Višemjesečna suša na zapadnom Balkanu nanijela je nesagledive štete za poljoprivredu regije. Procjene nadležnih ministarstava i udruženja poljoprivrednika govore da su štete premašile iznos od dvije milijarde eura.
Kiša nije padala tri mjeseca. Osvježenje koje se desilo jučer neće doprinijeti saniranju šteta za jer je većina poljoprivrednih kultura već uništena.
Poljoprivrednici u svim zemljama regije traže od vlasti da im pomognu u saniranju posljedica suše, prijeteći blokadama graničnih prijelaza i protestima. Prijetnje su već realizirali poljoprivrednici u BiH i Hrvatskoj.
Sušom je najviše pogođena Srbija gdje su štete od suše dostigle iznos od milijardu eura. Poljoprivredni stručnjaci u Srbiji objavili su da je suša najviše ugrozila prinose kukuruza i uljarica što će direktno utjecati na stočarski sektor, a samim tim i doći će i do povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda.
„Srbija će za saniranje posljedica suše izdvojiti od 160 do 170 miliona eura“,rekao je za agenciju Anadolija ministar poljoprivrede Srbije Goran Knežević. On je dodao da još nema tačne procjene o štetama nastalim zbog suše, ali uz direktne posljedice, Srbija će imati i indirektne štete od suše koje će se odraziti i na cijenu hrane i na izvoz i na standard građana.
Štete za poljoprivredu u Bosni i Hercegovini veće su od pola milijarde eura. Predstavnik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Sead Jelač izjavio je za agenciju Anadolija da je najviše stradao kukuruz, najvažnija ratarska kultura, koja ujedno zauzima i najviše zasijanih površina u BiH.
“Kukuruz je stradao prema procjenama od 40-80 posto zavisno od vrste zemljišta na kojem je ova kultura zasijana. Suša je nanijela štete i ostalim kulturama kao što je soja, a stradalo je i svo povrće koje nije u sistemu navodnjavanja u prvom redu krompir”, rekao je Jelač.
Stradalo je 30-40 posto od ukupne poljoprivredne proizvodnje u BiH, što čini između 500 i 600 miliona maraka od ukupne poljoprivredne proizvodnje u BiH koja je vrijedna oko dvije milijarde maraka.
Štete se mogu i nastaviti ukoliko ne bude kiša u septembru. Prema riječima Jelača, s obzirom da meteorolozi prognoziraju izrazito visoke temperature i u septembru, to bi dovelo u pitanje i jesenju sjetvu, a time i usjeve za narednu godinu.
Štete su pretrpile sve poljoprivredne površine kao i pašnjaci gdje je uništen sav prinos trave tako da su i stočari u veoma teškoj situaciji. Oko 500 hiljada hektara obradivog zemljišta u BiH je pretrpilo štete od ovogodišnje suše.
Ništa bolja situacija nije ni u Hrvatskoj. U toj zemlji proglašeno je stanje elementarne nepogode zbog suše, a materijalna šteta procjenjuje se na minimalno 200 miliona eura. Najgore je u Slavoniji gdje je suša spržila od 60 do 70 posto kukuruza, te u Istri i Osječko-baranjskoj županiji, gdje su sušom uništene poljoprivredne kulture kukuruz, soja i šećerna repa.
Suša je prepolovila i poljoprivrednu proizvodnju Crne Gore, posebno krompira, žitarica i stočne hrane.
Štete i za makedonsku poljoprivredu su ogromne.
”Najveći problem je sa pšenicom pa se pretpostavlja da će cijena pšenice dodatno rasti”, rekao je za agenciju Anadolija ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Makedonije Ljupčo Dimovski.
Zbog suše je došlo do naglog porasta cijena hrane na svjetskom nivou. U izvještaju Ujedinjenih naroda (UN) se navodi da su najviše poskupjeli pšenica i šećer. Suša koja je pogodila cijeli Balkan, ali i veći dio svijeta, dovela je do poskupljenja kukuruza za 23 posto. Zbog velike suše i u Rusiji, cijene pšenice skočile su za 19 posto. Za sada je cijena riže ostala na ranijem nivou. Upozorava se da bi rast cijena mogao dovesti do vala štrajkova, ali i toga da će milioni siromašnih u svijetu biti suočeni s problemima zbog porasta cijena.
(VisokoIN/AA)
