Od vrha do dna: Najniže otkupne cijene maline u BiH u posljednjih pet godina

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Prije svega nekoliko godina otkupna cijena maline bila je 3,60 KM, a danas je i tri puta manja zbog čega se proizvođači nalaze u brojnim problemima.

Koliko je ovaj sektor značajan za BiH dovoljno govori podatak da je u proizvodni proces i plasman direkno i indirektno uljučeno oko 60.000 osoba.

Kako su za Fokus.ba naveli iz Saveza proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini, svi otkupljivači još uvijek nisu izašli sa finalnim otkupnim cijenama.

„Ali cijene koje su do sada objavljene kreću se od 1,20 do 1,50 KM/kg za sorte maline Meeker i Willamette. Objavljene cijene su najniže otkupne cijene u posljednih pet godina u BiH i nisu dovoljne ni da pokriju troškove proizvodnje, te samim tim zaključuje se da poizvođači proizvode sa gubitkom ove godine. Sezona branja sorte Polka je trenutačno u toku i još uvijek nema naznaka koju bi otkupnu cijenu mogla dostići ova sorta maline“, naveli su iz ovog saveza.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo istakao je da su u proteklom periodu pojedini proizvođači maline odustali od uzgoja ove kulture.

“Ako se neko želio baviti poljoprivrednom proizvodnjom da bi se ‘opario’ preko noći, prevario se. U poljoprivredi to ne postoji. Što se tiče otkupnih cijena, uglavnom se radi od 1,5 KM za prvu klasu. Neko uspije prodati i po dvije KM. Ako govorimo o drugoj klasi, cijena se kreće od 60 do 90 feninga. To zavisi od otkupljivača. Malina je ove godine rano sazrela i lošijeg je kvaliteta”, rekao je Bićo za Fokus.ba te dodao da su osnovi problemi u ovom sektoru nedostatak hladnjača te izostanak podrške države koja bi trebala zaštititi proizvođače.

U Savezu proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini smatraju da stanje malinarstva u BiH nije na zadovoljavajućem nivou te da je malinarstvo definitivno u lošijem položaju nego je to bilo prošle godine u istom periodu.

„Glavni uticaj na to su imali loši klimatski uslovi, niske otkupne cijene, te uopće problemi oko organizacije samog otkupa na terenu. Što se tiče klimatskih uslova godina je lijepo krenula, međutim obilne padavine su uzrokovale višak vlage u zemljištu i zraku što dovodi do ubrzanog propadanja plodova i lošijeg kvaliteta. Dodatno, konstantne padavine i nedostatak ambalaže na terenu je otežalo i proces otkupa plodova jagodičastog voća. Problemi sa kojima se suočava sektor uticali su na pad morala u proizvodnji i odustajanju proizvođača od nastavka proizvodnje malina. Teško je govoriti o egzaktnom broju koliko je to proizvođača odustalo od ove proizvodnje, ali prema procjenama očekuje se da će broj zasada malina biti umanjen minimalno za 50 posto u sljedećoj godini. Dodatno, treba imati na umu da trenutačno postoji dosta zapuštenih malinjaka koji se ne održavaju i upitno je šta će se sa njima desiti i da li ih je moguće staviti u funkciju u narednom periodu“, istakli su iz ovog saveza.

Registrovani proizvođači malina imaju pravo da ostvare poticaj za svoju proizvodnju, kao i pravo na paušalnu naknadu koja iznosi 5 posto na neto vrijednost predanih dobara i usluga. U FBiH postoje poticaji sa kantonalnog i općinskog nivoa, a u RS republički i općinski poticaji. U FBiH nivo poticaja se razlikuje od kantona do kantona i od općine do općine. ZDK daje poticaj u iznosu od 25 feninga po kilogramu, kao i općina Olovo.

„Međutim imamo i situacija gdje proizvođači nemaju poticaj ni sa kantonalnog ni općinskog nivoa i nalaze se u podređenom položaju u odnosu na druge proizvođače jagodičastog voća. U programu poticaja za 2018. godinu Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u program uvelo poticanje proizvodnje malina, međutim mjera je ograničenog karaktera i neće je moći iskoristiti svi proizvođači. Značajnu ulogu bi imala harmonizacija poticaja koju je potrebno sprovesti kako se proizvođači ne bi dovodili u podređen položaj. Ovogodišnja neizvjesna sezona u malinarstvu često je uzrokovala i obustavu otkupa od strane hladnjača, nekad po 3-4 dana, što je dodatno uticalo na malinare. Zbog nedostatka prerađivačkog kapaciteta došlo je do propadanja ogromne količine malina. Radi se o stotinama tona. Popraćeno lošim klimatskim uslovima koji nažalost i dalje traju doveli su do toga da je rentabilnost ove proizvodnje dovedena u pitanje. Neizvjesna je budućnost ovog sektora“, naveli su iz Saveza proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini.

Kontaktirali smo i Udruženje proizvođača, prerađivača, otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća Privredne komore Federacije koje u svom sastavu okuplja kompanije koje pokrivaju 80 posto tržišta otkupa maline. Dalje je prerađuju i izvoze na inostrano tržište.

„Ukoliko pogledamo izvozne rezultate smrznute maline čija je vrijednost u 2017. godini bila 70,2 miliona KM, možemo reći da se radi o zaista perspektivnoj grani, koja se skoro pa 100 posto izvozi na tržišta: Srbija, Njemačka, Švedska, Turska, Austrija, Slovenija, Poljska. Međutim, ukoliko se osvrnemo na ukupan ambijent poslovanja kako za proizvođače tako i za izvoznike kada je ova kultura u pitanju, stanje je poražavajuće. Od momenta svog osnivanja Udruženje je nastojalo ostvariti partnerski odnos sa proizvođačima, jer ukoliko su jedinstveni samo zajedničkim snagama mogu unaprijediti stanje. I u 2017. godini kao i u 2018. godini nastojali smo upoznati i uključiti Vladu FBiH i resorno ministarstvo na čelu sa ministrom Šemsudinom Dedićem, u rješavanja problema unutar ovog sektora. Kao ni u 2017. godini tako ni u 2018. godini nismo zadovoljni – jer nisu prepoznali potencijal ovog sektora“, rekla je za Fokus.ba Jasmina Zejnilagić, sekretar ovog udruženja.

Razvoj zasada maline rastao je mnogo brže od razvoja kapaciteta hladnjača, zbog čega se sektor našao u problemu.

„Iako bez podrške od strane Vlade FBiH i resornog ministarstva, u smislu subvencije kod kapitalnih ulaganja, otkupljivači, odnoso izvoznici su svojim privatnim kapitalom izgradili kapacitete hladnjača, a daljni razvoj kapaciteta hladnjača koji je potreban da se uskladište proizvodne količine i da prati razvoj zasada je praktično nemoguć bez pomoći države. U 2016. godini desio se enorman pad cijena maline na svjetskom tržištu, a velik broj hladnjača poslovao je u gubitku, potom su se desile elementarne nepogode u 2017. godini koje su uticale i na kvalitet maline. Ipak, stav Udruženja je da će se finalne cijene formirati transparentno u skladu sa tržišnim uvjetima. Naglašavamo da je za dalji napredak i razvoj neophodno uključivanje države kako bi se unaprijedio ukupan ambijent“, kazala je Zejnilagić.

U ovom udruženju smatraju da država treba dati podršku i proizvođačima maline i otkupljivačima, odnosno izvoznicima. Kako navode, podrška i finansijska subvencija od države prema proizvođačima treba da predstavlja razliku cijene uzrokovanu poremećajem cijena na svjetskom tržištu

Više vijesti
KOMENTARI

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Visokoin.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Visokoin.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Visokoin.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.