina nema industrijskih pekara kakvi su nekad bili i sada se 95% proizvodnje obavlja u manuelnim pekarama i nedostatak radne snage, ne samo u ovoj industriji dovodi ne samo do porasta troškova radne snage. U zavisnosti od te situacije će zavisiti cijene radne snage u pekarstvu. Ukoliko se neke moje procjene ostvare, a vjerovatno da hoće, cijena hljeba će značajno porasti u odnosu na ono što je danas. Moje predviđanje je da će u narednih godinu ili dvije dana se moramo približiti evropskoj cijeni, odnosno hrvatskoj cijeni, koja je negdje od 1,80 do 2,00 marke”, kaže Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS.

Trivić dodaje kako su od početka godine plate već podignute za jednu grupaciju radnik, dok bi se ovog mjeseca trrebalo desiti još jedno povećanje.

“U isto vrijeme smo krenuli sa povećanjem cijena svih proizvoda kako bismo obezbijedili te plate. Većina pekara danas ima problema sa kvalitetom ali i količinom radnika, ali situcija je slična i u drugim industrijama”, ističe Trivić.

Poljoprivredni proizvođači u Federaciji su stajališta kako BiH trenutno ne može zadovoljiti vlastitite potrebe sa ovim obimom proizvodnje. Ako nešto ne bude uskoro učinjeno ovoj grani privrede ne predstoje lijepi dani poručuju iz krovnog udruženja.

“Po logici stvari sve bi trebalo poskupjeti, gorivo je u posljednje vrijeme drastično poskupilo. Najveći dio u poljoprivrednoj proizvodnji nosi upravo gorivo. Ako država ne interveniše po pitanju plavog dizela ili po pitanju nekog jeftinijeg goriva, da nađu neki način, poljoprivrednici će morat podignut cijene, pšenica će morat poskupit u prodaji. Poljoprivrednik kad bude prodavao morat će to prikazati kroz cijenu robe koju proizvodi”, izjavio je za N1 Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBIH te dodao da ako se nastavi stanje kao i dosada onda se poljoprivreda može sahraniti.

Jedan od zahtjeva poljoprivrednika je da se konačno nešto poduzme po pitanju “plavog dizela”. Podsjetimo da je ovo pitanje u nekoliko navrata bilo temom rasprava na inicijativu resornog državnog ministra Mirka Šarovića, ali da entitetske vlasti nisu uspjele postići dogovor.

“Deset godina se priča o plavom dizelu, a to bi rebalo uraditi, jer takav zakon postoji u svakoj normalnoj državi koja ima svoju poljoprivrednu proizvodnju, samo kod nas nema. Također jedan od većih problema za nas je nedovoljno ulaganje u proizvodnju. Naprimjer, Hrvatska će u narednih nekoliko godina od Evropske unije za poljoprivredu povući oko 4,5 milijardi eura. Kada to uzmete u obzir onda mi s našom poljoprivredom ne možemo biti konkurent ničemu”, kaže Bićo.

Ekonomska struka najave enormnog rasta cijena hljeba vidi kao senzacionalizam koji trenutno nema baš mnogo uporišta. Profesor sarajevskog ekonomskog fakulteta Anto Domazet kaže da zbog diverzifikacije te broja proizvoda na tržištu poput kifli, kroasana i drugih pekarskih proizvoda hljeb i ne čini toliko važan segment prodaje.

“Mislim da smo mi imali bezbroj tih senzacionalističkih najava, nekih kataklizmi u vezi sa rastom cijena. Maloprije sam u dvije pekare koje su udaljene samo 100 m provjerio cijenu jedne vekne kruha, u jednoj je cijena 0,50 KM, dok je u drugoj 1 KM. Prije svega nemamo mi kruh kao standardnu robu i da možemo reći da je kruh u Bosni i Hercegovini takav i takav, standardan proizvod i cijena mu je ta i ta, pa da je mi nadziremo, kontroliramo, itd. Ne! Postoji velika diverzifikacija u pogledu kvaliteta kruha koji se nudi, u pogledu težine, cijena, tržište slobodno djeluje i ono je najbolji regulator te oblasti. Što se tiče tražnje i konkurencije ona utiče na to da će cijene biti jako stabilne i da će sve kategorije stanovništva ovisno od svojih preferencija i svog dohotka imati priliku da zadovolje potrebu za kruhom na optimalan način”, kaže Domazet.

Domazet je stajališta da ukoliko bi se desili veći poremećaji na tržištu koji bi uticali na cijene goriva, brašna, pšenice, mislim da bi se onda moglo intervenirati kroz određene mjere ekonomske politike da se zaštite određene kategorije stanovništva.

Na pitanje kako bi politička situacija nakon oktobarskih izbora mogla uticati na kretanje cijena u BiH, Domazet ističe, da bi se u slučaju dugog formiranja vlasti stanovništvo počelo sustezati čime bi došlo do manje potražnje i manje proizvodnje što bi usporilo ekonomski rast. Upravo zbog ovog njegovo mišljenje je da bi se vlast trebala što prije formirati nakon izbora.

Bivši guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić kaže da nije primjereno ono što se danas dešava na tržištu, a što se pravda cijenom nafte na svjetskom tržištu.

“Učešće nafte je vrlo minorno u proizvodnji određnih proizvoda, ali očito da trgovci ili ovi koji vrše se bave prometom naftnih derivata koriste ovu priliku. Sigurno je da onda kada pada cijena na svjetskom tržištu da se oni ne ponašaju u skladu s tim. S te strane mislim da ovo nije opravdano i da nije dugoročno”, kaže Kozarić.

(N1)

Više vijesti
KOMENTARI

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Visokoin.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Visokoin.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Visokoin.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.