Kako funkcioniše novi Zakon o radu u FBiH? Pitajte radnike ArcelorMittala

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

U jednom od najvećih preduzeća u Bosni i Hercegovini, ArcelorMittal iz Zenice, koji zapošljava više od 2.300 radnika, obustavljen je rad pogona na deset dana.

Osamdeset posto radnika tog preduzeća, koje se bavi se proizvodnjom dugih proizvoda od čelika, je na takozvanom čekanju posla, jer preduzeće bilježi pad potražnje uzrokovan ekonomskom krizom zbog pandemije COVID-19.

U AcelorMittalu Zenica, “osim niza dodatnih preventivnih mjera u borbi protiv korona virusa, oko 500 ljudi radilo je od kuće ili bilo u pripravnosti, bez smanjenja plaća”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica te firme Alena Kahrimanović.

“Kako bi proizvodnja bila u skladu s potražnjom, Uprava je donijela odluku o privremenoj obustavi proizvodnje na 10 dana, počevši od 19. maja”, navodi Kahrimanović.

Uprava Kompanije, kako je objasnila Kahrimanović, poduzela je sve moguće mjere kako bi smanjila troškove na svim nivoima, od zaštite zdravlja i zaštite na radu, do pregovara o boljim cijenama sa dobavljačima.

“Nedavno smo Sindikatu predložili smanjenje plaća samo za 25% radnika Kompanije, riječ je o menadžerima, uz smanjenje plaća u rasponu od 10% i 20%. Ostalih 75% radnika bila bi u potpunosti izuzeta od bilo kakvog smanjenja. Nažalost, Sindikat nije bio u stanju shvatiti ozbiljnost naše situacije i odbio je prijedlog”, saopšteno je iz Uprave ArcelorMittala.

RADNICI TVRDE SUPROTNO

Nasuprot Upravi, u Sindikatu kompanije ArcelorMittal je u srijedu 20. maja na konferenciji za novinare, navedeno da nisu ispoštovane zakonske odredbe za donošenje odluka o prekidu rada za 1.000 radnika, te da nisu istinite tvrdnje kompanije da nema interesa za robom na tržištu.

Radnici su 19. marta obustavili rad, jer je veliki broj njihovih kolega, kako su naveli, na takozvanom čekanju posla zbog situacije uzrokovane korona virusom.

Važećim Zakonom o radu nije predviđeno “čekanje posla”, kao ni šta u vanrednim situacijama poput pandemije.

Članom 81. definisano je, međutim, da radnik “ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv (viša sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu”.

IZMJENE ZAKONA O RADU

U međuvremenu, Vlada Federacije BiH (FBiH) usvojila je u formi nacrta izmjene Zakona o radu, 14. maja. Njima je ostavljena mogućnost poslodavcima, kojima je zabranjen rad za vrijeme proglašenog stanja prirodne i druge nesreće i kojima je za to vrijeme opao prihod od najmanje 35 posto, da jednostranom odlukom upute radnika na čekanje posla u najdužem trajanju od tri mjeseca.

Za to vrijeme radnik ima pravo na isplatu plate u visini koju odredi poslodavac. Plata ne može biti manja od najniže plate u Federaciji BiH koja iznosi oko 400 konvertibilnih maraka (200 eura).

Cilj izmjena, objašnjava za RSE Edhem Biber, predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća je da se “sačuvaju radna mjesta, a sa druge da pomognu poslodavcu”.

“Ono što je pozitivno je da se to odnosi samo u određenim trenucima, kada se proglasi vanredna situacija ili kada poslodavci iz objektivnih razloga budu spriječeni da posluju na adekvatan način, tad bi se mogao primjenjivati Zakon”, kaže Biber.

Do dogovora socijalnih partnera u vezi imjena Zakona o radu bilo je teško doći, kaže Biber.

“Bilo je mnogo problema, socijalni partneri su se sporili na mnogim stvarima i na kraju su uspjeli da usaglase neke stvari što su bile u prvom momentu teško usaglašive. To je dobro za početak, vidjećemo kako će biti u toku primjene”, rekao je Biber.

INICIJATIVA POSLODAVACA

Izmjene Zakona o radu inicirali su poslodavci, a to je potvrdio za RSE Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

“Zato što privreda ne radi, manji je obim posla, preporuke su da se radi što više od kuće, a osnovni Zakon o radu je jako krut. On daje jako malo fleksibilnosti da sprovedu sve opcije, a da otkaz ugovara o radu bude posljednja opcija”, objašnjava on.

Smailbegović kaže da je osnovna ideja bila da se naprave ‘maksimalno fleksibilne mjere’.

“Fleksibilnije korištenje godišnjih odmora, skraćeno radno vrijeme, rad od kuće, plaćena odsustva, neplaćena odsustva, takozvano čekanje. Mi smo ga zvali čekanje, a to je u Zakonu navedno, prestanak rada, ukoliko radnik nije kriv, pitanje otpremnine u doba pandemije”, kaže Smailbegović.

Nije baš nikom u interesu od poslodavaca, nastavlja Smailbegović,da otpušta radnike, ‘pogotovo radnike koji duže rade, u koje je investirano puno, koji ima radno iskustvo i znanje’. Pitanje je, kaže on, da li će se takav radnik vratiti u firmu iz koje je otpušten.

Prema mišljenju Smailbegovića, izmjene Zakona o radu služe da se rastereti firma kako bi opstala sa što manje otpuštanja radnika.

“Na primjer, ukoliko imate smanjen obim posla za 40 posto i ukoliko imate 40 posto viška radnika, ideja je bila da smanjimo radno vrijeme 40 posto svima, da smanjimo platu za 30 ili 40 posto svima, ali da ostanu svi na poslu, dok ne prođe kriza”, kaže on.

SINDIKATI NEGODUJU

“Zašto?! Zato što između ostalog i dalje se daje mogućnost poslodavcima da radnika jednostrano upućuje na čekanje, na kraće radno vrijeme, ali između ostalog, ono što je najvažnije da poslodavac može jednostrano da smanjuje plaću. Ona po novom prijedlogu ne može biti manja od minimalne, ali ipak može biti do 33 posto manja od dosadašnje plaće radnika. To je ono što ja nama najveći problem”, rekla je za RSE Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

Prema njenom mišljenju, teško je štititi prava radnika u Bosni i Hercegovini, jer se radnici plaše govoriti o svojim problemima. Ona naglašava da je to posebno slučaj među radnicima zaposlenim u realnom sektoru. U Federaciji BiH sindikati su se rascjepkali što dodatno otežava stanje radnicima, kaže Beširović.

“Kako su sindikati ovako slabi, razjedinjeni, ispolitizirani, dosta netransparentni, i da otvoreno kažem, mislim da se uopšte nisu snašli u trenutnoj situaciji, kad morate komunicirati na neki drugi način sa radnicima. Ne možete očekivati od radnika da će vama doći na noge, to već odavno nije princip kako radnici žele komunicirati sa sindikatom”, smatra Beširović.

Istovremeno, Zlatko Hurtić, pravni savjetnik Vlade Federacije BiH, kaže za RSE da očuvanje radnih mjesta i očuvanje zdravlja radnika, su dva cilja izmjena Zakona o radu u FBiH.

“Pošto naš Zakon o radu (Federacija BiH) nije prilagođen ovakvom stanju, onda se dešava da takvi nekim naredbama poslodavce tjeraju da krše Zakon o radu, čime dolaze pod lupu inspekcije. Da bi se to izbjeglo, potrebno je naravno prilagoditi ovim situacijama, jer ukoliko poslodavac dođe u situaciju da krši Zakon o radu onda može ići ka opciji da otpušta radnu snagu čak i kad to nije potrebno, prema tome potrebno je učiniti sve kako bi se sačuvala radna mjesta”, kaže Hurtić.

STAV PRAVNIKA

Advokat Nermin Vila, koji dugo godina brani i radnike, ali i poslodavce u razgovoru za RSE kaže da je prethodnim zakonom o radu bila ukinuta ta pozicija “čekanja”. Dopune i izmjene Zakona o radu, prema njegovom mišljenju, su “u interesu i poslodavaca i radnika”.

“Mišljenja sam da bi izmjenama i dopunama zakona koje bi omogućile da se na neki način premosti taj period, svakom bilo u interesu da radna mjesta opstanu, nakon što se stvore realne mogućnosti i ostavimo i pokušamo očuvati zdravog poslodavca”, kaže za RSE advokat Nermin Vila.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji treba biti usvojen i u Parlamentu Federacije BiH, isključivo se odnosi na stanje nesreće koje proglasi Vlada Federacije BiH. Važiće šezdeset dana nakon što se donese odluka o ukidanju stanja nesreće.



TOP VIJESTI

Više vijesti