Od stjecanja neovisnosti pa do danas u Hrvatskoj su otkrivene brojne afere koje su rezultirale direktnom štetom od nekoliko milijardi kuna, pritvaranjem brojnih poznatih osoba, skupim suđenjima ali i nepovratnom gubljenju povjerenja u hrvatske institucije.
Dovoljno je samo podsjetiti na afere vezane za Hrvatske autoceste (HAC), Hrvatsku elektroprivredu (HEP), Fimi Mediju, aferu Spice, Brodosplit, Đakovštinu, Hrvatske željeznice…
Od početka ove godine tome popisu treba dodati i aferu vezanu za Hrvatsku narodnu banku (HNB) o kojoj će, kako se očekuje, tek biti riječi.
Gotovo 400 transakcija
Naime, portal Index objavio je tekst u kojemu se navodi kako je u posljednjih 20 godina više od 40 zaposlenika HNB-a trgovalo vrijednosnim papirima banaka. Radi se o bankama koje posluju u Hrvatskoj, a za čiji je nadzor zadužen upravo HNB. Zabilježeno je ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna (1,3 milijuna eura). Ono što je interesantno u tim transakcijama, kako se navodi, bilo je uključeno više osoba među kojima su i aktualni guverner HNB-a Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a…
Svi oni su, kako se navodi na portalu Index, koristili svoje povlaštene informacije tijekom rada s bankama u Hrvatskoj, odnosno njihovog nadzora, i onda trgovali s njihovim vrijednosnim papirima i tako stjecali osobnu imovinsku korist. U istraživačkom tekstu autora Ilka Ćimića navodi se i kada i s kojim iznosima su pojedini čelnici HNB-a trgovali, koliko su uložili novaca… Veliki problem za HNB i njihove čelnike mogla bi biti činjenica da Europska središnja banka, a čiji je i HNB član, strogo zabranjuje svojim zaposlenicima trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka. Uz sve to postoji i moguća kaznena odgovornost pred hrvatskim zakonima, a ne smije se zaboraviti niti Etički kodeks HNB-a u kojem također stoji da zaposlenici HNB-a ne bi trebali trgovati vrijednosnicama banaka koje nadziru.
U cijeloj ovoj aferi treba znati i kako je HNB jedan od stupova društva zadužen za monetarnu stabilnost. Upravo radi toga zaposlenici HNB-a, a posebno čelnici središnje državne banke, imaju i duplo veće plaće od predsjednika Vlade i države s osnovnim ciljem da ih se spriječi da svoja znanja i informacije s kojima raspolažu, a koje nemaju ostali građani, iskoriste u trgovini vrijednosnim papirima ustanova čiji rad nadziru.
“HNB je regulator bankama, banke su dužne HNB-u dostavljati financijske izvještaje na dnevnoj bazi. HNB radi superviziju banaka i u svakom trenutku ima izvanredno dobar uvid u stanje određene banke koji nemaju ostali sudionici na tržištu. Najmanje što je ovdje sporno je sukob interesa koji je po meni sasvim siguran. Očekujem da će USKOK i DORH i europska nadzorna tijela za bankarstvo svakako nešto ispitati vezano za transakcije kojih je bilo više od 400. Više od 40 zaposlenika je trgovalo posljednjih 20 godina, trgovanje je bilo veće od 10 milijuna kuna i nitko nikada u tome nije vidio nikakav problem”, rekao je novinar Ćimić.
Brojne reakcije
Interesantno je i kako je onaj prvi koji bi morao nešto reći o ovoj aferi, koja se tek otvara i ne zna se gdje će završiti, a to je ministar financija Zdravko Marić, za sada nema komentara.
“Vidio sam tekstove o HNB-u ali nisam ih sve pročitao jer sam cijeli dan na sastancima. Ali i da jesam uspio sve pročitati ne znam bih li mogao biti kadar za komentiranje i imati dovoljno informacija da nešto suvislo komentiram na tu temu”, rekao je Marić novinarima.
Međutim, u isto vrijeme na novu aferu u Hrvatskoj pljušte reakcije sa svih drugih strana pa se ona već sada naziva jednom od najvećih afera do sada. Tako je politički tajnik Mosta Nikola Grmoja već najavio da će zatražiti hitnu sjednicu saborskog Odbora za financije. Prema njegovim riječima skandalozno je da su zaposlenici HNB-a koristili na taj način povlaštene informacije o bankama čiji su rad nadzirali.
“Poslije svega guverner HNB-a Boris Vujčić mora dati ostavku ili pak Savjet HNB-a mora pokrenuti njegovu smjenu. Oni su sve zakone krojili da budu nedodirljivi”, rekao je Grmoja.
U moru reakcija i traženja odgovornosti reagirali su i iz stranke Možemo!, odakle navode kako su i dužnosnici i zaposlenici HNB-a kršili zakonska načela. Ističe i kako oni nisu prekršili samo hrvatske zakone nego i europske zakone te da je na ovaj način dodatno narušeno povjerenje.
“Iz ovog je izvjesno da se njihovi dužnosnici i zaposlenici nisu vodili javnim interesom pri donošenju odluka. To je sporno i neprimjereno. Očekujemo da guverner i viceguverner i svi članovi Savjeta banke podnesu ostavke. Tražit ćemo u saboru da se oni razriješe. Razrješenje guvernera se može tražiti ako je došlo do teške povrede dužnosti. Sve ćemo predati ESB-u i europskom tužitelju. Ovo otkriće je jedno dramatično gubljenje povjerenja u institucije ove države. Ovo je zaista jedna od najvećih afera ikad. Ona donosi pitanja i njihova postupanja u aferi Franak i u slučaju Agrokor”, navodi Možemo!.
Na svome Facebook profilu na ovu aferu reagirao je i predsjednik SDP-a Peđa Grbin koji kaže kako su “slobodne aktivnosti” čelnih ljudi HNB-a višestruko zabrinjavajuće. Grbin traži i razrješenje čelnih ljudi u HNB-u i njihovo sankcioniranje.
Trebaju podnijeti ostavke
Bivši ministar financija u Vladi Hrvatske Ljubo Jurčić, koji radi i kao profesor na Ekonomskom fakultetu, kaže kako se radi o velikoj stvari te da bi guverner prije svih, ali i drugi odgovorni, morali podnijeti ostavku.
“HNB je institucija koja obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuirano prati poslovanje banaka. Samim tim zaposlenici HNB-a o tim bankama znaju informacije koje ostali građani nemaju. U isto vrijeme nije dopušteno, a niti etički moralno, koristiti povlaštene informacije u stjecanju vlastite dobiti”, ističe Jurčić.
Dodaje i kako on ne zna jesu li guverner i ostali zaposlenici HNB-a stekli bilo kakvu imovinsku korist ali i da bi radi etičkih i moralnih razloga, kao i vraćanja povjerenja u HNB, svakako morali podnijeti ostavke. Prema njegovim riječima upravo kako bi se spriječile ovakve stvari guverner i ostali zaposlenici HNB-a imaju izrazito visoke plaće za hrvatske prilike.
Usporedio je to i s visokim plaćama sudaca Ustavnog suda koje se na taj način želi motivirati za rad, a u isto vrijeme im se zabranjuje da se privatno bave odvjetničkim i sličnim poslovima u pravnom području.
Podsjetio je i kako su i za puno manje prekršaje u svome radu guverneri nekih država podnosili ostavke. Kod nekih je se kasnije utvrdilo i da nisu krivi ali se ništa nije promijenilo jer je povjerenje bilo narušeno.
Odgovor HNB-a
Povodom ove afere oglasili su se i iz HNB-a navodeći kako guverner HNB-a Boris Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek nisu prekršili ni jednu zakonsku odredbu. U odgovoru HNB-a stoji i kako za članove Savjeta HNB-a, izvršne direktore i savjetnike guvernera Zakonom o HNB-u postoji zabrana vlasništva nad dionicama i udjelima i pravnim osobama kojima izdaje odobrenje za rad ili čije poslove nadzire.
“U skladu s propisima članovi Savjeta, izvršni direktori i savjetnici guvernera dostavljaju HNB-u, u pravilu jednom godišnje, izjavu kojom između ostaloga daju informacije u vezi vlasništva dionica i udjela u nadziranim i s njima povezanim pravnim osobama i revizorskim društvima. Ukoliko bi iz sadržaja zaprimljene izjave proizlazilo da je neki zaposlenik imatelj dionica ili poslovnih udjela u navedenim pravnim osobama HNB bi u izravnoj komunikaciji s njime jasno iznijela svoje očekivanje da se odgovarajućim pravnim poslom takav zaposlenik mora bez odgađanja uskladiti s pozitivnim pravnim propisima. HNB nema druge pravne osnove da samostalno ispituje ili istražuje poštuju li se obuhvaćene osobe propisima ograničenja”, navodi se u odgovoru HNB-a.
Dodaju i kako treba razlikovati dionice i vlasničke udjele od korporativnih obveznica banaka napominjući kako nije protivno zakonu da bilo koji zaposlenik posjeduje korporativne obveznice banaka, pa niti guverner, član Savjeta, odnosno izvršni direktor.
Međutim, i to se pravilo promijenilo pa će tako sukladno novoj Odluci o posebnim ograničenjima za upućene osobe i druge zaposlenike HNB-a dio zaposlenika HNB-a od 1. ožujka 2022. godine neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u EU ili imaju u njoj podružnicu. Isto tako napominju i da je HNB 2019. godine osnovao Ured za usklađenost poslovanja čiji je zadatak osiguranje integriteta i najviših etičkih standarda te da je novi Etički kodeks HNB-a stupio na snagu 6. listopada 2020. godine.
Iz HNB-a navode i da je uspostavljanjem bliske suradnje između HNB-a i Europske središnje banke (ECB) HNB prihvatio i Smjernice ECB-a o etičkom okviru te da će nastaviti unapređivati nadzor i mehanizme koji osiguravaju ne samo pridržavanje zaposlenika HNB-a svih zakonskih odredbi nego i slova i duha Etičkog kodeksa HNB-a i smjernica ECB-a.
