Karadžić: Želim da Fikret Abdić bude svjedok odbrane u mom procesu

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžič, unakrsno ispitujući vojnog vještaka Optužbe, kazao je da je broj Bošnjaka zarobljenih i ubijenih poslije pada Srebrenice u julu 1995. godine “pet do deset puta” uvećan, prenosi BIRN.

Unakrsno ispitujući Richarda Butlera o broju Bošnjaka zarobljenih poslije pada Srebrenice, Radovan Karadžić je rekao da “ne opravdava” nijedno i da “osuđuje” svako ubistvo.

“Ono što osporavam jeste igra brojeva koja je pogubna po mir i pomirenje na Balkanu. Pet do deset puta su ti brojevi uvećani”, kazao je zločinac Karadžić.

Dokazujući tu tvrdnju, Karadžić je citirao zapisnik sa sjednice Predsjedništva BiH iz augusta 1995. godine na kojoj je rečeno da je broj “ubijenih vjerovatno negdje oko 3.000” i da je “najnepovoljnija cifra 5.000”.

Zločinac je ustvrdio i da je u Srebrenici bilo 35.000 Bošnjaka, a da ih je poslije pada enklave 31.000 evakuisano u Tuzlu. Iznio je i tvrdnju da 13. jula 1995. na fudbalskom igralištu u Novoj Kasabi nije moglo biti smješteno 1.000, već “manje od 100” zarobljenih Bošnjaka iz kolone koja je pokušala da se iz Srebrenice šumom probije ka Tuzli.

Prema Karadžiću, to je vidljivo iz satelitskog snimka zarobljenika na igralištu, koji je Haško tužilaštvo uvelo u spis.

Butler, koji je analizirao dokumente vojske i policije RS-a, te njihove presretnute razgovore, odgovorio je da sa snimka ne može odrediti broj zarobljenika, naglasivši da su sami pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) govorili da drže više od 1.000 Bošnjaka.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za ubistvo više od 7.000 srebreničkih Bošnjaka u danima nakon što je 11. jula 1995. godine VRS zauzela Srebrenicu, koja je u to vrijeme bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija (UN).

Optužnicom je Karadžiću stavljen na teret i progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce, u periodu između 1992. i 1995. godine.

Karadžić je tvrdio i da je “muslimanska strana manipulisala mrtvim tijelima”, ali je Butler odgovorio da nikada nije našao dokumente o tome.

Osvrćući se na masovno ubistvo Bošnjaka u skladištu u Kravici počinjeno 13. jula 1995. godine, optuženi je sugerisao da taj zločin nije bio planiran, nego je do njega došlo nakon što je jedan Bošnjak oteo pušku stražaru i ubio srpskog policajca.

Butler je na to rekao da ne vjeruje da je ubistvo oko 1.000 bošnjačkih zarobljenika bilo “impulsivno”.

Karadžić će unakrsno ispitivanje Butlera okončati u ponedjeljak, 23. aprila.

Zločinac Karadžić je zatražio je danas od hrvatske ambasade u Hagu da mu dostavi kopije snimaka, transkripte, svjedočenja i izjave koje je Fikret Abdić tokom suđenja u Karlovcu 2003. i pozvao ga da bude svjedok odbrane u njegovom slučaju, saopštio je danas Haški sud.

Karadžić je, takođe, tražio snimke razgovora presretnutih između 1991. i 1995. godine, u kojima jedan od učesnika bilo ko od sledećih ličnosti: Alija Izetbegović, Ejup Ganić, Hasan Čengić, Bakir Izetbegović ili Omer Behmen.

“Hrvatska vlada bila je dovoljno ljubazna da obezbedi korisnu kolekciju presretnutih razgovora srpskih lidera i razotkrije presretnute razgovore lidera bosanskih muslimana, što će mi omogućiti da u svojoj odbrani pokažem da su bosanski muslimani činili zločine i za njih krivili Srbe, kako bi izazvali međunarodnu intervenciju”, navodi zločinac u pismu hrvatskoj ambasadi u Hagu.

Karadžić je, takođe, zatražio od Haškog suda da izda obavezujući nalog i omogući intervju sa bivšim izaslanikom Ujedinjenih nacija tokom rata u BiH Torvaldom Stoltenbergom i da on bude svjedok na njegovom suđenju.

(VisokoIN)