Prema informativnoj listi koju je sačinila Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, na osnovu informacija nadležnih ministarstva, u Bosni i Hercegovini radi 40 visokoškolskih ustanova, od čega 10 javnih, (osam univerziteta i dvije visoke škole ) i 30 privatnih.
Zbog poboljšanja kvaliteta obrazovanja pokrenut je i proces akreditacije visokoškolskih ustanova.
Međutim, iako je bilo predviđeno da se ovaj proces završi još 15 augusta prošle godine on je u mnogim segmentima tek na početku, bar kad je riječ o visokoškolskim ustanovama ali i o nadležnim ministarstvima.
Novi rok za završetak procesa još nije poznat.
O tome šta podrazumjeva akreditovanje, te obavezama za učesnike u ovom procesu, razgovarali smo sa Slavicom Škoro, stručnim saradnikom za odnose s javnošću Agencije.
“Okvirnim zakonom u Bosni i Hercegovini određena je obaveza akreditacije visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini. Akreditacije je postupak u kojem se, na bazi spoljašnje revizije utvrđuje usklađenost rada visokoškolske ustanove ili studijskog programa s kriterijumima i unaprijed utvrđenim standardima. Akreditacija je metodologija osiguranja kvaliteta široko rasprostranjena u Evropi i praktično na svim kontinentima na kojima se odvija visoko obrazovanje”, ističe Škoro.
FENA: Kako se određuje stupanj kvaliteta visokoškolskih institucija i koje su obaveze ovih institucija u ovom procesu?
Škoro: Osiguranje kvaliteta prema načelima Bolonjskog procesa određeno je jedinstvenim evropskim standardima sadržanim u dokumentu „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Evropskom prostoru visokog obrazovanja“ koji su donijeli ministri obrazovanja u Bergenu 2005. godine. Sistemi za osiguranje kvaliteta u zemljama potpisnicama Bolonjske deklaracije moraju biti usklađeni sa zajedničkim Evropskim standardima i smjernicama koji propisuju model od četiri koraka i to samoevaluaciju, koju provodi visokoškolska ustanova (izrada samoevaluacionog izvještaja), posjeta visokoškolskoj ustanovi nezavisne komisije stručnjaka, objavljeni izvještaj komisije stručnjaka o eksternoj evaluaciji i naknadne aktivnosti koje provodi visokoškolska ustanova prema preporukama Komisije iz Izvještaja o eksternoj evaluaciji.
FENA: Koje su obaveze Agencije u ovom procesu i koji još segmenti učestvuju u procesu akreditacije?
Škoro: Prema odredbama kantonalnih zakona o visokom obrazovanju, Zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske i Zakona o visokom obrazovanju u Brčko distriktu BiH, zahtjev za akreditaciju se podnosi nadležnim organima kantona, Republike Srpske i nadležnom odjeljenju Brčko distrikta BiH.
Po prijemu zahtjeva visokoškolskih ustanova za akreditaciju i utvrđivanja osnovanosti i urednosti takvog zahtjeva, navedeni nadležni organi dostavljaju Agenciji prijedlog za imenovanje Komisije stručnjaka za ocjenu i reviziju kvaliteta određene visokoškolske ustanove, odnosno studijskog programa.
Agencija imenuje Komisiju stručnjaka. Na osnovu mišljenja Komisije stručnjaka koja vrši ocjenjivanje i reviziju kvaliteta visokoškolske ustanove, odnosno svakog studijskog programa koji se izučava na visokoškolskoj ustanovi, Agencija daje preporuku o akreditaciji visokoškolske ustanove koja se dostavlja navedenim obrazovnim organima koji donose rješenje o akreditaciji.
U daljem postupku, nadležni obrazovni organi Agenciji dostavljaju rješenje o akreditaciji radi upisa visokoškolske ustanove u Državni registar akreditovanih visokoškolskih ustanova u Bosni i
Hercegovini koji vodi Agencija.
U postupku akreditacije, pored visokoškolskih ustanova učestvuju nadležna ministarstva obrazovanja, komisije stručnjaka i Agencija. Izvršavajući zakonom propisane nadležnosti, Agencija je preduzela brojne aktivnosti s ciljem pripreme za akreditaciju. Agencija je donijela Kriterijume za akreditaciju visokoškolskih ustanova, zatim Kriterijume za izbor domaćih i međunarodnih stručnjaka i u javnoj proceduri utvrdila listu od 334 domaća i međunarodna stručnjaka koji ocjenjuju i obavljaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa.
Na ovoj listi su četiri kategorije stručnjaka, predstavnici akademske zajednici u BiH, međunarodni stručnjaci, predstavnici privrede i prakse i studenti, a Agencija je izvršila treninge ovih eksperata u okviru ESABiH Tempus projekta.
Kako je osiguranje kvaliteta nova praksa u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Agencija je kontinuirano radila na jačanju svijesti o važnosti uvođenja osiguranja kvaliteta na visokoškolskim ustanovama putem organizovanja sastanaka, radionica i konferencija za učesnike u postupku akreditacije, od nadležnih ministarstava do visokoškolskih ustanova.
Agencija je, takođe, donijela Pravilnik o vođenju državnog registra akreditovanih visokoškolskih ustanova, Instrukciju o načinu ocjenjivanja usklađenosti Rješenja o akreditaciji sa kriterijumima i standardima za akreditaciju, te Odluku o normama kojima se određuju minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja. Donošenjem ovih dokumenata, Agencija je završila legislativni okvir za akreditaciju iz svoje nadležnosti.
FENA: Kako se definira kvalitet nastavnog procesa kao jedan od segmenata potrebnih za akreditaciju Visokoškolske ustanove? Koje konkretno pokazatelje trebaju Fakulteti izvoditi?
Škoro: Visokoškolske ustanove će morati dokazati i ispunjenost devet kriterijuma za akreditaciju i to: razvoj i strategija visokoškolske ustanove; upravljanje i unutrašnje osiguranje kvaliteta; procedure za osiguranje kvaliteta studijskih programa; procedure za ocjenjivanje studenata; ljudski resursi; kvalitet fizičkih resursa; informacioni sistemi; prezentacija informacija za javnost; međunarodna saradnja.
BiH kriterijumi za akreditaciju razvijeni su uz pomoć projekta Savjeta Evrope i vrhunskih evropskih eksperata iz ove oblasti koji su nekoliko puta boravili u BiH i radili sa osobljem Agencije i predstavnicima univerziteta iz BiH na izradi ovog dokumenta. Koliki je nivo ispunjenosti kriterijuma za akreditaciju, biće poznato tek nakon što komisije stručnjaka izvrše posjete visokoškolskim ustanovama i urade svoje izvještaje.
Nakon toga slijede intenzivne aktivnosti na visokoškolskim ustanovama na uklanjanju nedostataka, unapređenju kvaliteta, ispunjavanju preporuka komisija, uključenju studenata u osiguranje kvaliteta i sve druge aktivnosti koje su sastavni dio i temelj današnjeg funkcionisanja Evropskog prostora visokog obrazovanja.
FENA: Šta je s rokovima za akreditaciju koji do sad nisu ispoštovani? Kako će do zvanične akreditacije funkcionisati visokoškolske ustanove?
Škoro: Što se tiče akreditacionih rokova, podsjećam da postojeće visokoškolske ustanove dobijaju privremenu akreditaciju od nadležne institucije.
U privremenoj akreditaciji određuje se rok u kojem će se obaviti akreditacija svakog pojedinog programa koji se izučava na tim visokoškolskim ustanovama, a sve u skladu sa kriterijumima I procedurama za akreditaciju.
U drugom stavu ovog člana navodi se da će akreditacija biti obavljena u period od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno kasnijim izmjenam ovaj rok je produžen na četiri i on je istekao sa 15. augustom prošle godine.
Treba istači da je akreditacija postupak u kojem učestvuje više učesnika, visokoškolske ustanove, nadležna ministarstva, komisija stručnjaka I Agencija.
Kako se akreditacija odvija po modelu od četiri koraka, u širem smislu proces akreditacije je već započeo jer ustanove provode samoevaluaciju i završili su ili završavaju izvještaje o samoevaluaciji. Dakle, slijede ostale faze ovog postupa posjeta komisije visokoškolskim ustanovama, izvještaj i naknadne aktivnosti .
Dakle, zahtjevi za akreditaciju se podnose nadležnim obrazovnim vlastima, a prva nadležnost Agencije za postupanje je „imenovanje komisije stručnjaka na osnovu prijedloga nadležnih obrazovnih vlasti u pogledu izbora stručnjaka s utvrđene liste stručnjaka“, ističe Slavica Škoro Stručni savjetnik za odnose s javnošću Agencije za visoko obrazovanje i kontrolu kvaliteta.
Škoro je naglasila da student ne bi ni smjeli ni trebali ispaštati zbog nepoštivanja rokova u procesu akreditacije .
Ono što je svakako pohvalno kad je riječ o akreditovanju visokoškolskih institucija je činjenica da je riječ o procesu koji traje. Što znači da će ove ustanove trebati kontiuinaro da podnose izvještaju da zadovoljavalju standarde kvaliteta. Tako da će se ukoliko žele zadržati svoje pozicije, a i studente, morati prilagođavati nekih osnovnih kvalitativnih standarda. Što će nadamo se uticati i na kvalitet visokog obrazovanja.
(VisokoIN.com/Fena)
