Obilježavanje Svjetskog Dana Osteoporoze: Jake žene čine žene još jačim

Povodom 20. oktobra, Svjetskog dana osteoporoze, farmaceutska kompanija Roche d.o.o. – Roche Ltd. u saradnji sa ljekarima iz Udruženja za osteoporozu FBiH i Udruženja fizijatara FBiH želi ukazati na značaj prevencije, rane dijagnostike i adekvatnog liječenja ove bolesti. Osteoporoza je jedno od pet najčešćih hroničnih oboljenja i kao takva predstavlja jedan od najvažnijih zdravstvenih problema. koji često zanemarujemo. To je bolest današnjice, bolest koju često zanemarujemo. Osteoporoza se manifestuje smanjenjem koštane mase, zbog čega kost gubi čvrstoću, a kao posljedicu imamo povećan rizik od preloma kosti (osteoporotični prelom).

Svjetski dan osteoporoze organizuje Internacionalna fondacija za osteoporozu (IOF). U obilježavanje ovog dana uključuju se i nacionalna udruženja pacijenata sa svojim aktivnostima u preko 90 zemalja svijeta. Svjetski dan osteoporoze je prvi put obilježen 20.10.1996. godine od strane Nacionalnog Udruženja za osteoporozu Velike Britanije. Od 1997. godine Svjetski dan osteoporoze se organizuje od strane Internacionalne fondacije za osteoporozu. Ove godine slogan je „Jake žene čine žene još jačim.“

Tema ovogodišnje kampanje je “Postmenopauzalne žene i zdravlje njihovih kostiju.“ Zbog hormonskog disbalansa koji je prateća pojava kod žena u postmenopauzalnoj dobi, a koji direktno utiče na smanjenje koštane mase ova populacija je izložena riziku za nastanak osteoporoze, a samim tim i osteoporotičnog preloma. Cilj je staviti naglasak na povećanje svijesti o zdravlju kostiju i prevenciji nastanka preloma.Svakih 30 sekundi u Evropi se dogodi jedan osteoporotični prelom. Najčešće su to prelomi kičmenih pršljenova, kuka i ručnog zgloba.

Epidemiološki podaci ukazuju na značaj ovog problema:

Svaka treća žena i svaki osmi muškarac će do kraja svog života doživjeti bar jedan osteoporotični prelom. Nakon osteoporotičnog preloma kuka čak 25 procenata pacijenata umire tokom prve godine od direktnih i indirektnih komplikacijaSamo direktni godišnji medicinski troškovi za liječenje 2,3 miliona preloma u SAD-u i Evropi premašuju 27 milijardi dolara Svjetska brojka preloma kuka kao posljedice osteoporoze porast će do sredine 21. vijeka čak tri puta – sa 1,7 u 1990. na 6,3 miliona godišnje u 2050. godini Širom svijeta, preko 200 miliona osoba boluje od osteoporoze. U SAD i u Evropi oko 30 procenata žena u postmenopauzalnoj dobi pati od osteoporoze. Prema podacima Zavoda za statistiku u BiH ima oko 540 000 žena u postmenopauzalnoj dobi. Ukoliko primjenimo svjetski standard da je osteoporoza zasigurno prisutna kod 30 procenata žena starijih od 50 godina, smatra se da u BiH trenutno ima oko 162 000 žena oboljelih od osteoporoze.

Medicinske i socijalne posljedice preloma, a naročito preloma kuka, predstavljaju veliki javno-zdravstveni problem koji prate visok mortalitet i morbiditet i ogromni troškovi liječenja. Problem je značajniji s obzirom da se najčešće radi o starijoj populaciji sa drugim pridruženim bolestima, čestim komplikacijama i neizvjesnim ishodom liječenja. Tome treba dodati invalidnost, gubitak sposobnosti samozbrinjavanja i smanjenja opšteg kvaliteta života. Nakon preloma kuka preko 50 procenata osoba ostaje trajno zavisno u samozbrinjavanju od pomoći drugih osoba ili upotrebi pomagala što dodatno povećava troškove društva.

Osteoporoza je, inače, jedan od glavnih uzroka invaliditeta kod ljudi starije dobi. Bolest se relativo lako otkriva skrining metodom – ultrazvučno mjerenje gustine petne kosti koja omogućava procjenu koštane gustine na petnoj kosti. Zlatni standard za ranu dijagnozu osteoporoze je rendgenološka metoda DXA osteodenzitometrija (eng. dual energy X-ray absorptiometry) koja je jednostavna, komforna i traje nekoliko minuta, a doza zračenja je minimalna. Koštana gustina se mjeri na slabinskoj kičmi i na kuku, a kontrolni pregled se radi najčešće nakon godinu dana da bi se pratio efekat primjenjene terapije.

Ukoliko dođe do pojave oboljenja, potrebno je ukloniti ostale moguće faktore rizika za nastanak povrede i početi sa liječenjem. Liječenje osteoporoze ima prvenstveno za cilj da prevenira prelome, održava i povećava koštanu masu, te da ukloni simptome preloma i deformiteta kosti. Na ovaj način se unapređuju i čuvaju funkcionalne sposobnosti pacijenta.

Kako bi se smanjio rizik obolijevanja od osteoporoze ljekari preporučuju pravilnu ishranu – odgovarajući unos kalcija i vitamina D, eliminisanje loših navika – prestanak pušenja, smanjenje konzumiranja alkohola i većih količina kafe, te više kretanja i vježbe jer prevencija je najbolji lijek protiv osteoporoze. Saznanja do kojih je savremena nauka došla kada je u pitanju osteoporoza ukazuju da je od posebne važnosti uravnotežena ishrana bogata kalcijem, koji utiče na izgradnju i očuvanje zdrave koštane mase. Nedostatak kalcija i vitamina D, kao i hrana siromašna bjelančevinama, povećavaju rizik od osteoporoze, dok prevelike količine vitamina A mogu smanjiti gustoću kostiju.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1994. godine proglasila osteoporozu društvenom bolešću upozoravajući da ovoj podmukloj, tihoj bolesti koja predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju čovječanstva treba posvetiti mnogo više pažnje. Ističe se važnost prevencije u borbi protiv ove bolesti. Predviđanja su da će do 2025. godine biti 60 procenata više osoba sa osteoporozom s obzirom da je životni vijek produžen i da je sve više starih osoba.

(VisokoIN)