Koje meso ima posljedice po ljudsko zdravlje?

Evropska Agencija za sigurnost hrane, sa sjedištem u Parmi, Italija, organizovala je 10. i 11. novembra godišnji sastanak na temu monitoringa antimikrobne rezistencije, ondnosno rezistencije bakterija koje izazivaju bolesti kod ljudi i životinja, od koji su najvažnije Salmonele, Campilobakteri, MRSA, ešerihija koli.

U radu sastanka po prvi put ove godine učestvovala je i BiH koju je predstavljao dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić, kojeg je nominovala Agencija za sigurnost hrane kao predstavnika BiH.

Fejzić u izjavi za Fenu navodi da je u svijetu ogromna zabrinutost zbog toga što su ove bakterije postale otporne na postojeće antibiotike te da se rade planovi koji treba da riješe problem.

“U veterinarskom segmentu je fokus pažnje na kontrolisanu upotrebu antibiotika u stočarskoj proizvodnji i tretmanu životinja, edukaciji farmera i veterinara. Ovaj problem je definitvno interdsiciplinarni i tipičan je primjer problematike kojom se bavi jedinstveno zdravlje”, kaže Fejzić.

Nepravilna i prekomjerna upotreba antibiotika, smatra Fejzić, nije samo medicinski problem.

Kako ističe, zbog povećane potrošnje mesa u svijetu, postali su sastavni dio hrane koja se daje kravama, svinjama, pilićima. Njihov zadatak je da životinje postanu otpornije na infekcije.

“Konzumiranje mesa tretiranog antibioticima ima nesagledive posljedice po ljudsko zdravlje. Još proljetos na stručnom savjetovanju u Sarajevu, istakao sam da konzumiranjem hrane koja sadrži antibiotike, stvaramo idealne uvjete za za ubrzan razvoj optornosti bakterija”, rekao je Fejzić.

On ističe da treba povećati obuhvat kontrola i uzimanja uzoraka, ne samo od domaćih proizvođača.

“BiH je zemlja koja uvozi velike količine hrane. Zbog toga moramo na granicama postaviti kontrolne sisteme, tako da ništa ne može ići u promet dok ne dobijemo rezultat analize. Isključivo kroz dobru laboratorijsku dijagnostiku i dobre sisteme kontrole, možemo upravljati granicama bolesti i rizicima za naše zdravlje. Treba li podsjećati da su najugroženije siromašne zemlje, u koje spada i BiH zbog lošeg imuniteta njenih građana i sramno malih ulaganja u zdravstvo”, smatra Fejzić.

Osim BiH na sastanku u Parmi po prvi put bile su bile pozvane i Srbija, Makedonija i Albanija kao zemlje u kojima do sada nema nikakvih aktivnosti na području monitoringa otpornosti bakterija na antibiotike.