Saša Magazinović: Želimo još jedan mandat

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Kada pregovori idu u pravcu kako podijeliti zemlju, onda je najbolje da propadnu, rekao je u intervjuu za Oslobođenje Saša Magazinović, član Predsjedništva SDP-a BiH.

Uoči i neposredno poslije izbora 2010. SDPBiH i njegov lider su pričali o stvaranju “Zapadne Njemačke” u FBiH. Koliko su industrija i općenito privreda u FBiH bliže “Zapadnoj Njemačkoj” i dalje od RS-a kao “Istočne”? Koliko je BiH bliže ili dalje od Evrope i koliko je SDPBiH odgovoran za to?

– Vlada FBiH je zatekla loše stanje, ali je za nepune tri godine vraćeno više od 200 miliona KM dugova prema različitim kategorijama i vanbudžetskim fondovima. Trećina ogromnog duga prema PIO/MIO je sanirana. FBiH će nakon ispunjenja ovogodišnjeg budžeta imati manje zaduženje u odnosu na zatečeno za oko 300 miliona KM, što je u ovim okolnostima značajan podatak. Zatečeno stanje nije bilo prepreka Vladi da se pokrenu velike investicije kakve su izgradnja autoputa na koridoru 5c ili elektroenergetskih objekata, koje se mjere milijardama KM. Ilustrativan primjer je i namjenska industrija, koja je u 2012. godini porasla za više od 50 posto u odnosu na 2011, dok je 2013. porasla za dodatnih 30 posto. U prvom polugodištu 2014. ponovno bilježimo rast namjenske industrije od oko 30 posto. Prije poplava, u maju smo bili zemlja koja je prema podacima Svjetske banke bilježila najveći industrijski rast u jugoistočnoj Evropi. Pozitivan trend je dominantno vezan za FBiH.

Slijede pregovori

Usvojeni set antikorupcijskih zakona na izgled nema veze sa temom o kojoj govorimo, ali vjerujte da je to pozitivan signal za buduće investitore. Kada spominjete metaforu o Zapadnoj i Istočnoj Njemačkoj, slobodan sam reći da je FBiH u odnosu na RS ono što je bila Zapadna u odnosu na Istočnu Njemačku, kao što sam svjestan da je ostalo još mnogo posla koji građani očekuju da bude urađen, razumijem i da se morala napraviti čvrsta osnova odakle je moguće krenuti u rješavanje tih problema i da je tri godine kratko vrijeme da se naprave promjene u svim oblastima. Zbog toga od građana tražimo povjerenje za još jedan mandat, u kome ćemo napraviti značajne iskorake i u drugim oblastima. Rezultati iza nas govore da smo to sposobni uraditi. Odgovor na pitanje koliko smo bliže ili dalje Evropi je jednostavan: BiH je dio Evrope i uvijek je to bila, a ako ste mislili na EU, bit ćemo joj onoliko blizu koliko budemo ujedinjeni unutar same zemlje. Najbolji primjer za to su nedavne poplave, koje su pokazale da se možemo ujediniti. Žao mi je da se mora desiti nesreća da bi postalo jasno da je ujedinjenost naše prirodno stanje, a ne entitetske i etničke podjele koje se i dalje kreiraju.

Kad na pretraživaču upišete “dogovor Lagumdžija”, Google kao treću riječ doda “Dodik”. Je li jedini uspješan dogovor u BiH zadnje četiri godine onaj koji je “otkočio” poslovanje Elektroprijenosa BiH?

– Ogromnu satisfakciju osjećam u posljednje vrijeme kada mnogi ljudi, pa evo i vi, ističete dogovor u vezi s Elektroprenosom BiH kao uspješan. Podsjetiću da smo upravo zbog tog dogovora bili okarakterisani kao ljudi koji hoće da unište Elektroprenos, koji žele novcem ove kompanije krpiti budžetske rupe, do onih koji su išli toliko daleko nazivajući to pljačkom. Čak je bilo i onih koji su proglašavanjem vitalnog nacionalnog interesa pokušavali zaustaviti donošenje Zakona o Elektroprenosu. U tom obmanjivanju javnosti su se takmičili političari iz opozicije sa dijelom njima naklonjenih medija. Na koncu se pokazalo da je upravo ovaj dogovor bio onakav kakav smo od početka tvrdili da jeste, pošten i dobronamjeran, a ako hoćete i odgovoran. Kompaniju smo vratili iz mrtvih, deblokirali njeno funkcionisanje, pokrenuti su investicioni ciklus čija se vrijednost mjeri stotinama miliona KM i zapošljavanje. I naravno i opozicija i pomenuti dio medija su zaboravili na priču o Elektroprenosu. Svi drugi dogovori koje je SDP pravio bili su državotvorni, odgovorni i korisni, kako oni koji su implementirani, tako i oni koji su, nažalost, zaustavljeni lažima, kako se pokušala zaustaviti pozitivna priča oko Elektroprenosa. Spomenut ću kao ilustraciju da bi bezvizni režim bio ugrožen da nije usvojen Zakon o ličnoj karti i da je dugo bio blokiran Zakon o popisu. Kada se problemi riješe, brzo ih zaboravimo, ali SDP je imao ključnu ulogu u rješavanju blokada kod ova dva zakona, jednako kao i kod usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma ili novog o javnim nabavkama. Nažalost, zaustavljeni su zakonski projekti vezani za efikasniji i odgovorniji rad tužilaštava u BiH, kao i povećanje odgovornosti državnih službenika, koji su pozitivni i kad-tad će morati biti doneseni. Ujedinjeni nastup na konferenciji u Bruxellesu, ne samo nas u BiH, nego regije, primjer je kako treba raditi.

Prošao je još jedan mandat bez dogovora o provedbi presude Sejdić – Finci. Nemamo riješeno pitanje vojne (i državne) imovine. Sudjelovali ste u tim pregovorima. Hoće li se poslije izbora stvari pokrenuti?

– Važno je napomenuti da su se pregovori o tome kako riješiti problem diskriminacije značajne grupe ljudi koji nemaju pravo da se kandiduju na izborima za Predsjedništvo BiH pretvorili u pregovore o tome kako će naša država uopšte izgledati. U tome su imali upetljane prste i neki domaći, ali i strani političari kojima je potpuno svejedno hoće li se naša država podijeliti ili neće. Kada pregovori o našoj zemlji, prijete da završe bez BiH u kakvu mi u SDP-u vjerujemo, kada pregovori idu u pravcu kako podijeliti zemlju, onda je najbolja opcija da ti pregovori propadnu. SDP nije pristao i nikada neće pristati na bilo kakve podjele. Naša politika je da ujedinjujemo zemlju, a ne da je dijelimo. Poslije izbora sigurno slijede pregovori, ne samo o provedbi presude, nego i o unutrašnjem uređenju BiH. Ubijeđen sam da će se i međunarodna zajednica angažovati na visokom nivou. Zbog toga je važno ko će sjediti za pregovaračkim stolom i za mene su ovi izbori prvenstveno izbori o tome. Pa, vidjeli ste nedavno da akteri sastanka koji je održan u Širokom Brijegu ili gdje već, hladno kažu da će narodu saopštiti o čemu su se dogovorili tek nakon izbora. Postavljam svima nama pitanje, kakav je to dogovor o čijem sadržaju će obavijestiti glasače tek kada uzmu njihov glas? Dakle, pregovori o BiH će uslijediti odmah poslije izbora, na izborima biramo ko će sjediti za pregovaračkim stolom, a od toga zavisi i da li ćemo krenuti prema EU i NATO-u ili će pobijediti oni koji se nemaju namjeru baviti integracijama, nego podjelama i crtanjem novih karata.

Beograd i Priština su se dogovorili i krenuli prema EU. Makedonija, čim riješi “problem imena” postat će članica NATO-a i krenuti ka članstvu u EU. Crna Gora je već zatvorila nekoliko poglavlja. Albanija nam je “zapad”, Hrvatska – Europa. Što EU (i SAD) mogu učiniti da se stvari u BiH pokrenu?

– Pošto ste vaše pitanje počeli dogovorom Beograda i Prištine, dozvolite da podsjetim da su u razgovore bili uključeni ključni akteri međunarodne zajednice. Strana intervencija, ipak, je pregrub izraz. Ne mislim da trebamo stranu intervenciju, ali smatram da trebamo jako partnerstvo i pomoć međunarodne zajednice zasnovanu na vrijednostima na kojima počivaju društva iz kojih oni dolaze. Ne može biti kredibilan niti jedan evropski birokrata koji ide linijom manjeg otpora, pa kaže da je crtanje novih granica u BiH uredu, kada svi znamo da su u EU granice izbrisane. Takvi ljudi nisu dobrodošli i što se SDP-a tiče to će im, kao i uvijek do sada, biti jasno rečeno. Bosna i Hercegovina ima mnogo prijatelja u Evropi koji otvoreno kažu da ako nije moguća jedinstvena i funkcionalna BiH, onda nije moguća ni Evropska unija. A vidimo da jeste moguća i da uspijeva biti jedinstvena i naći dogovor na većinu izazova pred kojima se nađe. Kada su u pitanju SAD, činjenica je da su uz njihovu pomoć napravljene najveće reforme u BiH i da se radi o velikim prijateljima naše države koji nikada nisu doveli u pitanje jedinstvo i cjelovitost BiH. Ubijeđen sam da je uz pomoć SAD-a i EU moguće pregovore koji slijede završiti sa funkcionalnijom BiH, državom sa mnogo većim unutrašnjim kapacitetom, da ispunjava uslove za približavanje NATO-u i EU. Od toga ko će se, koliko intenzivno i sa kojim ciljem uključiti u proces koji slijedi poslije izbora, zavist će i konačni ishod.

Put običnog čovjeka

Stranke s hrvatskim predznakom još se nisu odrekle ideje o trećem entitetu. Stranke iz RS-a ne daju Dayton ili spominju referendum, a bošnjačke, gdje srpske i hrvatske stranke ubrajaju i SDPBiH, bi jaču, centraliziraniju pa i unitarnu državu. Je li uopće moguće postići kompromis između ovakve tri ideje?

– Bez obzira na to gdje nas ko svrstava, treba jasno reći da SDPBiH nije bošnjačka, nego velika multietnička stranka i kao takav se bori za interese svih naroda i građana. Zbog toga smo veliki politički protivnik etnonacionalistima sa sve tri strane, jer smatraju da bi bez nas lakše završili priču o tome da trebamo živjeti jedni pored drugih, a ne jedni sa drugima. SDP se ne zalaže za unitarnu ili centraliziranu BiH. Valjda je danas svima jasno da su priče o otcjepljenju RS-a sa jedne strane i unitarizaciji sa druge, zapravo teze sa kojima jedni, drugi ili treći ciljano plaše svoje birače, jednako kao što je jasno da se suština političkih kampanja nacionalnih stranaka svodi na sijanje straha. Ubijeđen sam da je dogovor moguće postići. Ako se u aprilu 2006. mogao postići, onda može i nešto manje od deset godina poslije. Nažalost, aprilski paket je propao zbog glasova ljudi iz FBiH, a prije svega Harisa Silajdžića i njegove stranke. Da je aprilski paket usvojen, danas bismo imali završene pregovore sa EU, a pitanjima poljoprivrede i nauke bi se bavilo Vijeće ministara. Da ne spominjem da presuda Sejdić – Finci ne bi ni postojala. Toga su svi svjesni, ali vremenska mašina još nije izmišljena, jer da jeste, prvi bi se vratili oni koji su bili protiv, da isprave svoju grešku koju su napravili prema državi. Četvrti put, kako ga zovete, je put interesa običnog čovjeka. To je put gdje smo svi ujedinjeni i imamo isti interes, da u narodu ostanemo zapamćeni kao reformatori koji su donijeli prosperitet, uveli zemlju u EU i NATO, povećali standard i vratili ljudima osmijeh na lice.

(Oslobođenje)

Više vijesti
KOMENTARI

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Visokoin.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Visokoin.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Visokoin.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.