Tvrtko I Kotromanić je naš najveći kralj i pečat državnosti preko čijeg krunidbenog mjesta prave seoski put

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Od obnove prostora u kojem je krunisan prvi bosanski kralj nema ništa. U zonama zaštite spomenika su nelegalno izgrađeni objekti. Asfalt posred nekadašnje crkve. U državu se zaklinju, a za zaštitu dokaza državnosti ništa ne čine. Da drugačije mole, možda bi miliji bili. Mili kod Visokog. Apeliramo za obnovu, umjesto zaborava za gore sutra.

Mili – Visoko. Pustoš, ostaci temelja, skromna ploča s informacijama, zastave Bosne i Hercegovine, donedavno pocijepane. Mjesto na kojem, kako nam svjedoče, povremeno pase i stado ovaca. Naizgled beznačajno, a zapravo svjedoči o višestoljetnoj državnosti naše zemlje kroz ostatke temelja crkve sv. Nikole. Mjesto je ovo gdje je krunisan i ukopan prvi bosanski kralj Tvrtko Prvi Kotromanić i drugi vladari Srednjovjekovne Bosne.

“Lokalitet Mili može se svrstati u sami vrh najznačajnijih mjesta za političku, vjersku, kulturnu, ekonomsku historiju Srednjovjekovne Bosne”, ističe Emir Filipović, predsjednik Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije.

“Visoko i Mile su začetak Bosne, bosanske države i bosanske državnosti – koja je imala grbove onda kad drugi nisu imali, trostruke i četvreostruke dukate kad Evropa nije imala toliki dukat. Bosanski dukat bio veći od svih evropskih dukata”, priča umjetnik i profesor matematike Fuad Šečerović.

Vrijeme dukata je iza nas, barem za obične smrtnike. A opustošena država ne brine odveć o svojoj historiji. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je 2003. godine odluku kojom ovo područje proglašava nacionalnim spomenikom. Pisali smo, ali i prvi put, pa i nakon čekanja od Komisije nije bilo preciznog odgovora, osim da su svi saradnici koji predmet vode – na terenu.

Preciznije će zato u Zavodu za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvo kulture i sporta. Iz ovog zavoda kažu da su Mili od ranije zaštićeni. “Zaštićen je od 1966. odlukom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika, a ovaj zavod je pravni nasljednik tog zavoda”, pojašnjava direktorica Federalnog zavoda za zaštitu spomenika Lidija Mičić.

Kako je zaštićen ovaj nacionalni spomenik slike sa terena dovoljno govore. Samo ograda dijeli stambeni objekat i nacionalno blago BiH. Lokalni put nalazi se uz sami ulaz na lokalitet. A u neposrednoj blizini je i pruga.

“Sama cesta prolazi kroz srce lokaliteta. A upravo ispod tog asfalta se nalazi nalsojevitiji kulturloški dio cijelog lokaliteta”, isitče profesor historije Ervin Klepo.

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz 2003. u cilju zaštite spomenika utvrđuju se tri zone zaštite. U odluci stoji da u prvoj zoni zaštite nije dozvoljena nova gradnja i ostale koje bi mogle utjecati na izmjenu ovog područja. I u drugoj i trećoj zoni, također, zabranjeno je građenje, obnavljanje infrastrukture, odlaganje smeća i sl. Komisija je, također, odlukom utvrdila da je područje ugroženo gradnjom objekata u neposrednoj blizini, izloženo specifičnim rizicima i ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.

O spornom direktorica Mičić kaže: “Prije desetak godina počeli smo raditi na izmještanju tog puta. Izdvojili smo sredstva i došli do eksproprijacije. Međutim, nešto se okrenulo, nismo nikako imali podršku lokalne zajednice.”

Šta se okrenulo – pokušali smo saznati u Općini. Tamo nam je od ranije potvrđeno da će odgovore na naša pitanja dati Emir Fejzović, šef Odsjeka za lokalni ekonomski razvoj. Nakon čekanja na izjavu, Fejzović se pojavio sa načelnicom Amrom Babić, koja je donijela pismeni odgovor na naša pitanja, kazavši da ne žele pred kamere, uz obrazloženje da bi pred kamerama mogli zaboraviti neke stvari.

U odgovoru piše da je Općinsko vijeće odlukom iz februara 2014. utvrdilo javni interes za izmještanje saobraćajnice koja prolazi kroz zaštićeno područje Mili. “Na temelju ove odluke je pokrenut i okončan postupak eksproprijacije nekretnina. Radovi na izgradnji su započeli krajem 2016. godine, koji se trebaju nastaviti i okončati tokom ove godine“, stoji, među ostalim, u odgovoru.

Dakle, nova saobraćajnica će ići kroz drugu zonu zaštite. Ono što će se dobiti izmještanjem postojećeg puta jeste omogućavanje novih istraživanja na lokalitetu, dok će nova saobraćajnica, praktički, prolaziti pored spomenika na istoj udaljenosti kao i do sada, samo sa druge strane. Znači, ponovno zona zabrane.

“Taj prostor kojim treba da prođe nova trasa je, ustvari, prostor kojim je arheološkim putem, također, evidentirano postojanje kulturoloških slojeva. A najznačajnije za taj lokalitet je i veliki dio kompleksa nekropole, koja je izvorno bila sastavnim dijelom cijelog tog kompleksa”, ističe Klepo.

Na pitanje kako su mogli biti izgrađeni objekti u sve tri zone zaštite, direktorica Federalnog zavoda za zaštitu spomenika Lidija Mičić odgovara: “Za objekte koji su tamo izgrađeni neko je dao dozvolu, i za asfaltiranje tog puta. Sigurno nije niko sa federalnog nivoa, dozvolu je dala loklana zajednica.”

Iako je od donošenja odluke prošlo skoro 14 godina, kao i izgrađenim objektima u zaštitinim zonama, iz Općine odgovaraju: “Pitanje nelegalno izgrađenih objekata je u toku rješavanja od strane nadležne općinske inspekcije. Općina ima obavezu održavanja u II i III zaštitnoj zoni nacionalnog spomenika. A prva zona zaštite je u nadležnosti Zavoda za zaštitiu spomenika FBiH.”

Iz Federalnog zavoda kažu da se konzervacija kamenih struktura radila nekoliko puta. Neki smatraju da konzervacije nisu rađene stručno. “Morali smo raditi drugu konzervaciju 2008. i 2009. godine i novac koji smo planirali za put morali smo dati za tu konzervaciju“, kaže Mičić.

“Prije nekoliko godina ponovo je, ali nestručno lokalitet konzerviran. I sad se ta cesta – koja je prolazila kroz samu crkvu, što valjda nema nigdje na svijetu – izmješta”, kaže fra Ivan Nujić.

Prepoznatljivi smo po apsurdima. A oni koji sebe nazivaju običnim građanima u Visokom, o Milima će kratko: “Ne znače one za Visoko ništa, one znače za Bosnu”, smatra Visočanin Goran Čakić.

Pozitivnija strana ove priče je da ima i onih koji čuvaju od zaborava historiju države – profesor Fuad Šečerović djelima sa motivima iz Srednjovjekovne Bosne. Kaže da Mili održavaju pravo stanje države u kakvoj živimo. Veliki broj Bosanaca i Hercegovaca su ovdje stranci, jer je ne osjećaju, tu je problem – ocjenjuje profesor.

Franjevce često nazivaju čuvarima historije i vječnim patriotima ove države. Čuvali su Bosnu kroz mnoge okupatorske režime. Oni smatraju da se ne poštuje zakon, i da nije primjereno da grobnice bosankih vladara i lokalitet nisu godinama adekvatno zaštićeni.

“Zamislite da odete u, naprimjer, Rouen ili Rennes u Francuskoj, gdje su se krunili francuski kraljevi, ili u Westminster u Engleskoj, mjesto nulte kategorije, gdje su se krunili njihovi kraljevi, i da izvodite neke svoje performanse, to je nedopustivo”, kaže fra Nujić.

Nedopustivi odnosi prema Milima daleko je od onih koji godinama primaju budžetski novac. Oni najvjerovatnije nikada nisu čuli, a kamoli obišli ovo mjesto. Širok je dijapazon odgovornih za nemar prema jednom od dokaza postojanja Bosne.

“U odluci koju je donio Zavod za zaštitiu spomenika eksplicitno je navedena Federalna vlada. Naravno da se od adkevatnih intervencija ne mogu abolirati ni Općina Visoko, ni Zavičajni muzej ni Kantonalna vlada i sve izvršne instance vlasti, od federalne pa na niže”, smatra profesor Ervin Klepo.

“Kao državljanin ove zemlje volio bi da se zaštiti ta baština koja pripada svima koji nose putovnicu ili pasoš BiH, koji ovdje žive i tu baštinu smatraju svojom”, poručuje fra Nujić.

Smatrali li je ili ne svojom, Bosna i Hercegovina preživjela je sve i svašta, ali uspjela sačuvati svoj kontinuitet. Dokaza njene dugovječnosti ima, samo ih valja u dobro uvesti. A ovo to nije. Mili zapravo svjedoče koliko je nacionalna svijest daleko od potrebe da se uništi sve što je sveto, za Bosnu dobro, sve što svjedoči o njenoj istrajnosti. Pa i to da je hladna i gladna, te kako bi ispisano – prkosna od sna, za skorojeviće nebitno.

Bolje je imati koji metar više za interes i zaradu, pa bilo to i preko leđa državnosti.

Više vijesti
KOMENTARI

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Visokoin.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Visokoin.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Visokoin.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.