Situacijom u Srbiji nezadovoljno 80 posto građana

Situacijom u Srbiji nezadovoljno je čak 80 posto građana, prema čijoj ocjeni najveći značaj za razvoj i budućnost zemlje imaju ekonomski razvoj i suzbijanje kriminala i korupcije, rezultati su najnovijih istraživanja.

Na pitanje u kojoj mjeri pad dinara utiče na životni standard, čak 83 posto građana izjasnilo se da “na svojoj koži” osjeća ovaj poprilično potcijenjen problem.

Polovina ispitanika jeste za ulazak Srbije u EU, a jedna trećina je protiv toga jer smatra će Srbija na taj način izgubiti ekonomski suverenitet i da neće imati nikakve koristi od EU. Četrdeset posto građana kao glavni razlog protivljenju ulaska Srbije u EU navodi Kosovo.

Gotovo polovina građana Srbije smatra da dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU neće uticati na ishod parlamentarnih izbora u Srbiji, a 40 posto njih veruje da će nakon predstojećih izbora živjeti gore nego ranije.

Na izbore će izaći svega 28 posto ispitanika, pokazalo je istraživanje ekonomsko-političke scene u državi pred parlamentarne izbore ove godine, koje je među 1.200 punoljetnih građana Srbije, bez Kosova, u prethodnih 10 dana provela agencija “Faktor Plus”.

“Kako se bliže izbori slika će se menjati iz dana u dan, ali podatak da je samo 28 posto građana sigurno da će izaći na izbore govori da oni nisu zadovoljni domaćom političkom scenom”, rekao je danas direktor ove agencije Vladimir Pejić.

Pejić je na konferenciji za novinare naglasio da će, prema predviđanjima ove agencije, na izbore izaći četiri miliona građana, odnosno 60 posto birača.

Kada je riječ o pojedinačnim strankama i koalicijama, 60 posto ispitanika opredijelilo se za SNS – NS – PSS i koaliciju DS – LSV – SDPS, dok gotovo 90 posto anketiranih ne veruje da je moguća velika koalicija između Demokratske stranke i Srpske napredne stranke.

“Četrdeset posto ispitanika ne vjeruje partiji kojoj daje svoj glas, što govori o generalno slaboj pozicioniranosti svih političkih opcija kod glasača”, rekao je Predrag Lacmanović iz agencije “Faktor Plus”, ističući da se birači opredjeljuju samo za proevropsku ili prorusku opciju, a ne za konkretnu političku opciju.

(VisokoIN/Srna)