Može li BiH bez rudnika i termoelektrana na ugalj?

Godišnja proizvodnja uglja- uglavnom lignita i mrkog uglja, kreće se oko 13 miliona tona, a čak 94 posto uglja koji proizvedemo trošimo za proizvodnju električne energije, dok se oko 710.000 tona utroši za proizvodnju toplotne energije u individualnim domaćinstvima i centralnim sistemima grijanja u gradovima.

Izuzev TE Stanari, koja je puštena u rad 2016. godine, sve ostale TE su stare između 31 i 72 godine.

Takođe Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja proizvodi više struje nego što su njene domaće potrebe, te je i jedina izvoznica električne energije.

I uprkos svemu rečenom napuštanje eksploatacije uglja je jedina racionalna odluka.

Razloga je više- tehnološki, ekološki i ekonomski, istaknuto je na webinaru “Imperativ smanjenja korištenja uglja u kontekstu energetske tranzicije BiH” koje je organizovao Štokholmskog instituta za okoliš.

Damir Miljević, član Upravljačkog odbora RESET Centra za održivu energetsku tranziciju, koji se bavio isključivo ekonomskim segmentom proizvodnje i korištenja uglja u BiH istakao je kako su svi rudnici i sve termoelektrane u državnom vlasništvu uglavnom neprofitabilne, kao i da se proizvodnja uglja u BiH subvencioniše. Samo u period od 2015. do 2019. godine, navodi, ukupan broj direktnih investicija iznosio je 16.54 miliona eura.

Ono što je bitno sa ekonomskog stanovišta, naglašava, je cijena koštanja proizvodnje električne energije koja je jako visoka, naročito u poređenju sa zemljama iz EU.

“U tabeli su prikazani stvarni troškovi 1 MWh električne energije u termoelektranama iz koje je vidljivo da se taj raspon kreće od 35 eura u najmodernijoj TE u Stanarima do 55 eura u TE Kakanj. Kada se na tu cijenu koštanja doda pokriće gubitaka i subvencije onda se dobije da je stvarna cijena koštanja 1 MWh električne energije iz TE u BiH daleko veća i da u prosjeku prelazi 50 eura po MWh. Kada sve to pogledate onda vidite da sa ovom cijenom proizvodnje mi nismo tržišno konkurentni”, istakao je Miljević navodeći da sada u BiH imamo situaciju da viši nivoi vlasti misle da elektroprivrede mogu iznijeti energetsku tranziciju, što je nemoguće.

Svoje tvrdnje je objasnio uz podatak o prihodu i profitu: “Ukupan prihod svih elektroprivreda u BiH iznosi 1,9 milijardi KM, a njihov profit u 2020. godini je iznosio 19,5 milona maraka. Kada vidite takav odnos između ukupnog prihoda i profita onda je svima jasno da elektroprivrede nemaju snage da iznesu tranziciju, ali zato imamo preko 6 milijardi eura štednje građana i privrede. Taj novac stoji neiskorišten a , po meni, mogao bi se djelimično iskoristiti u ovoj tranziciji”.

Tranzicija sa uglja, čije rezerve u ovom momentu iznose oko 6 milijardi tona, na obnovljive izvore energije veliki je izazov za Bosnu i Hercegovinu, složili su se i domaći i strani eksperti, učesnici webinara koji su ovom prilikom pokušali ponuditi odgovore na pitanja šta jedan ovakav proces znači za rudarska naselja, te koji su to načini na koje se treba pristupiti rješavanju posljedica ove važne društvenoekonomske tranzicije.

Kao par dobrih vijesti vezano za energetsku tranziciju navedeno je da je EP BiH počela sa rekonstruktuiranjem rudnika uglja, te da je 6 lokalnih zajednica u BiH- Banovići, Breza, Kakanj, Lukavac, Gacko i Ugljevik iskazalo zainteresovanost za izlazak iz sektora uglja i ulazak u tranziciju.

Međutim stručnjaci iz BiH, smatraju da je trebalo biti urađeno mnogo više, a pogotovo na nivou države, te da tu nedostaju zajedničke inicijative i projekti.

Admir Softić, pomoćnik ministra u Sektoru za energetiku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH od aktivnosti koje se trenutno provode,, a tiču se ove institucije, jeste izrada mape puta za regione bogate ugljem u saradnji sa timom Svjetske banke. Plan je da mapa bude završena do kraja septembra ove godine.

O principima tranzicije i naučenim lekcijama na wbinaru je govorila Claudia Strambo, saradnica na istraživanju iz Štokholmskog instituta zaokoliš/životnu sredinu. Kako je istakla, prilikom tranzicije je potrebno imatina umu ekonomske i ekološke faktore koji njom, jer je nesumljivo da će ova promjenai mati velike posljedice. Navela je i sedam principa kojima se BiH mora rukovoditi, a koji su definisani na osnovu tranzicija u drugim zemljama- aktivno poticati dekarbonizaciju; izbjegavati učvršćivanje “ugljične blkade” i povećanje broja “gubitaka” što zapravo podrazumjeva ukidanje subvencija za ove industrije; pružiti podršku pogođenim područjima; podržati radnike, njihove porodice i širu zajednicu; otloniti štete nanesene životnoj sredini obezbjeđenjem primjene principa “zagađivač pluća”; rješavati postojeće nejednakosti; osigurati inkluzivan i transparentan proces planiranja.

Na webinaru su se mogla čuti i iskustva iz drugih regija u Evropi koje su pretrpjele značajne promjene u sektoru eksploatacije uglja.

Podsjetimo, potpisivanjem deklaracije o Zelenom program za Zapadni Balkan, 10. novembra 2020. u Sofiji, zemlje regiona obavezale su se da će sprovoditi mjere u oblasti ublažavanja klimatskih promjena, energetske tranzicije, održive mobilnosti i cirkularne ekonomije kao i zaštiti biodiverziteta, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane. Zemlje regiona obavezale su se na niz konkretnih akcija, uključujući uvođenje takse na emisije ugljen dioksida i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj, a najkasnije do 2050. godine svi rudnici i termoelektrane u Bosni i Hercegovini trebaju biti zatvoreni.

Sa ovim korakom krenuo je već čitav niz evropskih država: na prvom mjestu su tu Švedska i Austrija koje su prošle godine isključile svoje posljednje termoelektrane. Francuska to namjerava učiniti do 2022. godine, Slovačka i Portugal do 2023., godinu dana kasnije i Velika Britanija, 2025. Irska i Italija. Do 2030. su zatvaranje termoelektrana najavile i Grčka, Finska, Holandija, Mađarska i Danska.

Vezani članci

Što bi se narodski reklo – džaba ste krečili: Advokatica iz Banjaluke ismijava političke poteze, a evo i zašto

VISOKOIN.COM

Sud BiH odbio žalbu Tužilaštva: Alisa Ramić i ostali branit će se sa slobode

VISOKOIN.COM

Punica s Pelješkog mosta: Ja sam stvarno rekla da ću se baciti

Visokoin.com

Zašto je HDZ BiH prešutio Inzkovu zabranu veličanja ratnih zločinaca?

Visokoin.com

NADOMAK VELIKE POBJEDE ZA RADNIČKU KLASU Sanders: Doba kada milijarderi nisu plaćali poreze konačno će se okončati

Visokoin.com

NI BIJES PORODICE JE NIJE SPRIJEČILA Izraelka je dala bubreg malom Palestincu iz Gaze i tako mu spasila život

Visokoin.com