Jesu li državljani BiH dužni platiti prometne kazne iz Hrvatske?

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Ako vas kojim slučajem u Hrvatskoj ‘uslika’ kamera, dužni ste platiti paprenu kaznu, možda i onu najstrožu od oko 5.000 KM. Pravilo je to koje se odnosi i na strane državljane koji često misle kako ‘nisu dužni’ platiti kazne koje im stignu za prekoračenje brzine ako ih u prekršaju uhvate kamere na cesti.

Isto vrijedi, kako su nam potvrdili u MUP-u Republike Hrvatske, i za kazne koje strancima u Hrvatskoj, samim tim i državljanima BiH, stižu na kućnu adresu, a odnose se na nepropisno parkiranje u toj zemlji.

Naime, potaknuti upitom čitatelja portala Bljesak.info, kojemu je na kućnu adresu na naplatu stigla kazna za nepropisno parkiranje iz 2017. godine, provjerili su kakva su pravila ali i posljedice u slučaju neplaćanja ove kazne.

”Čudno mi je bilo jer je kazna stigla sada, a odnosi se na prekršaj iz 2017. godine. Također, ne izgleda kao službena kazna iz MUP-a, nego je u potpisu javni bilježnik. Kazna je u iznosu od 80 kuna s nekim zateznim kamatama koje u konačnici iznose oko 106 eura. Kontaktirao sam i našu policiju, no nitko mi još uvijek službeno nije potvrdio da ja ovo moram platiti, niti rekao koje su posljedice za mene u slučaju da ne platim kaznu”, govori za Bljesak.info čitatelj.

I do 60 dana zatvora
Slično kao i s kaznama za parking, strani državljani u Hrvatskoj, pretpostavljali su kako ih kamere mogu ‘slikati’, ali da im kazne neće dolaziti, odnosno da ih nisu dužni platiti. Također, neki mediji navode kako je u posljednje vrijeme ugrađen novi sustav te da su od ove godine strani državljani dužni plaćati te kazne.

No, iz MUP-a Hrvatske kažu suprotno:

”Stranci su dužni plaćati novčane kazne za sve prekršaje, kao i za prekoračenje brzine, a isto je bilo i proteklih godina”.

”Hoće li pojedina država pokretati prekršajni postupak i, u slučaju neplaćanja kazne, poduzimati druge Zakonom predviđene mjere, ovisi od pojedine države.

Sve države EU dužne su, na zahtjev druge države, dostaviti podatke o vlasniku vozila za sljedeće prekršaje: (a) prekoračenje ograničenja brzine; (b) vožnja bez korištenja sigurnosnog pojasa; (c) prolazak kroz crveno svjetlo; (d) vožnja pod utjecajem alkohola; (e) vožnja pod utjecajem droga; (f) vožnja bez zaštitne kacige; (g) vožnja prometnom trakom u kojoj je zabranjena vožnja; (h) nezakonita uporaba mobilnog telefona ili drugog komunikacijskog uređaja u vožnji”, navode i dodaju kako su kazne propisane u rasponu od 300 kuna do 20.000 kuna (do 60 dana zatvora)”, navode iz MUP-a.

Naplate su složenije

Na upit o brojki, odnosno informaciji koliko je vozača kaženjeno na ovaj način, iz Službe za odnose s javnošću MUP-a Republike Hrvatske govore kako ne raspolažu tim brojem obzirom da ”o pojedinoj državi ovisi hoće li pokretati prekršajni postupak, odnosno poduzimati druge Zakonom predviđene mjere.”

”Kad govorimo o naplati novčanih kazni osobama s prebivalištem izvan RH, možemo potvrditi kako uzrokuju veće troškove i jesu složenije, odnosno iziskuju poduzimanje dodatnih mjera (primjerice prijevod pismena). Postupak naplate provodi se sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima (Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Prekršajni zakon, pravilnici i dr.). Sukladno Pravilniku o vrsti i načinu dostave podataka državama članicama Europske unije, u svrhu istraživanja prometnih prekršaja (NN 66/2015.), policija utvrđuje vlasnika vozila, a potom mu se na adresu šalje Obavijest o počinjenom prekršaju s mogućnošću plaćanja novčane kazne ili dostavljanja podataka o počinitelju prekršaja, odnosno osobi koja je upravljala vozilom. Ukoliko vlasnik vozila plati kaznu, predmet se okončava, a ukoliko dostavi podatke o osobi koja je upravljala vozilom i počinila prekršaj, Obavijest o počinjenom prekršaju sa mogućnošću plaćanja novčane kazne dostavlja se toj osobi”, govore za Bljesak.info iz Službe za odnose s javnošću.

Navode kako u slučaju da utvrđeni vozač ne plati kaznu, ovisno o visini kazne, predmet se može ustupiti na naplatu državi u kojoj osoba ima prebivalište ili se po zatjecanju osobe na teritoriju države koja je utvrdila prekršaj osobi uručuje Nalog za plaćanje kazne. Kazne za parking Kada je riječ o kaznama koje se odnose na nepropisno prakiranje, procedura je slična no ističu kako ove kazne nisu u istom statusu kao gore navedene kazne, s obzirom da se ne radi o problematici sigurnosti u prometu.

”Procedura naplate ovih kazni se razlikuje od države do države, no sve su države dužne pružiti pravnu pomoć u provođenju postupaka. Ukoliko strani vozač, pa tako i državljanin BiH, ne plati kaznu za parkiranje, a dođe do pravomoćne presude u postupku, platit će u konačnici i određene dodatne troškove kao što su troškovi javnih bilježnika koji provode, odnosno zastupaju tvrtku za naplatu novčane kazne – kazne za parkiranje. Stoga trošak za počinitelja može biti različit od države do države”, zaključuju.

Više vijesti