Neum protiv koridora, Sarajevo protiv mosta

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić izjavio je za agenciju Anadolija da u ponedjeljak ide u Zagreb kako bi o prolasku kroz Neum i mostu kopno-Pelješac razgovarao s hrvatskim ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdaš-Dončićem.

Hadžić je odbio odgovoriti na pitanje kakav je konačan stav Bosne i Hercegovine o neumskom koridoru i Pelješkom mostu.

Njegov hrvatski kolega Hajdaš-Dončić najavio je da će pokrenuti finalne pripreme za gradnju Pelješkog mosta ukoliko Bosna i Hercegovina ne pristane na koridor kroz Neum kojim bi se prometno povezala hrvatska teritorija.

Jezoviti koridor

“Za desetak dana bit će poznato hoće li Hrvatska biti prometno povezana koridorom kroz Neum ili Pelješkim mostom, čija bi se gradnja sufinancirala iz fondova Europske unije (EU)”, kazao je Hajdaš-Dončić, priznajući da predstavnici EU sugeriraju Hrvatskoj da s Bosnom i Hercegovinom bilateralno proba riješiti povezanost s hrvatskim jugom preko neumskog koridora, a da razgovori Zagreba i Brisela o Pelješkom mostu mogu početi tek ako propadnu pregovori o neumskom koridoru sa Sarajevom.

U Bosni i Hercegovini nema jedinstvenog stava o neumskom koridoru, cestovnom sistemu dugom 5,5 kilometara, koji bi bio zatvoren, ograđen žicom, uz senzore i videonadzor.

Hojdaš-Dojčić je najavio da će pokrenuti finalne pripreme za gradnju Pelješkog mosta ukoliko BiH ne pristane na koridor kroz Neum kojim bi se prometno povezala hrvatska teritorija.

Načelnik Neuma Živko Matuško koridor je nazvao “jezovitim” i optužio vlast u Sarajevu za neodgovoran odnos prema jedinom bh. gradu na moru.

“Energično se protivimo izgradnji ovog cestovnog pravca koji bi dijelio područje općine Neum na dva dijela na najvitalnijem dijelu njenog zaleđa. Ne želimo živjeti u getu. Ne želimo da se s našim teritorijem trguje”, rekao je Matuško i pozvao političke predstavnike Hrvata u Bosni i Hercegovini da zaštite Neum.

Ako ne date koridor, gledat ćete u Pelješki most, poručuju iz Hrvatske.

Ne obaziru se na prijetnje iz Bosne i Hercegovine da će ih tužiti ako nastave s gradnjom mosta kopno-Pelješac i spriječe izlazak Bosne i Hercegovine na otvoreno more.

Pravo na međunarodne vode

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić još prije pet godina najavio je da će Bosna i Hercegovina tužiti Hrvatsku svim međunarodnim sudovima ukoliko nastavi s gradnjom Pelješkog mosta.

Bh. Predsjedništvo zaključilo je kako se Pelješki most ne može graditi bez pune saglasnosti dviju država, a nje ne može biti dok se ne riješi pitanje pomorske granice u Neumskom zaljevu.

Akademik Ibrahim Bušatlija, ekspert za geomorfologiju i član Pomorskog društva Bosne i Hercegovine, izjavio je za agenciju Anadolija da je Pelješki most “atak na Bosnu”.

“To je konstrukt koji će prelaziti preko naših teritorijalnih voda, našeg unutrašnjeg mora i našeg morskog segmenta koji nas vodi u međunarodne vode. Mi imamo pravo na međunarodne vode putem koridora koji ide od Neuma pa do Korčule. Svaka država koja izlazi na more, pa makar i metar, ima pravo na međunarodne vode. Mi imamo koridor od približno 60 kilometara, tj. od zaliva Neum, pa između Hvara i Korčule i dalje na otvoreno more”, rekao je on.

“Ako neko hoće da pravi most, mora se obratiti arbitražnom sudu u Hamburgu, Strasbourgu ili gdje hoće, jer se te stvari sudski rješavaju. U suprotnom je to agresija, jer su to naše vode, ne može niko ništa graditi na tuđem teritoriju. Kako ćemo mi drugačije doći do međunarodnih voda nego vodenim koridorom?”, zapitao se Bušatlija.

Međunarodni prekršaj

Poručio je vladi Bosne i Hercegovine da se ne smije cjenkati u vezi s izlaskom te zemlje na otvoreno more, jer će i sama napraviti međunarodni prekršaj ako to učini.

“Hrvati i sad mogu prelaziti preko Neuma, ali problem mosta i kanala će izazvati međunarodni sukob. Neka pogledaju povelju Ujedinjenih naroda (UN) o pravima mora, šta to znači jednoj državi koja je uvučena u zaljev, a treba ići na otvoreno more. Ako se ispred nje nalazi arhipelag otoka, onda se toj državi odredi koridor od milju i po ili dvije širine, kojim ona ostvaruje svoje pravo međunarodne plovidbe. To što neke druge snage hoće suprotno da rade, to je atak na našu državu”, poručio je Bušatlija.

Prema novom, revidiranom planu hrvatskog Ministarstva pomorstva, prometa i komunikacija, most koji spaja kopno i Pelješac trebao bi biti dug 2.347 metara, širok 15 metara, a visok 55 metara.

Gradnja bi trajala tri godine, a koštao bi oko 200 miliona eura.

Ako pak uspiju pregovori s Bosnom i Hercegovinom, gradio bi se neumski koridor dug 5,5 kilometara.

Rok za njegov završetak je godina i po, a koštao bi oko 50 miliona eura.

(VisokoIN/Aljazeera)