Bosna i Hercegovina je država u regionu u kojoj je za vrijeme proteklog rata od 1992. do 1995. godine zabilježen najveći broj osoba za kojima se traga. Riječ je o više od 8.000 osoba, dok je pronađeno i identifikovano oko 22.000 osoba. Radi što efikasnijeg rješavanja problema nestalih, formiran je i Institut za nestale osobe BiH.
Od završetka rata prošlo je punih 19 godina, a porodice nestalih još uvijek tragaju za svojim bližnjim, ne gube nadu da će ih jednoga dana dostojanstveno ukopati.
Povodom 30. augusta, Međunarodnog dana nestalih, član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, Amor Mašović, u razgovoru za Anadoliju govori o gotovo dvije decenije traganja, pronalascima posmrtnih ostataka, radu na terenu, ali i problemima sa kojima se ova institucija suočava.
Pronađeno tri četvrtine nestalih
S aspekta mogućnosti, resursa, neiskustva u rješavanju problema nestalih sa kojim se BiH prvi put, kao samostalna država, suočila, on izražava zadovoljstvo do sada učinjenim poslom.
Prvenstveno, zadovoljan je činjenicom da su tri četvrtine svih nestalih, nakon rata u BiH, pronađeni, ekshumirani iz stotina i stotina masovnih grobnica, hiljada pojedinačnih grobnica, još važnije identificirano i još važnije predato porodicama kako bi bili ukopani.
Pravo da ti ljudi budu dostojanstveno ispraćeni, ukopani bilo je uskraćeno za više od 30.000 ljudi u BiH, a u regiji za oko 40.000.
Neki su imali sreću da svoje najmilije pronađu vrlo brzo nakon okončanja rata u BiH, a neki nesreću da se to nije desilo ni do danas. Od oko 30.000 nestalih do danas je ekshumirano, identificirano i predato porodicama više od 22.000.
“Ostaje još uvijek veliki zadatak pred BiH i u tom smislu nisam zadovoljan, jer se još uvijek ne zna za sudbinu na hiljade ljudi. Kada poredimo BiH sa drugim zemljama u regiji, Evropi, a posebno u cijelom svijetu, BiH je daleko prva zemlja u svijetu prema broju pronađenih nestalih osoba, ali i prema nekim drugim koracima koji su poduzeti na nivou države da se olakša položaj porodica nestalih”, pojasnio je Mašović.
– BiH jedina zemlja u svijetu koja ima Zakon o nestalim osobama ali i Institut za traženje nestalih osoba –
“BiH je jedina zemlja u svijetu koja ima Zakon o nestalim osobama, Institut za traženje nestalih osoba; potpisala je specifičan međunarodni Sporazum s izuzetno važnom svjetskom organizacijom -Međunarodnom komisijom za nestale osobe”, kazao je Mašović u razgovoru za Anadoliju.
Pojašnjava da “oni, koji su direktno uključeni u taj proces na operativnom nivou, ne gube nadu da će pronaći i ostale nestale osobe u BiH, ali da nada ponestaje kod mnogih članova porodica, koji već dvije decenije tragaju za svojim najmilijim”.
“Nažalost, nema više slučajeva da se neko pronađe živ ili da su cijelo to vrijeme bili negdje zatvoreni. Postoji dio žrtava za koje će biti teško ili gotovo nemoguće spoznati istinu o njihovoj sudbini ili o njihovom stradanju, žrtve koje su ubijene i nakon toga spaljene, pretvorene u prah i pepeo, žrtve koje su bačene u dubine velikih vještačkih jezera”, pojasnio je Mašović.
Izrazio je nadu da je riječ o malom dijelu poplacije nestalih osoba te da će većina njih dočekati trenutak da se oprosti od svojih najmilijih tako što će dobiti posmrtne ostatke najmilijih i ukopati ih.
U 11, odnosno 12 Centara za identifikaciju leži oko 3.000 posmrtnih ostataka
Govoreći o posmrtnim ostacima koji u vrećama leže u 11, odnosno 12 Centara za identifikaciju, Mašović pojašnjava da je broj od oko 4.000, koliko ih je bilo u centrima u BiH, smanjen na ispod 3.000 te da je u toku proces pregleda stanja.
“Proći ćemo kroz sve mrtvačnice, ponovo pregledati sva ta tijela koja su nekada ranije ekshumirana. Danas smo u situaciji da iz najmanjih djelića skeleta izolujemo DNK u laboratorijima Međunarodne komisije za nestale osobe, što nam donosi nova imena i prezimena žrtava”, pojasnio je Mašović.
Kako kaže, na taj način će dobiti novi broj žrtava koje pripadaju mandatu Instituta za nestale osobe. Međutim, među te 3.000 će se naći i osobe koje su nestale tokom Drugog svjetskog rata pa čak i žrtve koje su nestale tokom Prvog svjetskog rata.
Naime, postoji i jedan manji broj skeletnih ostataka koji pripadaju mandatu Instituta, ali do ovoga časa nisu identificirani iako su neki od njih ekshumirani i prije više od jedne decenije.
Mašović pojašnjava da broj žrtava za kojim se još uvijek traga na području Prijedora, a to je više od 700 nestalih osoba, ukazuje na to da oni nisu još uvijek završili njihov zadatak ni na Tomašici, ali ni na drugim lokacijama u općini Prijedor.
– BiH potreban veći broj vještaka sudske medicine kako bi proces ekshumacija i identifikacija išao brže –
“U BiH imamo 11 ili 12 vještaka sudske medicine koji su angažirani u ovom procesu. Proces, prije svega, identifikacija, autopsija bi sigurno mogao teći bržim tempom kada bismo imali na raspolaganju veći broj tih vještaka sudske medicine. Usuđujem se reći čak i proces ekshumacija bi bio ubrzan”, pojasnio je Mašović odgovarajući na novinarsko pitanje o tome da li BiH imamo dovoljno ljudi na terenu, kada su u pitanju ekshumacije i identifikacije.
Kako je kazao, ako postoji stotinu lokacija, a 11 ili 12 vještaka sudske medicine onda je sasvim jasno da neke lokacije moraju čekati.
Mašović pojašnjava da je možda država zakazala u smislu poticanja studenata medicine da se okrenu u specijalizaciji ka oblasti sudske medicine.
“U prosjeku 20 istražitelja, svaki od njih treba da otkrije po najmanje 400 nestalih osoba”, kazao je Mašović.
40.000 nestalih
Govoreći o tome koliko predmeti pronađenih osoba pomažu u sudskim prrocesima koji se vode u Hagu, ali i na drugim sudovima za ratne zločine, Mašović pojašnjava da je sama žrtva dokaz.
“Pronalazak same žrtve je već velika pomoć u sačinjavanju i branjenju optužnica. Ako tužilac u nekom postupku, bilo da seradi o Haškom tribunalu ili sudovima u BiH, raspolaže posmrtnim ostacima žrtve, uz iskaze svjedoka ili druga svjedočenja, on daleko može tu optužnicu odbraniti pred postupajućem sudskim vijećem”, kazao je Mašović.
Prema podacima ICMP-a, u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 osoba od čega je najveći broj, oko 30.000, nestalo u BiH. Na području BiH se trenutno traga za još više od 8.000, a od kraja rata do danas je pronađeno više od 22.000 osoba.
(VisokoIN/AA)
