Šta BiH očekuje od Zorana Milanovića?

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Prve čestitke iz Bosne i Hercegovine Zoran Milanović dobio je od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Dragana Čovića. Prvi se otvoreno ponadao da bi Milanović mogao zauzeti drugačiji kurs prema BiH. „Iskreno želim da Zoran nađe novi put i snagu da bude drugačiji od svega do sada, svima je takav potreban“, kazao je Komšić, nagalašavajući kako sada očekuje intenziviranje saradnje između „dvije prijateljske države“.

Čović je uvjeren da će Milanovićeva državna politika biti predana hrvatskom narodu u BiH, radi zaštite i ostvarenja ravnopravnosti i prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda. „Pozivam Vas da, temeljem Vašeg razumijevanja pozicije hrvatskoga naroda u BiH kojega ste iskazali kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, uspješnom saradnjom radimo na daljnjem razvoju i jačanju odnosa Republike Hrvatske (RH) i BiH“, naglasio je Čović.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović vjeruje da je izbor Zorana Milanovića za predsjednika RH prilika za „popravljanje odnosa“ BiH i RH. „Važnost dobrih odnosa BiH i Hrvatske nadilazi sva neriješena otvorena pitanja između naših država. Stoga, smatram potrebnim da u otvorenom dijalogu što prije počnemo rješavati sva pitanja koja su u proteklom periodu opterećivala odnose BiH i Hrvatske“, navodi Džaferović.

Čestitka Milanoviću stigla je i iz ureda člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. On je izrazio nadu da će Milanović opravdati ukazano povjerenje svojih birača „među kojima je i veliki broj Srba koji su glasali za njega“. Dodik zato očekuje da će novi hrvatski predsjednik doprinijeti intenziviranju saradnje između BiH i RH, ali i „raditi na unapređenju položaja i statusa srpskog naroda u Hrvatskoj”.

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da ne treba očekivati radikalan zaokret u politici RH prema BiH. On vjeruje da će i novi hrvatski predsjednik podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH te „federalistički i konsocijacijski ustavni ustroj“ ove zemlje.

„Temeljna je komponenta tog ustroja konstitutivnost i puna efektivna jednakopravnost tri konstitutivna naroda, koja podrazumijeva i njihovo legitimno zastupanje u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Gospodin Milanović je takvu politiku provodio još kao premijer, a čak i krugovi koji su, bilo iz zle namjere bilo iz političke neukosti, aktualnu predsjednicu svrstavali u radikalnu desnicu, premda je ona na tom dijelu političkog spektra isto koliko i aktualna njemačka kancelarka, imat će izuzetno tešku zadaću da isti postupak primjene i prema njezinom nasljedniku“, kaže Sitarski, piše Deutsche Welle.

Docent Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Višeslav Raos nedavno je u intervjuu za Deutsche Welle kazao kako Zoran Milanović „ima i jasan odmak od Herceg-Bosne i onoga što se događalo između Hrvata i Bošnjaka u ratu“. Sociolog Slavo Kukić smatra da se novi hrvatski predsjednik neće upuštati u glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca niti njihovih projekata. „Ne mogu ni na koji način zamisliti situaciju u kojoj Zoran Milanović ne bi napravio vrlo jasan otklon prema ‘Udruženom zločinačkom poduhvatu’. Dapače, poprilično sam siguran da na takav otklon uopće neće trebati dugo čekati“, kaže Kukić za Deutsche Welle.

„Što se, pak, odnosa prema BiH tiče, želim vjerovati da greške, koje je činio u premijerskom mandatu, a koje su bile direktan vjetar u leđa Čoviću i HDZ-u BiH, Milanović neće ponoviti i kao predsjednik Hrvatske. Na to upućuje i reakcija jednog od članova njegova izbornog stožera u izbornoj noći – da se Čović, svojim vrlo agresivnim svrstavanjem, malo prekartao. Uz sve to, međutim, neće biti na odmet i malo opreza. Na to upućuju i Milanovićeve izjave u sučeljavanju s gospođom Grabar-Kitarović – one o islamskom ekstremizmu, o legitimitetu Komšićeva izbora i Izbornom zakonu. Doduše, sve to je izrečeno u fazi borbe za glasove i ne znači po automatizmu i smjer njegova budućeg odnosa prema BiH. Zato treba sačekati njegove prve predsjedničke izjave. Jer, iz njih će biti jasno baš sve, pa i pozicija koju će graditi u odnosima prema BiH kao suverenoj zemlj“, kaže profesor Kukić.

Izbor Zorana Milanovića neće bitno promijeniti vanjskopolitičku orjentaciju RH, ali bi mogao uticati na intenziviranje evropskog puta BiH i unutrašnje prilike u Hrvatskoj, kaže za Deutsche Welle novinar Hine Pejo Gašparević. „I Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović smatraju da Hrvatima u BiH ne treba nametati političke predstavnike. Oni se ne slažu s načinom na koji je za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izabran Željko Komšić. I Milanović smatra da političke predstavnike hrvatskog naroda u tijelima vlasti BiH trebaju birati Hrvati kao konstitutivni narod, a ne da im se nameću oni političari koji nemaju većinsku glasačku podršku hrvatskog naroda“, kaže Gašparević.

„Možemo, također, očekivati kako će Milanović, u vrijeme aktualnog predsjedanja Hrvatske Vijećem Evropske unije (EU) u prvoj polovici ove godine, biti angažiran i u diplomatskom zauzimanju da se ubrza proces priključivanja zemalja Zapadnog Balkana EU. To je vanjskopolitička ambicija i aktuelnog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, pa će Plenković kao član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Milanović kao kandidat Socijaldemokratske partije na vanjskopolitičkom planu težiti usklađenim stavovima u tom smislu. Na unutarnjem političkom planu, međutim, izbor Milanovića za predsjednika RH mogao bi potaknuti previranja u HDZ-u jer su to nakon izbora za Evropski parlament drugi izbori ove godina koje HDZ gubi“, kaže Gašparević.

Brojni su komentari i na društvenim mrežama. Pored šaljivih, u kojima se navodi da je za Dragana Čovića Zoran Milanović „nelegitiman“ predsjednik, istaknute su i jasne aluzije na mogući gubitak uticaja HDZ-a u BiH. Naime, iako je Kolinda Grabar-Kitarović dobila podršku državljana BiH sa pravom glasa u RH koji su glasali i u drugom krugu predsjedničkih izbora, ona ipak nije bila od presudnog značaja. Primjetila je to politička komentatorica Ivana Marić. „Ako je Čović na izborima 2018. dobio 154.819 glasova, a Grabar-Kitarović 2019. 32.467 glasova iz BiH, kako će pronaći ovih 120.000 birača koji su iskazali neposluh i oglušili se o Čovićev poziv“, napisala je Marić na Facebooku.

TOP VIJESTI

Više vijesti