Wigemark: Znamo šta se dešava, nemojte nam prodavati bajke

Podijeli na Facebooku Tweet Google+ LinkedIn

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark upozorio je u razgovoru za TV1 da usljed političkih borbi u BiH nastaje mnogo kolateralnih žrtava. Reforme koje su nesporne i apsolutno potrebne, nažalost, postaju taoci različitih politika, istakao je Wigemark.

Kako ocjenujete angažman bh. vlasti, posebno kada je riječ o aktivnostima u vezi sa socio-ekonomskim reformama?

Rekao bih da je jako puno posla već urađeno, ali možda smo na nekoj polovini provođenja reformi. Sada u ovoj fazi krećemo sa više generalnih aktivnosti malo konkretnije. Očekujemo da vidimo više rezultata. Jedan od konkretnih primjera je usvajanje novog pravilnika o cijenama lijekova od prije nekoliko mjeseci, a koji će smanjiti cijene lijekova. To je nešto što je posljedica reformske agende.

Znači li to da ste zadovoljni?

Ja nikada nisam zadovoljan u potpunosti. Još je toga što treba uraditi, ali ne treba zaboraviti da su reforme zahtjevne, pa malo i dosadne. No, svakako vidite konkretne pokazatelje. Ako MMF kaže da su zadovoljni, kao što su to rekli u septembru, ili ako to kaže Svjetska banka, koja bi sada trebalo da ide sa novim zajmom za BiH, onda sam i ja naravno zadovoljan. No, rekao bih da smo sada došli do trenutka kada ne smijemo gubiti fokus, iako ima tendencija da se teme skreću na neke druge stvari. Važno je da ostanemo fokusirani i konkretni.

Upravo smo iz tog razloga i mi sa svoje strane pokušali da ojačamo naš angažman sa poslovnim sektorom, pogotovo malim i srednjim preduzećima, te da direktno od njih dobijemo neke povratne informacije i da gledamo kako ide realizacija reformi, posebno na nižim nivoima vlasti – kantonima i opštinama. Sada smo u periodu nakon lokalnih izbora, veliki broj je novih načelnika i gradonačelnika. Vjerujem da je veliki broj njih spreman i voljan da se uključi u reforme koje će donijeti potrebne rezultate.

U nekoliko bh. gradova održane su konferencije o liderstvu u biznisu. Znamo da ste na izvjestan način organizator tih konferencija. Šta je njihov cilj? Šta time želite postići?

Ono što pokušavamo postići jeste da prije svega saslušamo šta je to što poslovna zajednica, ali i drugi akteri, imaju da kažu nama o situaciji generalno. Postoji cijeli niz malih uspješnih preduzeća, subjekata, koji imaju potencijal da se šire, rastu i stvaraju nova radna mjesta. Mislim da više ne moramo ponavljati da je u bilo kojoj privredi u svijetu najviše radnih mjesta upravo u malim i srednjim preduzećima i zato se mi fokusiramo na njih.

Dakle, želimo direktno od njih da čujemo šta imaju da kažu i da ih malo potaknemo na umrežavanje, te da se međusobno susreću i razgovaraju. Vrlo često ljudi rade izolovano. Na primjer, neko malo preduzeće u Tuzli ne zna čime se bavi neko malo preduzeće u Mostaru ili Banjaluci. Vidimo određene trendove kada su rađena neka neformalna anketiranja i ispitivanja. Rezultati pokazuju da oko 90 posto učesnika ističe kao najvažniju stvar unapređenje poslovnog okruženja.

A to, vjerujem, podrazumijeva i smanjenje nekih poreznih nameta i slično?

Jedna od stvari kojima nisam zadovoljan kada govorimo o reformama, svakako činjenica da je još uvijek jako skupo otvoriti i stvarati nova radna mjesta u privredi. Ovdje ne govorimo o smanjenju plata i primanja, koja su za većinu još uvijek preniska. Ovdje govorim o doprinosima koji su još uvijek previsoki. To nas dovodi do pitanja akciza, koje je postalo taoc nekih drugih pitanja.

Samo da se podsjetimo šta je bila izvorna ideja kod akciza – ideja je bila da se teret oporezivanja rada sa poslodavaca prenese na potrošnju. Dakle, ako kupujete i konzumirate alkohol, duhan ili drugo, malo više biste plaćali, a zauzvrat bi dobijali više radnih mjesta.

Zato još uvijek nema političkog razumijavanja. To je svima jasno. Politički analitičari tvrde da vlast radi premalo i da je više posvećena proizvođenju političkih kriza, nego ekonomskom razvoju države. Slažete li se sa takvim ocjenama?

Ne bih se složio. Ako pogledamo šta rade entitetske vlasti, pa i Vijeće ministara BiH, rekao bih da su ispunili veliki dio svoje zadaće. RS je ispunila najveći dio preliminiarnih uslova, odnosno mjera za narednu tranšu iz aranžmana MMF-a. Međutim, zapelo je u zakonodavnim tijelima. Znamo takođe da je situacija blokirana u FBiH.

U dosta smo zanimljivoj situaciji gdje stranački lideri i članovi stranaka generalno, iako deklarativno jesu za EU, istovremeno blokiraju dalji napredak i usvajanje propisa u zakonodavnim tijelima. Ali, mi ne možemo rješavati te probleme za vas.

Naravno da ne možete, ali kako objašnjavate to što rade? Zašto to rade?

Mislim da je sve krenulo u ljetnom periodu sa Zakonom o igrama na sreću. Igre povlače jako puno novca za sobom, tako da se u suštini sve svelo na jednu političku borbu oko toga šta će se oporezivati da bi se finansirale reforme, jer reforme zahtijevaju određene sredstva. Ne možete očekivati da će vam EU, ali i međunarodne finansijske institucije, dati novac da unaprijedite vaš zdravstveni sistem ili obrazovanje.

Nažalost, mislim da usljedi tih političkih borbi imamo jako puno kolateralnih žrtava. Generalno, u BiH imamo tendenciju da potpuno nevezane stvari vežete jednu za drugu. Dakle, imate reforme koje su nesporne, apsolutno potrebne i one nažalost postaju taoci različitih politika. Ne bih ovdje nikoga da imenujem niti da upirem prstom, jer bih rekao da manje-više svako to radi u nekoj mjeri, neki manje, neki više, ali svima bih uputio istu poruku – jako dobro znamo šta se dešava i nemojte nam prodavati bajke.

Svi trguju, to nije sporno. Ko su kolateralne štete – građani, država, reforme, prosperitet, budućnost, mladi?

Da, upravo tako – mladi ljudi, koji očekuju da vide poboljšanje u ovoj zemlji, koji žele više radnih mjesta i da ostanu u ovoj zemlji. Imate novih radnih mjesta koja se otvaraju, ali tek treba da probijemo granicu koju su nametnule i birokratija i korupcija i administracija. Teško jeste. Često razgovaram sa mladim ljudima koji su obrazovani i koji imaju diplome, ali ne mogu da dođu do posla zato što nemaju, na primjer, političke veze ili postaju članovi političkih stranaka nadajući se da će naći posao. To je tužna i nezadovoljavajuća situacija.

Istovremeno, postoje i pozitivne naznake. Postoje izvrsni primjeri u ovoj zemlji. To me vodi do kampanje koju vodimo sa domaćim partnerima, to je promotivna aktivnost pod nazivom “Korak po korak”. U okviru toga, mi smo došli u kontakt sa velikim brojem malih i ne baš tako malih preduzeća, mladih, ali i iskusnijih poduzetnika, koji vide perspektive i mogućnosti u BiH. Imali smo prije nekoliko mjeseci delegaciju iz Japana, koja je istakla da je čak prednost to što imate nezaposlene, jer imate dostupne resurse, vještine i ljude koji žele da rade. U zemljama EU nemate puno ljudi koji imaju vještine, želju i spremnost da rade. Ovdje su ljudi spremni, samo čekaju pravu priliku.

Evropski put BiH nema alternativu. Šta ukoliko se u nekom razumnom roku, od šest do osam mjeseci, ne odgovori na sva pitanja iz Upitnika? Kakve će biti posljedice za BiH? Kako će reagovati EU, kako Vi lično, u krajnjem slučaju?

Moram priznati da je kreirano i malo neke drame oko ovog upitnika, što možda i nije nužno loše. Popunjavanje Upitnika je prilično dosadan proces, gdje odgovarate na veliki broj pitanja koja su uglavnom činjenična po svojoj prirodi. Treba malo oduzeti dramatiku, jer ovo nije ispit na fakultetu.

Najvažniji je kvalitet odgovora. Dakle, da odgovori budu kvalitetni, a ako su neka pitanja problematična, onda uzeti u obzir tu problematiku. Druga stvar je korištenje mehanizma koordinacije, koji je konačno usaglašen u ljeto prošle godine. U okviru tog mehanizma potrebno je definisati kako formulisati neki odgovor. Dakle, koristiti mehanizam koordinacije, što mu je bila i izvorna svrha. Iako, ponovo se javlja neka tendencija da se on malo zaobilazi u ovom procesu, ali vidjećemo kako će se sve to dalje odvijati.

Što se tiče dinamike, a vi ste govorili o nekom roku od šest do osam mjeseci, a ja napominjem da EU nije postavila niti nametala nikakve rokove. Nama je bitan kvalitet tih odgovora. Dakle, kvalitet, a ne da se pitanja dostave brzo ili u nekom roku. AKo prvi predate ispitni rad, ne znači da ćete dobiti najbolju ocjenu.

Drama jeste, složiću se sa Vama, ali ne zbog toga što je komplikovano odgovoriti na pitanja, nego što znamo kakvi su bh. političari i koliko im treba vremena da daju odgovore na neka druga i manje ozbiljna pitanja. No, važno je zbog građana BiH, jer odgovaranje na Upitnik u nekom normalnom roku sa kvalitetnim odgovorima, znači potvrdu da možemo dobiti kandidatski status. Zar ne?

Jeste, s tim što popunjavanje Upitnika nije politički proces. To je činjenični, on jeste jedna vrsta ispita za vašu upravu, administraciju na svim nivoima vlasti, pa čak imamo i neku konkurenciju među tijelima ko će prije predati svoje odgovore i to je dobro i pozitivno. Ne bih nikoga da kritikujem u ovom cijelom procesu. Važno je, naravno, iskoristiti trenutak, ali ne treba ni žuriti, kao što od toga ne treba praviti ni neku političku igru.

Nemam sumnje da će se neminovno pojaviti određena pitanja koja će privući političku pažnju, te da će biti teško postići političku saglasnost oko dogovora, ali treba pokušati iskoristiti mehanizam koordinacije i smireno, sabrano pokušati naći rješenje. Vjerujte da u EU niko neće biti impresioniran vještačkim argumentacijama kako formulisati odgovore. Imate više do 3.000 prilika da se oko nečega raspravljate.

Kako komentarišete odluku SAD-a da izreknu sankcije predsjedniku RS Miloradu Dodiku? Imate li konkretnije informacije o tome hoće li zemlje članice EU donijeti sličnu ili istovjetnu odluku kao i SAD?

Prije svega, od samog početka EU je vrlo jasno naglašavala važnost poštivanja odluka Ustavnog suda BiH i to ne samo Odluke u vezi sa obilježavanjem Dana RS, već zaista svih odluka Ustavnog suda BiH. Jeste bilo nekih pretjerivanja oko samog broja, govorilo se o 80 ili 90 odluka, a u stvarnosti je taj broj četiri ili pet. To je jedna stvar.

Druga stvar je održavanje referenduma. Vidjeli ste da je EU vrlo jasno naglasila da je to zaista nezakonit čin. U toku je istraga, koja će pokazati ako je nešto bilo nezakonito, ko je za to odgovoran. Važno je pustiti da se taj proces odvija. Vjerujem da će Tužilaštvo BiH dati svima nama neke odgovore u narednim mjesecima. Kakvi god ti odgovori da budu, ja vjerujem da smo svi dužni da ih poštujemo.

Nadalje, cijela priča, prvo sa referendumom, potpom sve ono što se dešavalo oko obilježavanja Dana RS, prema našem stavu, izazvalo je nepotrebne tenzije. Ja bih to opisao kao dimnu zavjesu, kojom se prikrivaju pravi i istinski problemi koji postoje ne samo u RS, već u cijeloj BiH. Rekao bih još da je to jedna igra, koja se igra ne samo sada, već stalno i kontinuirano zadnje dvije decenije. Rekao bih da na evropskom putu u procesu evropskih integracija, mi u EU nismo impresionirani tim igrama.

Je li to znači da podržavate stav SAD-a?

Odluka SAD-a je odluka njihove vlade. Mi, kao EU, imamo odluku koju smo donijeli 2011. godine i imamo mehanizam koji bi nama omogućio da preduzimamo mjere protiv pojedinaca koji na bilo koji način prijete ili ugrožavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Dakle, ako me pitate, imamo mogućnost da sankcije iskoristimo. No, u ovom trenutku, prema mojim saznanjima i shvatanjima, nema namjere da se takav mehanizam aktivira, ali on postoji. Postoji ne samo zbog predsjednika Dodika, nego zbog bilo koga drugog ko prijeti ili ugrožava kroz svoje radnje ono što sam rekao.

Previše je političara koji igraju ove igrice, koji obećavaju dalje tenzije, daju neprimjerene izjave i podsjećaju nas na ono što se dešavalo na ovim prostorima prije 25 godina, kada sam bio na ovim prostorima, vidio sam tu situaciju, ali ta situacija se razlikuje od onoga što imamo danas. Ali generalno, bilo ko, ko se igra sa vatrom i podsjeća građane na ono što se dešavalo u prošlosti ili prijeti da će to uraditi, ugrožava, to nas opet dovodi do socio-ekonomski reformi. Ja ne razumijem kako neko može biti deklarativno za socio-ekonomske reforme i težiti da unaprijedi poslovno okruženje, a istovremeno doprinosi političkoj nestabilnosti. Politička nestabilnost će otjerati svakog investitora, bilo koga ko želi da dođe u ovu zemlju, pa čak i same građane.

I Vi i ja znamo odgovor na to pitanje – vlastiti, privatni, stranački interesi i interesi lobija koji zajedno sa njim rade i vladaju. No, to je moj komentar. Ipak, ima i dobrih priča, kao što je nedavni susret zvaničnika Srbije i BiH. Odlične poruke su upućene, čak su politički analitičari iz BiH i regije dali podršku takvom susretu. Kako Vi ocjenjujete odnose zemalja u regiji, odnos BiH i susjeda?

Ove sedmice svjedočili smo jako dobrom sastanku između predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i premijera Srbije Aleksandra Vučića, zajedno sa članovima njihovih kabineta i ministara. Isto tako jedan proces imate i sa Hrvatskom, premijer Andrej Plenković nedavno je boravio u BiH. Nažalost, nakon toga, ponovo smo smo bili podsjećani na rat i ratna dešavanja, povodom hapšenja u Orašju. No, rekao bih da generalno i Hrvatska ima interes i spremnost da pomogne BiH.

Imate dva izuzetno važna susjeda i rekao bih da bez njih ne može biti istinske stabilnosti u BiH. Oni će igrati izuzetno važnu ulogu. Pri tome, Hrvatska je jedna od zemalja članica EU i moramo posebno pažljivo pratiti šta je to što Hrvatska radi i govori. Istovremeno, i vi morate imati na umu da Hrvatska ne govori uvijek uime EU. Ja sam taj koji u ovoj zemlji nastupa ispred EU, a ne neki drugi ambasador. Srbija naravno ima spremnost i jako dobro napreduje, važan progres je napravila u približavanju EU. Ona ima svojih problema neriješenih sa Kosovom. Zadnja stvar koju bi Srbija htjela da vidi jeste još jedno Kosovo sa BiH, gdje neko pokušava da proglasi nezavisnost, da se otcijepi.

Rekao bih generalno da je regionalna dinamika jako važna, a ono što bih više volio da vidim kod vaših političkih lidera jeste da iskreno odgovore na pruženu ruku sa druge strane. Imamo u ovoj zemlji jedno naslijeđe i nama je to jasno, Hrvatska i Srbija su istovremeno potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, i bez njih će jako teško biti postići konačnu stabilnost u zemlji. Promjena i stabilnost, istovremeno, mogu doći samo iz BiH. BiH mora preuzeti odgovornost za svoju stabilnost, a ne gledati ka drugima da joj to osiguraju. Mi vam ne možemo to osigurati, mi vam samo možemo pomoći i zainteresovani smo da pomognemo svima koji imaju iskreni interes za ekonomskim prosperitetom i političkom stabilnošću u ovoj zemlji. Mislim da većina ljudi to želi, građani to žele, većinu ne interesuju političke šuplje priče.

Više vijesti
KOMENTARI

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Visokoin.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Visokoin.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Visokoin.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.