Makedonci sutra odlučuju o budućnosti zemlje, ali i daju primjer ostatku regije

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Građani Republike Makedonije sutra, 30. septembra, izaći će na referendum koji bi mogao biti prvi veliki korak u trajnom rješenju dugogodišnjeg spora između Skoplja i Atine o imenu te bivše jugoslovenske republike. Od građana se očekuje da odgovore na pitanje “Da li ste za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, uz prihvatanje sporazuma o imenu između Makedonije i Grčke”.

Organiziranje referenduma uslijedilo je nakon što su grčki i makedonski premijeri Aleksis Cipras i Zoran Zaev postigli, kako su brojni analitičari nazvali, historijski dogovor o imenu Makedonije, koja bi se trebala zvati Sjeverna Makedonija, a prema postignutom Sporazumu Makedonija zadržava identitet i jezik.

Tim sporazumom, rečeno je u junu kada je sporazum postignut, riješile bi se dugogodišnje napetosti između dviju zemalja, ali osim pozitivnog ishoda referenduma Zaev će morati osigurati dvotrećinsku većinu za izmjenu Ustava u makedonskom parlamentu (Sobranje).

Spor među državama traje 27 godina, a posljednjih deset Makedonija je u “čekaonici” za nastavak puta ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u, te je postizanje dogovora ocijenjeno kao dobar primjer u regiji da se i za teška politička pitanja može postići kompromis.

U nedjelju pravo da se izjasni ima 1.806.337 građana, a da bi referendum bio uspješan mora da izađe najmanje polovina upisanih birača plus jedan, odnosno 903.169 i da “za” zaokruži najmanje 451.586 građana Makedonije.

Poznati makedonski novinar Dragan Antonovski, koji je trenutno direktor Makedonske informativne agencije (MIA) kazao je Feni da bi se trenutna situacija u toj zemlji mogla opisati kao predizborna, jer sve izgleda kao da građani trebaju glasati za neku partijsku ponudu između pozicije i opozicije, a ne za nešto što će odrediti budućnost zemlje.

Antonovski kazao da je Makedonija podijeljena, jer opozicione stranke žele “minirati” ono što nude vladajući, te ističe da vlast nudi evropsku Makedoniju, atlantske aspiracije i priključenje NATO-u i EU.

– Promjena imena države je nužnost koja se mora dogoditi da bi mogle da se realiziraju ovakve decenijske aspiracije. No, opozicija poziva na bojkot referenduma, a situacija je takva da između 800.000 i milion glasača ne izlaze ni na izbore niti referendum – pojasnio je.

Maksimalna izlaznost u Makedoniji do sada je bila oko milion glasača i ako se isto ponovi i ovaj put opozicija bi to mogla iskoristiti kao argument protiv prihvatanja sporazuma s Grčkom.

– Ukoliko se u obzir uzme ta realnost onda se treba brojati od onih koji bi izašli na glasanje, što je kazao i premijer Zaev i Koalicija za evropsku Makedoniju koji će uspješnost referenduma računati od broja onih koji izađu na glasanje. Zaev je najavio da će ponuditi i svoju ostavku ukoliko većina onih koji izađu na glasanje budu protiv – dodao je direktor makedonske državne novinske agencije.

Smatra da ukoliko većina bude “za” to će značiti početak pregovora sa EU i jedini put kojim se treba ići, a za regiju bi to značilo da se mora sjesti za stol i prihvatiti kompromise kao neminovnost.

Za makedonsku analitičarku i novinarku Katarinu Sinadinovsku referendum je najvažniji politički trenutak u Makedoniji, imajući u vidu činjenicu da Makedonija već skoro tri desetljeća čeka na rješenje pitanja imena zemlje, što je i najveća prepreka za njenu integraciju u EU i NATO.

– Sada imamo rješenje i očekujemo da će postignuti sporazum biti implementiran. Referendum je prvi korak za njegovu implementaciju i sve progresivne snage u društvu, kao i lideri zemalja Zapada, pružili su podršku ovom procesu – dodala je Sinadinovska u izjavi Feni.

Poručila je da Makedonija nema alternativu evropskom putu i da su građani svjesni da je promjena imena investicija za budućnost imajući na umu da su najveći ciljevi Makedonije u pregovaračkom procesu bili priznanje jezika i identiteta, što je sporazumom garantirano.

S druge strane, najveća opoziciona stranka VMRO-DPMNE javno je saopćila da prepušta svojim sljedbenicima da sami odluče da li će izaći na referendum i kako će glasati, ali na određeni način vode propagandu za bojkot referenduma nadajući se da neće biti dovoljno glasača.

– Vladini dužnosnici vjeruju da će na referendum izaći dovoljan broj ljudi, a i druga validna istraživanja pokazuju da imaju podršku ljudi za implementaciju sporazuma postignutog u junu – istaknula je Sinadinovska.

Naglasila je da bi pozitivan ishod referenduma kao i potpuna provedba sporazuma, bio dobar signal za cijelu regiju da politika razumijevanja, odgovornosti i hrabrosti nema alternativu za dostizanje stabilne i prosperitetne budućnosti ovog dijela Evrope.

– Svi smo svjesni problema između Kosova i Srbije, kao i problema u Bosni i Hercegovini. Zato vjerujem da ukoliko mi pokažemo da smo dovoljno odrasli i postali sposobni da riješimo pitanje s Grčkom to može samo biti dobar primjer za druge zemlje da je sve moguće s političkom voljom i odlučnošću – zaključila je makedonska analitičarka Katarina Sinadinovska.

Direktorica Instituta za evropske politike iz Skoplja Simonida Kacarska podsjeća da je nedjeljni referendum konsultativni, ali dodaje da je broj od 1,8 miliona birača predimenzioniran, ako se zna da je prema posljednjem popisu stanovništva 2002. godine u Makedoniji bilo dva miliona stanovnika.

– Možemo sada polemizirati oko formulacije referendumskog pitanja, ali nama je jasno da je nakon 10 godina u “čekaonici” za članstvo u EU i NATO-u promjena imena uvjet za nastavak euroatlantskih integracija – dodala je Kacarska.

Ona kaže da je prema dosadašnjim anketama realno očekivati da većina glasača podrži Sporazum o izmjeni imena, ali postavlja se pitanje da li će više od 903.000 građana s pravom glasa izaći na referendum, jer većina onih koji su protiv ovog sporazuma odlučit će se da bojkotuju, odnosno da uopće ne izađu na referendum.

Ipak u nedjelju, 30. septembra, neće biti sve poznato u vezi s imenom ove bivše jugoslovenske republike. Naime, i ako većina građana odgovori da je za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, uz prihvatanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke, uslijedit će druga faza tog procesa.

Naime, Sobranje mora verificirati validnost referenduma i potvrditi odluku građana. Nakon toga slijedi i odluka grčkog parlamenta o prihvaćanju sporazuma. Dio javnosti i političkih struktura i u toj zemlji protivi se sporazumu sa sjevernim susjedom, što bi također moglo zakomplicirati ishod tog historijskog procesa.

Više vijesti