U Domu naroda FBiH duža polemika o novom zakonu o porezu na dohodak

Dom naroda Federalnog parlamenta zakazao je pauzu nakon duže rasprave o Nacrtu novog zakona o porezu na dohodak, čiji je cilj smanjenje poreznog tereta na niska primanja, a povećanje na visoka primanja.

– Ovo je najvažniji zakon i najviše će izazvati polemike u Federaciji. Način izrade Nacrta pošao je od osnovnog principa – promjene stope gdje se željelo reći da oni s većim primanjima primaju veće stope – izjavila je delegatima federalna ministrica finansija Jelka Milićević.

Propisano je uvođenje progresivnog oporezivanja kod ovog dohotka kroz dvije stope: 10 posto na mjesečni dohodak do 1.500 KM i 20 posto na razliku mjesečnog dohotka iznad 1.500 KM. Neoporezivi dio je 700 KM.

Progresivne stope poreza od 10 i 20 posto primjenjuju se i na dohodak od samostalnog rada, od ulaganja kapitala, imovine i imovinskih prava, te ostaloga. U osnovicu dohotka uključene su naknade za topli obrok, prijevoz i regres, kao i djelimično oporezivanje ostalih naknada koje se isplaćuju u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom.

Primjenom progresivnih poreznih stopa, te ličnog odbitka od 700 KM dolazi do povećanja poreza u kumulativnom iznosu od oko tri miliona KM, odnosno povećanja od dva posto u odnosu na iznos poreza prema važećem zakonu.

– Zakon je puno bolji od važećeg za svakog građanina i poslodavca – dodala je Milićević.

Ponuđeni model oporezivanja dohotka smatra Klub Hrvata dobro će doći velikim gradovima u pogledu obračuna plaća, regresa, prijevoza koji se isplaćuju u javnim institucijama.

– Problemi će se javiti u sredinama gdje više ima realnog sektora, jer kod njih nema toplog obroka, regresa i prijevoza, odnosno isplaćuje većinom samo plaću – rekao je šef Kluba Hrvata Tomislav Martinović.

Delegati Kluba Bošnjaka, kako kaže šef tog kluba Osman Ćatić, glasat će za Nacrt iako smatra da Vlada nije u dovoljnoj mjeri sagledala sve finansijske efekte u pogledu donošenja zakona o porezu na dohodak.

Nacrt zakona o porezu na dohodak, po riječima delegata Kluba Bošnjaka Fuada Hadžimehmedovića, nije dobar osnov za daljni prijedlog zakona jer se predloženim rješenjima uklanja srednja klasa.

– Činjenica je da će radnici u realnom sektoru nositi manje novca kući – konstatovao je šef Kluba ostalih Aner Žuljević.

Delegat Kluba Srba Željko Mirković kazao je da zakon ne garantuje većini stanovnika nikakvu olakšicu.

Pomoćnik u Federalnom ministarstvu finansija Hajrudin Hadžimehanović predstavio je delegatima urađenu simulaciju prihoda od poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti prema Nacrtu zakona o porezu na dohodak.

Tom prilikom, skrenuo je pažnju da su Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji propisana raspodjela prihoda od poreza na dohodak između kantona i općina gdje je propisana minimalna stopa raspodjele za općine 34,46 posto, odnosno maksimalna stopa raspodjele za kantone 65,54 posto, a kantoni mogu svojim propisima urediti raspodjelu tako da općinama pripada veća stopa raspodjele od obavezne minimalne stope.

U kontekstu navedenih propisanih stopa raspodjele prihoda od poreza na dohodak izračunati su efekti primjene novih zakonskih rješenja na pripadajuće prihode kantona i općina po osnovu poreza na dohodak.

Na osnovu podataka u šest kantona predviđa se pad iznosa poreza na dohodak, a rast u četiri.

Porez na dohodak prema važećem zakonu za Unsko-sanski kanton iznosi 12.485.097 KM, a prema novom iznosio bi 11. 804.952 KM, Posavski 2.087.646 – 1.975.394, Tuzlanski 31.103.222 – 30. 247.562, Zeničko-dobojski 23.057.322 – 21.583.702, Posansko-podrinjski 2.851.617 – 2.685.616, Srednjobosanski 12.485.406 – 11. 925.752.

Povećanje iznosa poreza na dohodak prema simulaciji predviđeno je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (21.602.736 – 22.510.370), Zapadnohercegovačkom kantonu ( 6.172.282 – 6.448.581, Kantonu Sarajevo (85.150.200 – 90.789.440), i Kantonu 10 (4.310.266 – 4.488.402).

Na osnovu navedenih podataka delegati su u zavisnosti iz kojeg kantona dolaze, uputili određene zamjerke na predložena rješenja u Nacrtu, koji je predložila Vlada Federacije BiH.

Nakon toga klubovi Bošnjaka i Hrvata zatražili su pauzu, nakon koje se očekuje da počne rasprava o zakonu o doprinosima, a zatim da uslijedi glasanje o oba zakona.