Joseph Stiglitz: Evropa će propasti ako nastavi imitirati Ameriku

Društvena nejednakost najveći je problema zapadne civilizacije. Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, opširno je o tome pisao u svojoj zadnjoj knjizi.

Stavove koje zastupa, a koji su općeprihvaćeni u krugu vodećih svjetskih ekonomista, Stiglitz je dodatno obrazložio u intervjuu za Euronews, u kojem je dao i nekoliko vrlo konkretnih savjeta evropskim vlastodršcima.

Put izlaska iz krize postoji, smatra Stiglitz, ali taj cilj neće se ostvariti metodama koje zagovaraju političari u Evropskoj uniji i SAD-u. Evropa je, kaže Stiglitz, trenutno u puno boljoj situaciji od Amerike. No, njeni lideri guraju je dublje u ponor.

“Zabrinjava me što sve više zemalja u Evropi imitira Ameriku. To se već desilo u Velikoj Britaniji, koja je po stepenu društvene nejednakosti danas druga u svijetu, iza SAD-a”, kaže Stiglitz.

Društvo koje je podijeljeno na 1 posto najbogatijih i 99 posto kojima je egzistencija na ovaj ili onaj način ugrožena, ne može imati produktivno gospodarstvo. To najviše utječe na mlađe generacije čiji pripadnici, ako se ne rode u bogatim porodicama, praktički nemaju nikakve šanse za uspjeh.

“Mjere štednje koje evropske zemlje zagovaraju samo produbljuju jaz društvene nejednakosti. Potražnje već sada gotovo nema, a kada država štedi, potražnja dodatno pada. Kada pada potražnja, gospodarstvo ne može rasti, sve je veća nezaposlenost, padaju plaće, reže se na socijali”, objašnjava Stiglitz.

Evropske zemlje, tvrdi Stiglitz, moraju imati na umu činjenicu koju su evidentno zaboravile: nije deficit uzrokovao slabu ekonomiju, već je slaba ekonomija uzrokovala deficit. “Prioritet mora biti poticanje gospodarskog rasta. To se može postići na brojne načine, investiranjem države u infrastrukturu, tehnologiju, obrazovanje…”, kaže Stiglitz.

Stiglitz također predlaže objedinjavanje duga, što bi smanjilo kamate i oslobodilo novac za produktivna ulaganja. Puno veću ulogu i Evropska središnja banka (ECB), kaže Stiglitz koji smatra da je to jedina institucija koja može doslovno preko noći povući korisne i važne mjere.

ECB bi, smatra Stiglitz, trebala po povoljnim uvjetima otkupljivati obveznice ugroženih zemalja i tako im omogućiti sredstva za investicije koje će potaknuti rast. No, ne smije to uvjetovati novim mjerama štednje, kao što Evropska unija i MMF rade u slučaju Grčke.

“Nedavno su iz ECB-a rekli da su spremni otkupljivati obveznice, ali nisu rekli pod kakvim uvjetima. Ako to budu uvjeti štednje, onda se zaduženim zemljama zapravo govori da moraju upasti u depresiju. ‘Da bi vas spasili, moramo vas najprije ubiti’. Nema baš smisla, zar ne?”, zaključuje Stiglitz.

(VisokoIN)