da block

Susjedi nam 20 godina obilato uzimaju struju: BiH godišnje gubi 240 miliona maraka

da block

Srbija se obilato koristi strujom hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik na Drini, a Hrvatska koristeći najveću hidroakumulaciju u Europi Buško jezero, uz minimalnu naknadu, opskrbljuje hidroelektranu Orlovac te izvlači više nego što joj pripada struje iz sustava hidroelektrana na Trebišnjici

U vrijeme teške financijske i gospodarske krize te opće besparice naša zemlja i dalje na godišnjoj razini gubi oko 240 milijuna maraka vrijednu električnu energiju, koju bespravno uzimaju susjedne zemlje na pograničnim hidroelektranama.

Gotovo je nevjerojatno kako se problemi oko uzimanja struje nisu riješili gotovo 20 godina nakon rata, odnosno da se niti jedna garnitura vlasti nije ozbiljnije uhvatila ukoštac s ovim problemima. A njih nije malo – Srbija se obilato koristi strujom hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik na Drini, a Hrvatska koristeći najveću hidroakumulaciju u Europi Buško jezero, uz minimalnu naknadu, opskrbljuje hidroelektranu Orlovac te izvlači više nego što joj pripada struje iz sustava hidroelektrana na Trebišnjici.

Prema riječima Marka Mitrovića, direktora Hidroelektrana na Trebišnjici (HET), dugovanja Elektroprivrede Hrvatske po osnovi preuzete energije iznose 4.317.953.293 kilovat-sata električne energije.

“I dalje smatramo da će sporna pitanja biti riješena sporazumno i da neće biti potrebne neke druge mjere”, kaže Mitrović napominjući da od studenog 1994. godine hrvatska strana stalno preuzima više energije iz prve faze sustava nego što joj pripada. Mitrović je podsjetio da je ugovorima o zajedničkom ulaganju, koji su zaključeni između Hidroelektrane Dubrovnik i HET-a, utvrđen i način raspodjele struje, tako da 78 posto struje pripada HET-u, a 22 posto Hrvatskoj.

“Ovakva raspodjela vršena je sve do 1. studenog 1994. kada je hrvatska strana narušila tehnološko jedinstvo sustava, odnosno jedan agregat povezala izravno u svoj elektroenergetski sustav, a do tada su oba bila povezana u elektroenergetski sustav Trebinje”, pojasnio je Mitrović.

Slična situacija događa se i sa HE Bajina Bašta i Zvornik, koje godišnju ukupno proizvedu 2000 gigavat-sati struje. Naime, HE Zvornik godišnje proizvede 525 gigavat-sati električne energije od čega BiH treba pripasti 49,8 posto. Prema proračunima, godišnja vrijednost struje koja bi trebala pripasti BiH iznosi 33,2 milijuna maraka.

HE Bajina Bašta koristi jezero na Drini za proizvodnju električne energije, a godišnje proizvede oko 1500 gigavat-sati struje. Dvije trećine akumulacijskog jezera se nalazi na potopljenom zemljištu općine Srebrenica, a jedna trećina srbijanske Bajine Bašte. Na ime korištenja zemljišta, Srbija je dužna svake godine Srebrenici plaćati nadoknadu od dva milijuna maraka. Međutim, kako navode s bh. strane, te se obveze ne izmiruju, na čemu se svake godine gube deseci milijuna maraka.

Posebna priča jest Buško jezero, koje se prostire na teritoriju općina Tomislavgrad i Livno. Projekt su zajednički 1970-ih godina izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u Hrvatskoj izgrađena hidroelektrana Orlovac. Upravo ova hidroelektrana za proizvodnju struje koristi vodeni potencijal koji se nalazi u BiH, a za to, prema riječima domaćih stručnjaka, plaća mizernu naknadu. Ta naknada kreće se do tri milijuna maraka, a mnogi stručnjaci iz naše zemlje smatraju kako bi ona morala biti oko 12 milijuna maraka na godišnjoj razini. S obzirom da se radi o enormno visokim iznosima, bilo bi od krucijalne važnosti da se ova pitanja napokon riješe na zadovoljstvo svih uključenih strana.

(VisokoIN)