Mito se daje najčešće u novcu, prosječan iznos 220 KM

Korupcija u Bosni i Hercegovini ima višu stopu rasprostranjenosti od krivičnih djela kao što su krađe, provale, pljačke ili napadi, a građani daju mito čak i kako bi izbjegli plaćanje kazne i ubrzali određene procedure, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navodi se ovo, uz ostalo, u izvještaju koji su predstavili Delegacija Evropske unije (EU) u BiH i Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH. Autor izvještaja pod nazivom “Biznis, korupcija i kriminal u BiH. Uticaj mita i drugih kriminalnih aktivnosti na privatno poduzetništvo“ je Odjel za borbu protiv kriminala i droga Ujedinjenih nacija (UNODC).

Izvještaj su predstavili zamjenik šefa delegacije EU u BiH Renzo Daviddi, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH Sead Lisak i istraživač pri UNODC-u Michael Jandl.

U izvještaju se navodi kako građani BiH korupciju smatraju četvrtim najvažnijim problemom u državi, nakon nezaposlenosti, rada vlade i siromaštva ili niskog standarda života.

UNODC je sproveo anketu među bh. građanima, prema čijim rezultatima 20,1 posto građana između 18-64 godina su bili izloženi direktno ili indirektno podmićivanju javnog zvaničnika u posljednjih godinu dana. Korupcija je prisutna i u ruralnim područjima (20,8 posto), kao i u urbanim područjima (20,6 posto), a anketa je pokazala da muškarci češće daju mito nego što to čine žene (23 posto naprema 18,2 posto).

Oko 80 posto mita u BiH daje se u gotovini, iako žene češće daju mito u robi, poput hrane i pića. Prosječan iznos mita je 220 KM, odnosno 112 eura.

U izvještaju se navodi kako u 40 posto slučajeva građani sami nude mito, dok su ostali slučajevi odgovor na direktan ili indirektan zahtjev javnog zvaničnika. Prema izvještaju UNODC-a, čak 54 posto građana daju mito ljekarima, a 31 posto medicinskim sestrama, dok 52 posto građana mito daju policajcima i to su sektori u kojima se najčešće daje mito.

Samo 2,4 posto građana je prijavilo svoje iskustvo vlastima. Od građana koji ne prijavljuju slučaj mita 26 posto smatra da nema potrebe za prijavljivanjem jer se “ne bi ništa uradilo i nikoga ne bi bilo briga“. Drugih 26 posto ne prijavljuje mito jer imaju direktnu korist od davanja istog, dok 20 posto građana misli o mitu kao o uobičajenoj praksi.

Od osoba koje su u posljednje tri godine zaposlene u javnom sektoru BiH, 14 posto je priznalo da je dobilo posao zahvaljujući korupciji, što je skoro svaka šesta osoba.

U izvještaju se također navodi da je rasprostranjenost davanja mita znatno veća u Federaciji BiH (25,3 posto) u odnosu na Republiku Srpsku (10,5 posto).

Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u BiH Sead Lisak kazao je da se korupcija mora gledati kao skup više krivičnih djela, od primanja, davanja, pa do zloupotrbe položaja. On je istakao da su poražavajući rezultati sudskih presuda koje su vezane za ovu vrstu krivičnih djela, dodavši da su bh. zakoni jasni, ali da je problem u ljudima i u nesprovođenju zakona.

(VisokoIN/AA)