Može li Schmidt odbraniti BiH? Ćurak: Imamo dvije mogućnosti. On ima puno karata u rukavu za razliku od Inzka

Šta naše zemlja može očekivati od novog Visokog predstavnika Christiana Schmidta te o kakvo će on imati ponašanje analizirao je Nerzuk Ćurak, professor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Neko novo doba
Naime, on je za u intervju za Radio Slobodna Evropa govorio o tome da li će se Schmidt različito ponašati od bivšeg Visokog predstavnika Valentina Inzka, zašto je u svojim prvim nastupima od svih bosanskohercegovačkih visokih funkcionera jedino Željka Komšića pomenuo u negativnom kontekstu, zašto nije reagovao na Dodikovu izjavu da vlast u Banjaluci ne krije planove da radi na otcepljenju Republike Srpske i koliko će koncept takozvanog srpskog sveta, za koji se zalažu vrh Srbije i Republike Srpske, biti prepreka u njegovim nastojanjima da konsoliduje situaciju u Bosni i Hercegovini.

Razgovaralo se i o tome da li ima podršku Brisela i Berlina, kako će se nositi sa činjenicom da ga ne priznaju Milorad Dodik, Rusija i Kina, kakav će biti njegov odnos prema zakonu o kažnjavanju negiranja genocida koji je nametnuo Valentin Inzko, da li može da privoli predstavnike Republike Srpske da se vrate u institucije Bosne i Hercegovine koje su napustili zbog Inzkovog zakona, kao i o tome da li će Schmidtov glavni cilj biti da pomogne da Bosna i Hercegovina postane funkcionalna država.
“Sudeći na osnovu njegovih prvih akcija rekao bih da hoće. On je najavio da će manje biti diplomata, a više političar koji pokušava iz različitih uglova da sagleda situaciju u Bosni i Hercegovini. On je nagovijestio neko novo doba.

Nažalost, u ovom trenutku ne možemo tvrditi da je to siguran nagovještaj da će međunarodna zajednica zbiljski pomoći Bosni i Hercegovini da postane zemlja zrele demokratije na putu euroatlantskih integracija. Čini mi se da za razliku od prethodnog Visokog predstavnika Schmidt ima puno karata u rukavu, ali ih zasad nije sve izvukao”, naveo je Ćurak.

Jedini visoki funkcioner Bosne i Hercegovine koga je Schmidt do sada pomenuo u negativnom kontekstu bio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. On je za njega rekao da u Predsjedništvu predstavlja Hrvate, a birali su ga Bošnjaci. Na pitanje RSE zašto je Schmidt krenuo od Komšića, profesor je kazao:

“Nisam siguran da mogu da dam potvrdan odgovor na ovo što ste vi sada kazali zato što su prevodi njegovog govora na konferenciji o euroatlanstkim perspektivama Bosne i Hercegovine, koja je održana u Njemačkoj, nijansirani na način koji od nas zahtjeva nijasirane interpretacije. Radikalno negativnu interpetaciju Schmidtovog govora, koja se pojavila u Bosni i Hercegovini, ne bih odmah uzeo zdravo za gotovo kao jasnu i nedvosmislenu afirmaciju daljnje etničke podjele Bosne i Hercegovine.

Namjerno ovako obazrivo postavljam stvar jer ako je drugačije, onda dolazimo u situaciju da Visoki predstavnik ne radi ono što je njegov ključni mandat, a to je da kroz implementaciju Dejtonskog mirovonog ugovora sačuva i osnaži teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Jer svaka daljnja etnička teritorijalizacija Bosne i Hercegovine stvara uvjete za dugoročno mrcvarenje i pokušaj konačne disolucije.
Ja ipak smatram da nije pametno čovjeka koji dolazi kao čuvar Bosne i Hercegovine apriori obojiti antibosanskohercegovačkim bojama, iako imam određene zazore zato što gospodin Schmidt dolazi sa desnog političkog spektra – iz Kršćansko-socijalne unije koja je još desnije od Kršćansko- demokratske unije. Mislim da je Schmidt poslan s idejom da se Bosna i Hercegovina napravi funkcionalnijom državom. Hoće li se u tome uspjeti vidjećemo.

Dvije su mogućnosti – ili će Bosna i Hercegovina postati funkcionalna država ili će pobijediti strategija desnih populističkih stranaka u Evropi koja je za očuvanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine samo pod uvjetom da njeno unutrašnje uređenje bude rezultat političkog deala između Srbije i Hrvatske. Bude li se išlo u tom smjeru, može se očekivati radikalizacija konflikta”, istaknuo je profesor.

Kod Dodika postoje razrađeni planovi
Dodik daje sve žešće i žešće izjave o nezavisnosti Republike Srpske. Jedna od poslednjih bila je da vlast u Banjaluci ne krije planove da radi na tome da Republika Srpska bude nezavisna država. Znači, nije više reč o retorici nego o planovima. Međutim, Schmidt do sada nije reagovao na takve Dodikove izjave.
“Milorad Dodik se ne zadržava samo na nasilnoj retorici. Ta retorika je uvod u eklatantno političko nasilje koje može završiti i radikalnim zahtjevima za konačnu destrukciju Bosne i Hercegovine. Mnogi to potcjenjuju površno pripisujući te izjave populizmu, ali ne bih se uopće iznenadio da u ladicama kod Dodika postoje razrađeni planovi šta raditi ako međunarodna zajednica intenzivnije krene u jačanje Bosne i Hercegovine kao države.
Nevjerovatna je nonšalancija s kojom liberalna Evropa pristupa ovom dijelu svijeta kao i njen benevolentan stav spram desničarskih političara koji imaju skrivene ambicije. Janšin non paper nije nikakva ubleha. Činjenica da Milorad Dodik bukvalno svakodnevno krši izjavu, kojom je prisegnuo na Ustav Bosne i Hercegovine, znači da postoje pravni uvjeti za njegovo hapšenje.

Međunarodna zajednica nevjerovatno griješi kada je u pitanju srpski nacionalizam misleći da će ga odobrovoljiti gestovima poput posjete Angele Merkel i titranjem Vučiću kao mirotvorcu, a ustvari jednom užasno opasnom čovjeku koji je s onu stranu mira. Mislim da bi stvar krenula u puno boljem pravcu kada bi međunarodna zajednica, predvođena SAD i Evropskom unijom, radikalno kaznila taj nacionalizam. Jer, što vrijeme više prolazi, ljudi se navikavaju da je retorika ubijanja Bosne normalna. To nije normalno, to treba kazniti.

Mislim da bi kažnjavanje Dodika i Vučića puno više koristilo za regulaciju odnosa u regionu nego nadgornjavanje u kome se traži od Vučića da kontroliše Dodika, a dobro vidimo kakva je to kontrola. Ne znam da li se čeka neka nova sjednica Vijeća sigurnosti na kojoj bi se osnažio legitimitet gospodina Schmidta pa da on počne da djeluje. Jer ne radi se samo o Dodiku, cijela bulumenta političkih predstavnika negirala je Inzkov zakon.

Za mene je to nešto najstrašnije što se moglo desiti, a nema nikakvog institucionalnog reagovanja međunarodne uprave koja je zadužena za Bosnu i Hercegovinu. Meni je to indikacija trijumfa mraka, stvaranja uvjeta da Evropa ponovo, kao što kaže britanski historičar Mark Mazower, postane mračni kontinent. Toga se ja plašim”, naveo je profesor Ćurak.
Politički patuljak
Schmidt je poručio da blokada institucija nikome ne donosi dobro. Na pitanje RSE kako on misli da privoli predstavnike Republike Srpske da se vrate u institucije koje su oni napustili zbog Inzkovog zakona o kažnjavnanju negiranja genocida, profesor Nerzuk Ćurak je kazao:

“Schmidt je imao jednu sjajnu retoričku figuru – rekao je da blokiranje rada političkih institucija nije znak snage nego slabosti. Međutim, transformacija te retoričke figure u političku akciju kojom bi bi se to potvrdilo nije se desila. Ja želim da odam priznanje prethodnom Visokom predstavniku gospodinu Inzku zato što je donio zakon o kažnjavanju negiranja genocida. To što je Inzko uradio je u stvari jedna vrsta testa za zapadnu civilizaciju – da li su dozvoljena najmasovnija i najgrozomornija ubistva uključujući Holokaust, genocid i ratne zločine. Da li se mi zaista vraćamo na mračni kontinent?

Kao čovjek zaista sam skrhan činjenicom da su svi zastupinici Narodne skupštine Republike Srpske iz srpskog političkog miljea odbili taj zakon. Meni je to strašno. U meni to izaziva duboku antropološku nelagodu. Zahtijevati da se oko toga vode razgovori među političkim stranakama kako bi se došlo do nekog kompromisa – strašna je poruka. Pristanu li gospodin Schmidt i međunarodna zajednica na to i budu li učestvovali u tome ojačaće Dodikovu pregovaračku poziciju jer je on sve to napravio da bi je ojačao. Ako međunarodna zajednica ne vidi tu igru, onda je zaista politički kratkovida.

Ja se posebno pribojavam trijumfa desničarskih populističkih ideja u Evropi, ponovnog formiranja kulture isključivanja koja širi islamofobiju, pa se o jednom autohtonom evropskom narodu, kao što su Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, stvara izmišljena slika zbog koje konzervativne strukture, koje sada vladaju Evropom, ne žele pomoći Bosni i Hercegovini da bude država svih svojih ljudi kao i sve druge države.

To insistiranje na specifikumu Bosne i Hercegovine stvarno postaje notorno. Ne vidim nijedan razlog da se Bosna i Hercegovina ne počne izgrađivati kao građanska politička zajednica u kojoj su zaštićena sva kolektivna prava. Ali međunarodna zajednica nema takav okvir debate za Bosnu i Hercegovinu. Ne, debata u Bosni i Hercegovini mora biti drugačija, mora računati s negativnim razumijevanjem islamskog elementa što zaista frustira”, istaknuo je on.

Na samom kraju kazao je da li Schmidt može odbraniti Bosnu i Hercegovinu?

“Schmidt može biti samo jedna od poluga. Bosnu i Hercegovinu će prije svega odbraniti njeni građani. Mi danas živimo u jednoj dionici povjesti koja nije naklonjena Bosni i Hercegovini, ali ova zemlja je do sada u svim takvim periodima izlazila kao pobjednik. U tom smislu – dobro došao, gospodine Schmidt.”, zaključio je profesor Ćurak.

Vezani članci

Masovno odlaze ljekari: “Plate i uslovi su loši, mladi nemaju motiva”

VISOKOIN.COM

IN MEMORIAM: Ermin Korjenić Germa (1960-2021)

VISOKOIN.COM

Brčko: U požaru u stambenom objektu stradalo šest osoba

VISOKOIN.COM

HALILOVIĆ: Penzioneri žele 2022. dočekati s uvećanim penzijama

Visokoin.com

Ubica i žrtva strpani su u isti koš – na istu majicu

Visokoin.com

Građani dižu glas: Zaustavite nezakonit rad kamenoloma i krečnjare u Kreševu

Visokoin.com