Kakvu cijenu nafte može da podnese Rusija?

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Početkom mjeseca je barel nafte stajao 85 dolara, a danas je 20 dolara jeftiniji. Američkog predsjednika to raduje, Saudijce užasava, a Rusija je negdje između. Preveliki pad bi mogao da dotuče rusku ekonomiju.

Posljednjih sedmica cijena nafte je pala za jednu četvrtinu. To je iznenadilo i stručnjake koji su zbog rasta privrede u SAD čak predviđali rast cijene nafte na 100 dolara po barelu.

Zato su sada svi vrlo oprezni s procjenama. Jaroslav Kabakov, analitičar ruskog investicionog fonda Finam, smatra da je previše rizičnih faktora na političkom nivou: zaoštravanje trgovinskog sukoba između SAD i Kine ili sankcije Vašingtona protiv Irana.

“Ipak smatram da će se cijene nafte kretati između 65 i 70 dolara po barelu”, zaključuje ovaj analitičar u razgovoru za DW.

Na kraju su tri države koje praktično diktiraju cijenu nafte. Na prvom mestu SAD koje su se posljednjih godina zbog frakinga popele na prvo mjesto svjetskih proizvođača. Rusija se nalazi na drugom mjestu, Saudijska Arabija na trećem. Ono što precizne prognoze čini gotovo nemogućim su različiti interesi kojima se povode ove tri zemlje.

Američki predsjednik Donald Tramp želi niske cijene kako bi podsticao potrošnju u SAD. Njegovi tvitovi zato glase ovako:

“Cijena nafte pada. Odlično! To je nešto poput smanjenja poreza za Ameriku i čitav svijet. Uživajte! Hvala Saudijska Arabijo, ali hajmo još jeftinije.”

No upravo Saudijska Arabija želi da cijena nafte osetno poraste. Jer samo tako će Rijad imati dovoljno novca za reformu svoje ekonomije u smjeru manje zavisnosti od nafte. Zato je Saudijska Arabija već započela sa smanjenjem proizvodnje nafte kako bi crnom zlatu porasla cijena.

Malo je vjerovatno da će Rusija slijediti ovaj primjer bez obzira na to kako će se razvijati cijena barela. Domaći naftni koncerni poput Gazproma ili Rosnjefta u posljednje vrijeme mnogo investiraju mnogo u pripremu novih naftnih polja na krajnjem severu zemlje i modernizaciju infrastrukture. Zato je potreban svjež novac.

Kremlj je zvanično zadovoljan cijenom od 53 dolara po barelu što garantuje uravnotežen državni budžet. Zato je sadašnjom cijenom od 62 dolara Moskva zadovoljna. I opuštena u slučaju daljeg pada.

Uticaj na rublju

Ali ta opuštenost ima i svoje granice. Jer, kako podsjeća Igor Nikolajev, direktor Instituta za ekonomske analize, ruska ekonomija još uvijek živi od izvoza energenata. “Ove godine se nakratko mogao steći utisak da se rublja oslobodila od cijene nafte. No trenutni pad cene se takođe odražava i na kurs rublje koji je u padu”, kaže Nikolajev za DW.

Posljedice: strani kapital izbjegava Rusiju, ulagači su oprezni što koči privredni rast. No ruska privreda i dalje zavisi od cijena sirovina. Rusija je nakupila zalihe u vremenima kada je barel stajao 80 dolara ali te rezerve neće trajati vječno, kaže Nikolajev.

Rusku ekonomiju opterećuju i drugi faktori poput nespremnosti vlade na sprovođenju liberalnih reformi. Ulagači su oprezni i zbog nesigurnosti oko toga kako će izgledati sankcije koje bi SAD trebalo da uvedu protiv Rusije zbog afere Skripalj ili rata na istoku Ukrajine.

Što može OPEC?

Nikolajev isto tako vjeruje da će spremnost za proteste kod ruskih građana porasti kada im prihodi padnu. Ove jeseni je Kremlj povukao neke poteze kako bi stabilizovao ekonomiju. No mnogi Rusi su i dalje nezadovoljni. Realni prihodi, izraženi u dolarima, su u daljem padu. Penzione reforme su i dalje trn u oku mnogima.

Uprkos padu cijena nafte na svjetskom tržištu, Rusi i dalje ne uživaju niže cijene derivata. U nekim dijelovima zemlje se Kremlj direktno umešao ne bi li snizio cijenu benzina i tako odobrovoljio građane. Stručnjaci poput Kabakova to smatraju pogrešnim sa ekonomske tačke gledišta, ali politički razumljivim.

U međuvremenu ruska Centralna banka računa da će cijena barela nafte pasti na 55 dolara a da će se inflacija kretati između 5 i 5,5 odsto. No kako će se dalje odvijati priča s cijenom nafte, o tome će 14 zemalja proizvođača okupljenih u organizaciji OPEC zajedno s Rusijom raspravljati sljedećeg mjeseca. Već unapred se ukazuje na velike rezerve u SAD što cijenu i dalje drži niskom. I finansijske špekulacije posljednjih sedmica utiču na oscilacije u cijeni.

Precizne prognoze su i dalje teške. Niko ne može predvideti koliko će biti oštra zima u SAD i hoće li kriza između Moskve i Vašingtona biti oštrija, a kineska ekonomija i dalje stagnirati. Sve su to faktori nesigurnosti koji mogu uticati na osjetljivu cijenu nafte.

(Visokoin.com / DW)

Više vijesti