Reis Cerić podnio ekspoze o svom radu u zadnjih 19 godina

Kako prenosi Mina, na početku zasjedanja iscrpan ekspoze o proteklom radu u periodu obnašanja funkcije reisu-l-uleme podnio je dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema.

Cerić je kazao da je zahvalan Allahu Uzvišenom, a i časnom domu, Saboru, što mu je ukazao povjerenje da obnaša dužnost reisu-l-uleme, kako je rekao, u, vjerovatno, najdramatičnijim vremenima za našu zemlju i naš narod. Reisu-l-ulema je potom podsjetio na stanje kada je u maju 1993. godine došao u Sarajevu, kada je izabran za naibu reisa.

“Naš narod je zbog agresije bio suočen s najtežim izazovima za goli opstanak. U takvim uslovima, praktično se počinjalo od početka, čuvajući zatečene i podižući nove ustanove i institucije u Islamskoj zajednici”, prenosi Mina.

Prvi zadatak kojeg su pred sebe tada postavili reisu-l-ulema Mustafa Cerić i njegov zamjenik hafiz Ismet ef. Spahić bio je završavanje procesa osamostaljivanja Islamske zajednice u BiH, nakon što je posve bilo jasno da se Jugoslavija raspada.

Reisu-l-ulema je potom govorio o ostalim najznačajnijim zadacima na kojim su bili angažovani on, zamjenik reisu-l-uleme i Rijaset. To je bilo prije svega izlazak iz opkoljenog Sarajeva i obilazak džemata koji su bili pod totalnom neprijateljskom blokadom. Kao treći zadatak Reisu-l-ulema je naveo čuvanje temeljnih institucija IZ kao što su Sabor, Rijaset, institucija zekjata i sadekatu-l-fitra i drugih.Slijedila je potom obnova Vakufske direkcije, kako bi se sačuvala vakufska imovina, ustanovljavanje Centra islamske arhitekture, koji je dao značajan doprinos u prikupljanju podataka o porušenim i oštećenim džamijama i drugim islamskim objekatima, a potom i u njihovoj obnovi.

Zatim je Reisu-l-ulema pomenuo osnivanje Ureda za bošnjačku dijasporu, zahvaljujući čijoj aktiuvnosti danas u dijaspori ima 284 registrovana bošnjačka džemata, zatim je uslijedila obnova medresa, osiguranje kontinuiranog rada FIN-a i osnivanja novih islamskih akademija u Zenici i Bihaću i Islamskog fakulteta u Novom Pazaru, doškolovavanje imama i drugo.

Reisu-l-ulema je opširno govorio i o unapređenju mektepske nastave, uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole, izdavačkoj djelatnosti, medijima u Islamskoj zajednici, među kojim je i osnivanje Islamskog Radija BIR, osiguravanju slobode mišljenja i govora u Islamskoj zajednici, finansijskoj stabilizaciji, donošenju normativnih akata, ustanovljenju Agencije za halal hranu, Vijeća za fetve, čuvanju jedinstva dina i umeta, odupiranju islamofobiji, radu u MRV BiH.

“Naš posao je bio i da držimo otvorenim naša srca i naša vrata za muslimane u Srbiji i Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji. Također naš posao je bio i da uspostavimo povjerenje s Albancima s kojim dijelimo zajedništvo vjere i sudbine na Balkanu”, kazao je on.

Reisu-l-ulema je u svom ekspozeu uglavnom govorio o poslovima i zadacima na unutrašnjem planu organizovanja i vođenja Zajednice. Nije govorio o međunarodnim uspjesima, gdje je bio mnogo više aktivniji i uspješniji. Ostavio je, kako je rekao, da o tome konačan sud da povijest. Na kraju izlaganja Reisu-l-ulema je kazao da se danas osjeća ispunjenim i zadovoljnim, “jer vidi i živi Islamsku zajednicu kao najsnažniju liniju odbrane prava, časti, slobode i ponosa našeg naroda”.

Svoju vasijjetsku besjedu pred sabornicima, reisu-l-ulema je završio hutbom Allahova poslanika Muhameda a.s. koju je održao u Medini pred polazak na Tebuk.

Izlaganje Reisu-l-uleme sabornici su nagradili dugotrajnim aplauzom što je bio znak odobravanja onog što je uradio on, njegova zamjenik, Rijaset i Islamska zajednica u cjelini u proteklih 20 godina.

Uime muftija, obratio se mostarski muftija Seid ef. Smajkić. Izrazio je zadovoljstvo što je bio u timu s reisu-l-ulemom koji je pokazao visok stepen međusobnog poštovanja i uvažavanja autoriteta reisu-l-uleme. Uime dijaspore zahvanost reisu-l-ulemi za sve ono što je učinio uputio je Bernes Alihožić, sabornik IZB u Njemačkoj.

Govorio je i muftija sandžački, Muamer ef. Zukorlić, koji je slikovito predstavio uspješnost reisu-l-uleme, rekavši “da je reisu-l-ulema poveo brod od obale A 1992. do obale B 2012., suočavajući se s valovima koji su bili veći od broda”.

Zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet ef. Spahić je rekao da se osjeća najsrećnijim čovjekom jer je 20 godina radio s velikim čovjekom dr. Mustafom Cerićem. Zamolio ga je da svoje znanje i veliko iskustvo i dalje stavi u službu islama i svog naroda.

Na dnevnom redu Sabora bilo jei pitanje povratka i registracije birača u Srebrenici o čemu je uvodnog izlaganja podnio muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović.

Nakon rasprave Sabor je usvojio Rezoluciju o Srebrenici.

“Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izražava najdublje saosjećanje i solidarnost sa svim žrtvama genocida i moli Uzvišenog Allaha da šehidima podari Džennet a njihovim porodicama sabur. Sabor Islamske zajednice poziva narod Srebrebice u domovini i dijaspori da se obavezno registrira na predstojećim izborima i na taj način se oduži šehidima te spriječi legalizaciju genocida i spriječi izbor načelnika koj će negirati genocid u Srebrenici”, navodi se u Rezoluciji.

U Rezoluciji se dalje navodi da je Sabor Islamske zajednice razočaran posljednjom presudom Međunarodnog krivičnog tribunala u Hagu kojom se oslobađa Radovan Karadžić za djela genocida u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik, posebno imajući u vidu da je je u međupresudi po istoj optužbi proglašen krivim ratni zločinac Slobodan Milošević.

Sudsko vijeće u predmetu Karadžić dovodi u pitanje kredibilnost Haškog tribunala i umjesto da svojim presudama sprječava genocid ovom presudom Sudsko vijeće Haškog tribunala potiče genocid i zločine protiv čovječanstva u svijet.

“Sabor Islamske zajednice koristi povod 11. jula da izrazi iskrenu zahvalnost američkom narodu i Vladi na suosjećanju sa žrtvama genocida u Srebrenici i u pomoći identifikacije žrtava genocida te doprinosu osnivanju Memorijalnog centra i mezarja u Potočarima. Sabor Islamske zajednice se također zahvaljuje Evropskom parlamentu u Strazburu na donešenju Rezolucije o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Evropskoj uniji kao i parlamentima zemalja zapadnog Balkan: Makedonija, Hrvatska, Slovenija i djelimično Srbija, te poziva državni Parlament BiH da to isto učini kao znak poštovanja žrtava genocida kojeg su utvrdile najviše međunarodne praavosudne instance Sabor Islamske zajednice najoštrije osuđuje negaciju genocida kao nepoštivanje međunarodnog prava i ruganje žrtvama genocida i traži da se negiranje genocida u BiH zakonski sankcionira”, istaknuto je.

Sabor Islamske zajednice je razočaran neodgovornošću bošnjačkih političkih predstavnika prema bitnim pitanjima za opstanak naroda i države i traži od predstavnika bošnjačke politike da se ujedine oko temeljnih pitanja i rade za opće dobro naroda i prosperitet države.

Na prijedlog reisu-l-uleme, Sabor je potvrdio izbor muftije zagrebačkog Aziza Hasanovića, koji je nakon odlaska u mirovinu muftije Ševke Omerbašića, na Saboru IZ u Hrvatskoj izabran za predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Što se tiče svih ostalih muftija, oni će, prema odluci sa prethodne sjednice Sabora, a na prijedlog reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića, tu funkciju obavljati još jednu godinu, odnosno do dolaska novog reisu-l-uleme, koji će predložiti Saboru potvrđivanja njihovih mandata ili izbor novih.

(VisokoIN)

Vezani članci

Nova godina, stari problemi: Izrazito zagađen zrak u bh. gradovima

Visokoin.com

Hindija: Koliko je Visočane koštao čistač ulica i je li ga direktor kupio sam od sebe?

Visokoin.com

Za deset mjeseci u BiH više od 1,2 miliona turista

Visokoin.com

Godišnje se u prosjeku od narkotika liječi oko 2.000 ljudi u FBiH

Visokoin.com

Od mina ugroženo više od pola miliona stanovnika u BiH

Visokoin.com

Vlašić i dalje top zimska destinacija u središnjoj Bosni

Visokoin.com