Uvođenjem viza kaznili bi se milioni nedužnih građana!

Analitičarka Evropske inicijative za stabilnost Alexandra Stiglmayer smatra da bi “suspenzija ili ukidanje bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana bio krivi i nefer potez”.

U razgovoru za agenciju Anadolija (AA), Stiglmayer je komentirala zahtjev šest zemalja Evropske unije (EU) da se, u slučaju zloupotrebe, državama zapadnog Balkana ukine bezvizni režim. Zahtjev u vezi s ukidanjem bezviznog režima podnijele su Njemačka, Francuska, Holandija, Belgija, Austrija i Luksemburg, a o njemu će se raspravljati 25. oktobra na sastanku ministara unutrašnjih poslova zemalja EU-a.

“Suspenzijom ili ukidanjem bezviznog režima kaznili bi se milioni nedužnih ljudi koji bi se opet našli pod viznom režimom, a imao bi i izuzetno negativne političke posljedice, jer bi Evropska unija (EU) izgubila veliki dio podrške na Balkanu. Ima sasvim jednostavno i efikasno rješenje: znamo da se kod tražilaca azila sa Balkana radi o ljudima koju su jako siromašni, većinom Romi, ali kod kojih nema osnove za azil. Gotovo svi su odbijeni. Ali, dok je azilska procedura u toku, oni imaju smještaj, hranu, odjeću, medicinsku skrb, džeparac itd. Oni idu uglavnom u samo četiri države EU-a. To su Njemačka, Švedska, Belgija i Luksemburg. Te procedure traju nekoliko mjeseci”, kazala je Stiglmayer za AA.

Dodala je kako balkanski tražioci azila ne idu u Austriju ili Holandiju iako bi se to moglo očekivati. Pogotovo u slučaju Austrije.

“Beneficije su tamo iste – samo se odluka o azilu donese u roku od sedmicu dana. Zato se taj put ne isplati. To znači, rješenje je da pogođene države članice EU-a radikalno skrate azilsku procedure, pa će i problem nestati. Belgija se odlučila na to. Od juna se o azilu odlučuje u roku od dvije sedmice. Kada se to pročuje među potencijalnim tražiocima azila, oni će prestati ići u Belgiju. Već sada je u toj zemlji opao broj azilanata. Arogantno i krivo je to što EU od vlada balkanskih država traži da riješe navedeni problem. Oni to ne mogu… Oni ne mogu vaditi Rome iz autobusa na granici, to bi bila etnička diskriminacija. A poboljšanje njihovog statusa u društvu i materijalnog položaja je dugoročan projekt”, istakla je Stiglmayer.

Stiglmayer je također kazala da Hrvatsko pristupanje EU-u nije u opasnosti.

“To je jučer potvrdio njemački ministar vanjskih poslova Westerwelle. U decembru prošle godine Njemačka, kao i ostalih 26 država članica EU-a, složile su se oko članstva Hrvatske u EU-u i potpisali su pristupni ugovor. Toga se moraju držati ako ne žele ispasti totalno neozbiljni. Naravno, Hrvatska mora i dalje raditi na tome da ispuni sve zahtjeve koji proizlaze iz pristupanja i članstva, ali pretpostavljam da će to napraviti”, zaključila je Stiglmayer.

(VisokoIN/Fena)

Vezani članci

Nova godina, stari problemi: Izrazito zagađen zrak u bh. gradovima

Visokoin.com

Hindija: Koliko je Visočane koštao čistač ulica i je li ga direktor kupio sam od sebe?

Visokoin.com

Za deset mjeseci u BiH više od 1,2 miliona turista

Visokoin.com

Godišnje se u prosjeku od narkotika liječi oko 2.000 ljudi u FBiH

Visokoin.com

Od mina ugroženo više od pola miliona stanovnika u BiH

Visokoin.com

Vlašić i dalje top zimska destinacija u središnjoj Bosni

Visokoin.com