da block

Kakvi su uslovi u bolnicama širom BiH?

da block

Loše stanje objekata u mnogim zdravstvenim centrima u BiH višedecenijski su problem koji se rješava tek sporadično. Pacijenti se u mnogim bh. bolnicama liječe u uslovima koji su ispod svakog nivoa ljudskog dostojanstva i humanosti.

Tako, primjerice, čak i direktor Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar dr. Ante Kvesić potvrđuje da gorivo za grijanje osiguravaju, bukvalno, dan za danom, jer godinama se bore s hroničnim nedostatkom novca.

Česti su slučajevi, priznaje Kvesić, da pacijenti sami sebi moraju kupiti određeni lijek, iako se vodi računa o tome da im se na kraju novac refundira. Pacijenti, također, sami kupuju toalet-papir i ubruse.

‘Najvažnije nam je, trenutno, da imamo za operacije i rendgen, jer, jednostavno, prelijevamo iz šupljeg u prazno. Nemoćni smo, budući da u svaki mjesec uđemo s pretpostavkom da ćemo biti u minusu oko 30 posto.

Naše mjesečne potrebe su oko šest miliona KM, a dobijemo 4,8 miliona. Samo zbog tužbi po granskom ugovoru, mjesečno nam se s računa skida 150.000 KM. Zbog toga nam je stalno račun u blokadi’ – kaže dr. Kvesić.

U javnosti se često spominjala i Klinika za dječije bolesti pri SKB Mostar u kojoj su uvjeti katastrofalni. Riječ je o staroj i oronuloj zgradi, koja je, također, slabo opremljena.

Međutim, kako Kvesić ističe, zgrada izgrađena prije 50 godina jeste problem, ali, uprkos svemu, pacijentima ništa ne nedostaje.

U zdravstvenim ustanovama Tuzlanskog kantona (TK) najveći problem je nedostatak medicinske opreme i njena dotrajalost, ponajviše kada su u pitanju aparati za pretrage.

Pacijenti u TK zdravstvo opisuju kao ‘orkestar bez dirigenta’.

Dugovanja Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) odavno su premašila cifru od 100 miliona KM, što dovoljno govori zašto u cijelom UKC-u postoji samo jedan CT aparat.

Koliko ispaštaju pacijenti, dovoljno govori i nedavna slika s Odjela za dijalizu Opće bolnice u Gračanici, gdje su oni koji su osuđeni na stalne dijalize, zbog dotrajalih aparata, u znak protesta došli s macolama u rukama uz upozorenje da će, ukoliko novi aparati ne budu nabavljeni, stare polupati.

‘Radni vijek aparata za dijalizu je šest godina, a na našem odjelu stari su 12 godina! Vrlo često se vratimo jer aparati ne rade. Jednom smo došli s macolama, a drugi put ćemo ih sigurno polupati, jer nama od njihovog rada zavisi život’ – kazao je Hasib Ibrahimović, predsjednik Udruženja građana hroničnih bubrežnih bolesnika Gračanica.

Kada je riječ o Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), i pored višegodišnjih ulaganja, brojni su prigovori pacijenata.

Primjeri su odjeli onkologije i radiologije, ali i novootvorene Ginekološko-akušerske klinike (GAK) KCUS-a, gdje u kupatilima nema tečnog sapuna, kao ni toalet-papira.

‘U WC-u nema papira, a kamoli osvježivača. Zna se desiti da WC šolja bude tako zaprljana fekalijama da moram ići na drugi sprat’ – požalila se jedna od pacijentica koja trenutno leži na GAK-u.

Višnja Tomić, direktorica porodičnog portala ‘Ringeraja’ iz Sarajeva, napominje, također, da porodilje nisu zadovoljne čistoćom, te da bi higijenu trebalo podići na viši nivo posebno zbog novorođenčadi.

‘Porodila sam se prije pet mjeseci. Sestra koja nam je ujutro došla u posjetu naredila nam je da raspremimo ormariće i da prebrišemo prašinu s njih jer, navodno, dolazi glavna vizita. Tek porođena na carski rez morala sam brisati prašinu’ – piše jedna od porodilja na portalu ‘Ringeraja’ pod imenom ‘Bebaa’.

Da je stanje loše, tvrdi na ovom portalu i porodilja pod nikom ‘Srećicaa’ koja se prije mjesec i po uvjerila da, kako navodi, čistačice brišu samo podove, WC očiste ujutro i jednom ili dva puta dnevno istresu smeće.

‘Na neonkama, lampama iznad glave, ima tona prašine. Svoj ormarić sam obrisala i bio je stvarno prljav, kao i sto za kojim porodilje sjede. Posteljinu sam sama tražila od sestre uz obrazloženje da ću je ja presvući i tako sam je i dobila’ – navodi ona.

Osim problema s prašinom, neočišćenim sobama, hodnicima i kupatilima, porodilje se susreću i s opasnim klicama zbog nehigijene u bolnicama, među kojima se izdvaja MRSA (Methicillin rezistentni Staphylococcus aureus) – zlatni stafilokok.

Dosadašnji slučajevi pokazuju da su od te bakterije zaražene na desetine novorođenih beba kako na GAK-u na Jezeru u Sarajevu tako i u porodilištima u Travniku.

Kako pojašnjavaju iz Instituta za mikrobiologiju KCUS-a, MRSA i druge klice razmnožavaju se upravo zbog prljavštine u bolnicama, zbog čega bakterije s vremenom postaju sve otpornije na antibiotike, a infekcija u najgorem slučaju može dovesti do amputacija i smrti.

Nedostatak prostora na Odjelu dječije pedijatrije KCUS-a i dalje je veliki problem za majke koje ostaju uz djecu tokom bolničkog liječenja.

Plastična stolica jedini je ‘smještaj’ za majke. No, iz KCUS-a tvrde da je ova bolnica paviljonskog tipa, stara je više od 100 godina, ‘ima kupatila koja nisu savremena, ali su čista’.

Portparol KCUS-a Biljana Jandrić upozorava da građani, odnosno pacijenti, strogo moraju voditi računa o higijeni, jer su u bolničkom sektoru stručnost, perfekcija i održavanje čistoće od presudnog značaja.

Dodaje da u ovoj veoma osjetljivoj oblasti uobičajena čistoća nije dovoljna, zbog čega se na klinikama provode posebne mjere provjera, kako higijenskih tako i epidemioloških uvjeta.

‘Kupatila se čiste više puta dnevno, a po potrebi i češće. Također, na većini klinika su savremeni i moderni madraci i kreveti i često se mijenjaju iz medicinsko-higijenskih razloga, a KCUS to radi iz svojih sredstava.

No, često imamo vrlo nerealne zahtjeve pacijenata i porodica, koji traže da sestra drži antenu na TV-u kako bi slika bila bolja, kao i da svaki sat obavještava rodbinu kako je pacijent i slično…

Oprema kojom se radi je u skladu sa svjetskim medicinskim standardima. Naravno, uvijek ima prostora za bolje, ali materijalne mogućnosti to ne dozvoljavaju’ – tvrde u KCUS-u.

Prema rezultatima ankete koja je provedena prije četiri mjeseca, u kojoj je na pitanja odgovaralo 185 pacijenata iz 17 službi odjela zeničke Kantonalne bolnice Zenica (KBZ), najviše primjedbi i najmanje pohvala bilo je na raznovrsnost i okus hrane te temperature i ventilaciju u sobama, što je i očekivano u prostorijama građenim prije pola stoljeća.

‘Dosta je prigovora i na nedostatak posteljine, nedovoljan broj i neuvjetne WC kabine, loše održavanje higijene sanitarnih prostorija. Pacijenti su se žalili i na nedostatak stolica i prostora za prijem posjeta. S druge strane, najviše ocjene su date za ljubaznost i stručnost osoblja i ljekara, gdje su pozitivne ocjene date u 90 do 100 posto slučajeva’ – navodi se u izvještaju KBZ-a dostavljenom Avazu.

Kreveti i stolice

Zanimljivo je da je Uprava zeničke bolnice primila 627 pisanih podnesaka, a primjedbe se uglavnom odnose na starost inventara, neprilagođenost prostora potrebama pojedinih kategorija pacijenata i higijenu.

Na Internom odjelu Opće bolnice u Sanskom Mostu pacijenti su ove zime imali problema s grijanjem.

Iako je riječ o srčanim bolesnicima, dešavalo se da se cijeli dan smrzavaju u krevetima, bez dovoljno pokrivača.

Rekonstrukcija Univerzitetsko-kliničkog centra (UKC) Banja Luka jedini je put za adekvatno rješenje problema, budući da se pacijenti žale na infrastrukturne nedostatke, dotrajalost stolarije, bolničkih kreveta, kupatila i toaleta, posebno na Odjelu hirurgije i jednom dijelu Psihijatrijske klinike.

‘Operisana sam na banjalučkoj hirurgiji ljetos i u nekim sobama nije bilo klima-uređaja ili su ih gasili. Situacija je bila dramatična kada jedan broj teških pacijenata u takvim uslovima obavlja fiziološke potrebe u postelji’ – prisjeća se Jovana Marić iz Debeljaka kod Banje Luke.

Dr. Brano Topić, direktor UKC-a Banja Luka, kaže da muku muče s enormnim dugovanjima ove ustanove od oko 50 miliona maraka, a poseban problem predstavlja i to što najbolji ljekari napuštaju ovu ustanovu kako bi nastavili raditi u boljim uvjetima izvan BiH.

‘Kao ljekar, građanin i pacijent, istinski sam zabrinut za budućnost UKC-a, jer su nam najbolji stručnjaci otišli ili uče strane jezike i pripremaju se da napuste zemlju. To je veliki poraz za sve nas koji živimo u ovoj zemlji. Bojim se da ćemo se na taj način dovesti u situaciju kada više nećemo biti UKC, jer gubimo tercijarnu zdravstvenu zaštitu, već ćemo postati regionalna bolnica ‘- napominje dr. Milenko Maksić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine u Banjoj Luci.

Žohari u kuhinji travničke bolnice

Na videosnimku koji je nedavno objavljen na portalu Doznajemo.com, a koji je napravljen u kuhinji Internog odjela Bolnice Travnik, vidi se da su prostoriju u kojoj se priprema hrana za bolesnike doslovno preplavili žohari!

Izvor ovog portala naveo je da su u bolnici u Travniku katastrofalni higijenski uvjeti, a navodno se pojavila i opasna bakterija koja je dovela do obolijevanja tek rođenih beba. Kako je kazao sagovornik, vidio je na stotine žohara koji hodaju po posuđu i hrani namijenjenoj bolesnicima.

Katastrofa na odjelima u Bihaću

O Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću mogla bi se napisati posebna priča o nehigijeni, nedostatku kreveta, a mnogi odjeli nemaju ni kupatila, ni tople vode.

‘Nerijetka je slika da teški bolesnici satima čekaju u hladnim hodnicima dok im se ne nađe mjesto u nekoj od soba. Porodilje se ne mogu okupati na odjelu na kojem leže, nego moraju ići do susjednog odjela. Bolnica često nema osnovnih higijenskih sredstava.

Kada je nedavno moja majka, koja je bila hospitalizirana u toj ustanovi, dobila proljev, zvali su me da donesem vlažne maramice i posteljinu od kuće. Mnoge lijekove, pa čak i rastvor za infuziju, pacijent, iako je zdravstveno osiguran, mora kupiti sam.

Bolesnik koji mora obaviti pretrage na različitim odjelima, a ima u pratnji nekoga iz porodice, onda ga on mora voditi ili voziti u kolicima od jednog do drugog doktora’ – samo su neke od primjedbi Bišćana.

Na sarajevskoj Psihijatriji zajedno muškarci i žene

Šokantan je i podatak da su u sobama na Klinici za psihijatriju KCUS-a zajedno smješteni muškarci i žene. Jedan sagovornik kaže da je prilikom nedavne posjete prijatelju ostao nemalo iznenađen kada je vidio da u istoj sobi leže i dvije žene.

‘Bio sam šokiran kada sam vidio taj prizor, pogotovo kada je jedna od tih žena počela da trga odjeću sa sebe. To je zaista neshvatljiv odnos prema bolesnicima’ – kaže sagovornik.

(VisokoIN)