3.4 C
Visoko
18. Januara 2022.

Kako je selo u Kanadi postalo jedno od najtoplijih mjesta na svijetu?

U nedjelju je malo planinsko mjesto Liton u kanadskoj provinciji Britanskoj Kolumbiji oborilo temperaturni rekord Kanade i postalo jedno od najtoplijih mjesta na svijetu, s izmjerenih 46.6 Celzijusa stepeni.
Time je ovo selo, koje ima tek dvjestotinjak stanovnika, 250 kilometara sjeveroistočno od Vankuvera, oborilo 84-godišnji kanadski rekord.

U ponedjeljak je Liton oborio vlastiti istorijski rekord, s izmjerenih 47.9 stepeni – što je viša temperatura nego što je ikad izmjerena u Las Vegasu, dvije hiljade kilometara južnije, usred pustinje Mojave.

Liton je na istoj geografskoj širini kao London

A u utorak je u Litonu pao i treći rekord, od vrtoglavih 49.6 Celzijusovih stepeni.

Liton je smješten na 50 stepeni sjeverne širine – otprilike isto kao i London. Ovaj dio svijeta nikada ne bi trebalo da bude ovako vruć, piše meteorolog i klimatski novinar Erik Holthaus za “Guardian”.

Novi rekord u Sijetlu, s druge strane kanadsko-američke granice, takođe postavljen u ponedjeljak, iznosi 42,2 stepena, više nego što je ikad izmjereno u Majamiju. U Portlandu, u Oregonu, izmjereno je rekordnih 46.6 stepeni.

Kako je sjeverozapadni dio Sjeverne Amerike, na obali Tihog okeana, završio pod ovim neviđenim toplotnim talasom, s temperaturama koje su na nekim mjestima 20 stepeni više od normalnih?

To je svojevrsna savršena oluja koja se dugo spremala. Nakon više od vijeka i po masovnog spaljivanja fosilnih goriva i izbacivanja stakleničkih gasova u atmosferu, nakon više decenija upozorenja naučnika, vrijeme je da to kažemo – nalazimo se u klimatskom izvanrednom stanju, piše Holthaus.

Toplotna kupola i planine koje se još brže zagrijavaju

Osim samog globalnog zagrijavanja, planine pacifičke obale imale su bitnu ulogu u omogućavanju ovog jedinstvenog toplotnog vala, nazvanog još i toplotna kupola. Naime, klimatske promjene ne obuhvataju samo zagrijavanje površine planete već i zagrijavanje cijele Zemljine troposfere – najnižeg sloja atmosfere.

To je posebno izraženo u planinskim područjima, gdje temperature rastu još brže nego drugdje. Kad se snijeg i led povuku ili čak nestanu s planina, golo tlo odozdo može se nesmetano zagrijati. Studija iz 2015. otkrila je da se planinska područja iznad 2.000 metara visine zagrijavaju oko 75% brže od nižih mjesta.

Toplije planine, zajedno s megasušom koja sada muči zapadnu Sjevernu Ameriku, najrasprostranjenijom ekstremnom sušom ikad zabilježenom, pridonijele su toplotnoj kupoli visokog pritiska, koja je posljednjih dana samo jačala, kako bi stvorila uistinu ekstremne uslove duž pacifičke obale.

Suvi, silazni vazduh koji je jurio niz planinske padine prema okeanu stvorio je svojevrsni ekspres-lonac tlaka, što je dovelo do rekordnih temperatura. A taj je efekt još izraženiji u planinskim dolinama, poput one u kojoj se nalazi Liton.

Nizvodno od Litona na snazi ​​su upozorenja na poplave za doline rijeka jer su nagli snijeg i otapanje leda stvorili bujice vode. Kanadski ledenjaci se, naime, sad tope tako brzo da izazivaju poplave.

Pitanje ljudskih prava, ne samo nauke

Ekstremne vrućine nagnale su stanovnike zapadne Kanade i sjeverozapadnih Sjedinjenih Američkih Država da navale na bazene i fontane, ali i da dijele klimatizaciju usred pandemije jer ovi gradovi, u kojima su ljeta inače blaga, imaju mnogo manje klima-uređaja od onih južnijih.

A ono što zaista izaziva tjeskobu je neznanje kada ili gdje će sljedeći toplinski val udariti – znamo samo da će doći.

Stoga klimatske promjene nisu naučno pitanje, već pitanje ljudskih prava, smatra Holthaus.

Iako su temperature u međuvremenu pale u Sijetlu i Portlandu, ovaj toplotni talas i dalje bjesni drugdje, i to ne samo u Americi. Farmeri u dolini Jakima u Vašingtonu nosiće se s temperaturama višim od 38 stepeni barem do ponedjeljka. U dijelovima Pakistana i duž obala Persijskog zaliva toplotni talasi već podižu temperature previsoko da bi čak i zdravi ljudi mogli preživjeti na otvorenom.

U Kanadi je od ekstremne vrućine, prema pojedinim medijskim izvještajima, umrlo više od 130 ljudi.

“Produženi, opasan i istorijski talas vrućine nastaviće se čitavu sedmicu i biće sve gori”, upozorila je agencija “Environment Canada”.

“Ovo je vrućina opasna po život”, istakla je u saopštenju zdravstvena funkcionerkaa okruga Multnoma u Oregonu Dženifer Vejns.

Globalno vanredno stanje za javno zdravstvo

Drugim riječima, ovo je globalno vanredno stanje za javno zdravstvo.

“U dijelovima zapadne Kanade toplije je nego u Dubaiju”, rekao je Dejvid Filips, viši klimatolog za okolinu Kanade, u intervjuu za CTV.

“Mislim, to nije nešto što se čini kanadskim”, dodao je.

Najšokantnije je da se sve ovo događa sa samo 1.2 stepena globalnog zagrijavanja u 150 godina, otkad smo počeli masovno sagorijevati fosilna goriva. A Sjeverna Amerika je trenutno na putanji zagrijavanja za još tri do pet stepeni u upola kraćem periodu, prema prognozama klimatskih modela.

Da bismo spriječili takav scenario globalno, biće potrebne “brze, dalekosežne i neviđene promjene u svim aspektima društva”, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), vodećem svjetskom tijelu klimatskih naučnika.

“Klimatske promjene nisu samo stvar koja se događa, to je niz izbora koje donose stvarni ljudi koji dijele ovu planetu s nama”, ističe Holthaus i dodaje da nam tu uzor može biti otpor američkih starosjedilaca privredi izgrađenoj na vađenju energenata iz zemlje. Klimatske reparacije takođe bi mogle biti dio rješenja za klimatsko izvanredno stanje u kojem se nalazimo.

Unesite komentar