Nermina Zerdo: Kaligrafija je umjetnost koja traži bistru viziju

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

S Nerminom Zerdo, bh. umjetnicom, razgovarali smo o njezinoj ljubavi prema islamskoj kaligrafiji, statusu kaligrafije i naših kaligrafa u Bosni i Hercegovini, najčešćim problemima s kojima se susreću u svom radu te o savremenim tokovima kojima se svi umjetnici moraju prilagođavati

“Biti kaligraf za mene znači biti neko ko će svojim radom potaknuti interesiranje onog koji gleda, ali ne za lično umijeće, nego za Tekst koji kaligraf koristi”, kaže za Novo vrijeme Nermina Zerdo, bh. kaligrafkinja, koja je ljubav prema Bogu odlučila iskazati pomoću umjetničkog ispisivanja arapskih riječi. Zerdo je samouka, barem je tako počela.

“Moram reći da nikad nisam imala učitelja u kaligrafiji, najvjerovatnije zbog moje tvrdoglavosti. Ali prvi kojem sam nosila svoje gotove radove na pregled, jer su i meni nekad bili toliko neobični da sam sumnjala može li se na taj način uopće raditi, bio je rahmetli hafiz Ibrahim Ibrahimović. On mi je i predložio da ti radovi ponesu pečat s mojim potpisom, tako da je pečat jedini dio slike koji nije moja ideja niti inicijativa”, kaže ona.

NV: Ako nikad niste imali učitelja u islamskoj kaligrafiji, kako se onda desio prvi susret s ovom umjetnošću i šta Vas je potaklo da se time bavite?

Hadis “Allah je lijep i voli lijepo” zapravo me potaknuo da razmišljam o islamskoj kaligrafiji općenito, zbog čega sam prvi put u svom životu pokušala ljepše napisati tekst nego što je već bio napisan. Tako da moj prvi susret s kaligrafijom nije bio inspiriran nečijim radom, nego mojim pokušajem da ispišem ljepše.

NV: Kako ocjenjujete status kaligrafije i naših kaligrafa u Bosni i Hercegovini, te šta bi se moglo poduzeti da se poboljša situacija?

Naš status nije nimalo zavidan iz dva razloga: prvi, zbog loše ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, jer umjetnost – a kaligrafiju ne odvajam od ovog pojma – prva doživi udar u recesiji.
Drugi razlog je to što se na kaligrafiju, kao uzvišenu umjetnost, nažalost uopće ne gleda kao na umjetnost nego kao na vjerski dekor, što je vrlo iritirajuće za mene. Slobodno mogu reći da je status kaligrafa u bosanskohercegovačkom društvu nikakav, jer je većina samouka te zbog toga i slabo cijenjena.
Razlog je taj što nemamo instituciju na nekom višem nivou koja proučava kaligrafiju i usput joj podučava. Žalosno je što se ona danas sve više samo teorijski obrađuje.

NV: Koji su najčešći problemi u radu jednog kaligrafa?

Mnogo truda se uloži, a malo se cijeni, ali kad radite nešto što volite, svaki “problem” je izazov.

NV: Iako izmiče svim geometrijama, moglo bi se kazati da kaligrafija najjače oslikava/ispisuje sklad. Slažete li se s tim?

Nije geometrija jedina tu da dokaže sklad nečega. Ako neko ima dokaze na polju geometrije da kaligrafija ima neki nesklad, s tom geometrijom nešto nije uredu ili mu kalkulacije nisu ispravne, jer to dvoje se samo može upotpunjavati.

NV: Kad je riječ o Svetoj riječi, ona, čini se, najjače uprisutnjuje metafiziku Istine. Je li, na neki način, umjetničko ispisivanje Svetog teksta još jedan od puteva primicanja Tajni?

Svako će reći da postoji velika razlika između lijepog i običnog učenja uzvišenog Kur’ana, te da lijepo učenje Kur’ana na njega ostavlja dublji trag. Isti slučaj je s obično napisanim i s ukrašenim Tekstom. Umjetnost je tu da dotakne čovjeka, da ga potakne na razmišljanje, da u susretu s djelom dobije sasvim drukčiji osjećaj. Napraviti nešto kako bi gledaoca potaknuo na razmišljanje o Tekstu nije put, ali sigurno jeste sredstvo pomoću kojeg će mu se ukazati na taj put.

NV: Na Facebooku imate profil pod nazivom “DivineCalligraphy – Prodavnica umjetnina i rukotvorina”. Otkud ideja?

Danas je sve globalno, mnogo ljudi koristi internet i, ako želite da vas neko vidi, morate komunicirati putem društvenih mreža, a Facebook je jedan od medija koji većina ljudi koristi i na kojem imate opciju napraviti stranicu, pa zašto ne iskorisititi tu prednost? Za mene je to jedno izvrsno pomagalo u radu.

NV: Uspijevate li svojim radom zaraditi dovoljno za život?

Prije nego što je proglašena recesija u Bosni i Hercegovini 2011. godine, bilo je vrlo zadovoljavajuće, kažem vrlo. Ali, nakon recesije kod ljudi više nema prostora za luksuz, tako da je to varljivo i zavisno od situacije u kojoj se ne nalazite samo vi nego i ljudi oko vas.

NV: Šta ljudi najčešće naručuju, ko naručuje i koje su cijene?

Uglavnom žele kur’anske “Na kaligrafiju, koja je uzvišena umjetnost, ne gleda se kao na umjetnost, nego kao na vjerski dekor, što je vrlo iritirajuće za mene. Slobodno mogu reći da je status kaligrafa u našem bosanskohercegovačkom društvu nikakav, jer je većina samouka te zbog toga i slabo cijenjena. Razlog tome je to što nemamo instituciju na nekom višem nivou koja proučava kaligrafiju i usput joj podučava” ajete. Naručuje ih onaj ko želi kupiti takav rad, no, većinu kupaca ne poznajem, a kad je riječ o cijenama, one odgovaraju trudu koji uložim u određeni rad.

NV: Koliko Vam je potrebno da biste jedan rad uspješno završili?

Kaligrafija nije nešto gdje možete uzeti kist i početi slikati. Traži bistru viziju onoga što želite uraditi, prednacrt te nacrt prije konačnog slikanja, traži mnogo mjerenja i usklađivanja. A za to sve potrebno mi je najmanje sedam dana aktivnog rada da bi djelo bilo originalno i da bi bilo projekt za sebe.

NV: Postoji li danas neki savremen pristup kaligrafiji? Svjedoci smo da se svi umjetnici moraju prilagođavati savremenim tokovima?

Pa kad ne bi bilo savremenog pristupa kaligrafiji, ona bi se vodila kao nešto što ne može pratiti savremene tokove. A kaligrafija je toliko fleksibilna i savršena da omogućava praćenje svakog toka, pa i ovog, jednostavno bi bilo besmisleno ne iskoristiti to i ne prikazati njenu savršenost uz sve uspješno obavljene zadatke koje zadaje 21. stoljeće.

Savremen tok u smislu nekog posebnog stila slikanja ili tehnike treba objeručke prigrliti ako će poboljšati nečije lično umijeće i pomoći mu da bolje oslika svoju viziju. Kod nas je problem to što se drukčije često smatra prijetnjom za lično, a ne kao nešto što bi možda bilo korisnije od tog što imate. Smatram da svaki narod ima nešto korisno i dobro što mi nemamo, i obrnuto, tako da na to ne gledam kao na prilagođavanje nego kao na prihvatanje boljeg.

NV: Šta savjetujete mladima koji žele uspjeti u životu?

Iako nisam neki savjetnik, poruka svima bi bila sljedeća: pažljivo odmjerite svoj nijet, odnosno namjeru, i maksimalno se trudite u svom poslu, jer su to dvije noge kojima ćete čvrsto koračati i pomoću čega ćete i “padove” doživljavati kao uspjehe.

nermina_lehve1

Fotografije kaligrafskih radova Nermine Zerdo napravio je Almin Tabak, profesionalni fotograf. Naziv kaligrafskog rada ujedno je sura/ajet koji je korišten kao inspiracija. “Vrlo je važno napomenuti, nikad ne stavljam prijevod ajeta kao pojašnjenje. Edukativni dio ovih radova je da se mora ustati, uzeti abdest i naći ajet. Osim tog ajeta ima još nešto – neka ljudi malo istražuju, ništa im neće biti”, kaže Zerdo.

NV: Islamska ulema se razilazi u pitanjima slikanja likova. Vi ste pronašli pomirljiv način da to ipak učinite, pa riječima ispisujete sliku. Kad se začela takva inspiracija? Odnosno, postoji li neki uzor u ovom umjetničkom izrazu?

Slikanje likova izbjegavam, jer podržavam stav o tome da nije pohvalno, u smislu slikanja tijela, glave i posebno očiju. Ali ovdje nije riječ o likovima nego o formama, za mene su to dva različita pojma. Gospodar je toliko lijepog stvorio da je za mene Njegovo stvaranje osnovna inspiracija.

A kad je riječ o uzorima, čovjek ne može ništa osmisliti mimo Njegova stvaranja, no, ono što može učiniti je da se posluži Njegovim primjerom i da kreira, što je u ovoj vrsti kaligrafije i učinjeno. Sinteza, naprimjer savšene forme leptira i harfa kao estetskog fenomena pruža mi izvrsnu kombinaciju i jednostavno je neodoljivo. Naravno, nisam začetnik ovakve vrste kaligrafije. Imamo zabilježenih nekoliko kaligrafskih radova u obliku ptice i lava, no, veoma mi smeta ta ukočenost u formi i veoma se trudim izraziti dinamiku, jer dinamika općenito u islamu je vrlo važna.

Nermina Zerdo (1975) je bosanskohercegovačka kaligrafkinja u usponu. Osnovnu i Mješovitu srednju školu “Hazim Šabanović” završila je u Visokom, a studije na Fakultetu islamskih nauka (Odsjek za teologiju) uspješno je završila 2006. godine. Tečno govori engleski jezik, a poznaje i osnove njemačkog, arapskog i perzijskog jezika. Radila je u nekoliko školskih ustanova, osnovnih i srednjih, kao nastavnica/profesorica islamske vjeronauke, engleskog jezika te kao odgajateljica. Trenutno radi kao predavačica kaligrafije u Kulturnom centru ”Kralj Fahd” Sarajevo.

(VisokoIN/NovoVrijeme.ba)

Više vijesti
KOMENTARI

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Visokoin.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Visokoin.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Visokoin.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.