Pronađen dokaz o najstarijem tsunamiju u pisanoj historiji

U 8. svesku Herodotove Historije spominje se grad koji je spašen od napada Perzijanaca nakon što se more povuklo pa opet vratilo veće nego ikad, utapajući one koji su pokušali prijeći plićak. A sada imamo i arheološki dokaz.

Taj zapis o 479. godini prije Krista smatra se najstarijom zabilješkom o tsunamiju u pisanoj historiji, a sada imamo i arheološke dokaze koji to potkrijepljuju.

‘Nakon što je Artabaz tri mjeseca opsjedao grad, more se povuklo unatrag. Kako ga dugo nije bilo, Barbari su vidjevši plitku vodu kroz nju pokušali doći do poluotoka Pallene. No kada su prošli dvije petine puta, došla je velika plima, veća nego ikad. Oni koji nisu znali plivati su nestali, a one koji su znali su ubili muškarci Potideje koji su se otisnuli prema njima u čamcima. Uzrok plima i poplava, kažu ljudi iz Potideje, jest taj što Perzijanci nisu poštivali Posejdonov hram i njegovu sliku u predgrađu njihova grada. Preživjele Perzijance je Artabaz odveo u Tesaliju kako bi se pridružio Mardoniju’, piše u 8. svesku Herodotove Historije o događaju iz grčko-perzijskih ratova.

To je opis koji zvuči kao ono što bismo danas nazvali tsunami. A na godišnjem sastanku Društva američkih seizmologa znanstvenici su predstavili arheološki dokaz koji to i podupire. I ne samo da potvrđuje vjerodostojnost historijskog zapisa, već pokreće i pitanje sigurnosti u toj regije danas.

Znanstvenici su uzeli uzorke niza jezgri oko zaljeva Thermaikos u Tesaliji. Na dubini ekvivalentnoj za 5. stoljeće prije Krista pronašli su dokaz o morskom događaju ‘velike energije’ – što znači velike valove. Otkrili su velike količine keramike i morskih školjaka starih oko 2.500 godina, školjaka koje bi bile ‘iščupane’ iz morskog dna i nataložene tijekom tsunamija, piše dnevnik.hr.

Iako ta grčka regija nije označena kao jedno od područja podložno tsunamijima, seizmičko modeliranje je pokazalo da je, ako je tada tamo bilo potresa, to moglo izazvati tsunami. Budući da se radi o gusto naseljenom području, a posljedice mogu biti vrlo smrtonosne, znanstvenici se sada pitaju treba li ova regija biti uključena u planiranje katastrofa.

(VisokoIN)