Zašto su cijene električne energije i prirodnog gasa visoke?

Četvorostruko poskupljenje električne energije i dvostruki rast cijena prirodnog gasa za samo 12 mjeseci zaokupljaju pažnju javnosti širom svijeta.

U autorskom tekstu o ovoj temi pišu Alija Mujčinagić* i Ognjen Marković, član Upravnog odbora Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET), nezavisnog ekspertskog instituta koji okuplja stručnjake i pripadnike akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine.

– Prosječna cijena bazne električne energije na Evropskoj berzi (EPEX SPOT) u oktobru 2021. godine dostigla je vrijednost od 157 evra za MWh, a za isti mjesec 2020. godine iznosila je 39 evra za MWh.
– Uslijed deficita i zagušenja na interkonektivnim vodovima koji povezuju jugoistočnu Evropu sa centralnom odnosno zapadnom Evropom cijena na mađarskoj berzi HUPX dostigla je vrijednost od 189 evra za MWh u oktobru 2021. godine.
– Cijene prirodnog gasa su na berzama dostigle vrijednosti od 44 evra za MWh u avgustu do 71 evra za MWh sredinom septembra. U isto vrijeme prošle godine bile su na nivou 30 evra za MWh.
– Cijene CO2 su u oktobru 2021. godine dostigle vrijednosti oko 60 evra za tonu što je oko 30 evra više u odnosu na januar 2021.

Zašto su cijene električne energije i prirodnog gasa u Evropi višestruko narasle?

U nastavku su prezentovani najvažniji faktori koji su doveli do ove pojave.

Prirodni gas kao faktor rasta cijena električne energije:

Intenziviranje ekonomskih aktivnosti nakon pandemije COVID-19, kao posljedica finansijskih podsticaja, imale su za rezultat povećanu potražnju energenata (prije svega električne energije i prirodnog gasa).
Cijene gasa su ključni faktor koji utiče na cijene električne energije u većini zemalja EU-a, pa je povećanje cijena gasa jedan od osnovnih razloga trenutnog povećanja cijena električne energije.
Povećana potražnja za prirodnim gasom dešava se u okolnostima: (i) smanjena proizvodnja gasa u Evropi, (ii) smanjenog dotoka gasa iz Rusije i nedovoljno napunjenih skladišta gasa u Evropi, (iii) povoljnije tržište za ukapljeni gas (LNG) u Aziji nego u Evropi tokom ove godine.

Navedeni faktori uzrokovali su napetost na tržištu zbog povećane potražnje i smanjene ponude, te posljedično i do rasta cijena gasa.

Slaba hidrologija i manja proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana prouzrokovali su potrebu za povećanom proizvodnjom električne energije iz gasa i iz uglja.
Povećani troškovi proizvodnje električne energije iz gasa doveli su do toga da je početkom ljeta ove godine postalo jeftinije proizvoditi iz uglja, pa čak i sa povećanim cijenama emisija CO2, što je dodatno potaklo rast troškova proizvodnje električne energije iz uglja i cijena na tržištu.

Jesu li svi kupci u Evropi kupovali električnu energiju i prirodni gas po novim, visokim cijenama?

Nisu, jer je značajan broj potrošača/snabdjevača imao dugoročne ugovore sa isporučiocima električne energije i gasa u kojima je definisan jasan odnos u pogledu cijena.
Problem su imali potrošači/snabdjevači koji su se oslanjali većim dijelom na kratkoročna tržišta (cijene u prethodnim godinama na kratkoročnim tržištima bile povoljnije nego cijene postignute kroz dugoročne ugovore), pa su morali kupovati nedostajuće količine po ekstremno visokim cijenama.

Kako će cijene električne energije i prirodnog gasa u Evropi uticati na cijene u BiH?

Električna energija:

Dešavanja na evropskom tržištu električne energije ne bi trebala uticati direktno na cijene električne energije u BiH jer: (i) Proizvođači električne energije u BiH ne plaćaju za emisije ugljen dioksida, što je jednim dijelom uticalo na rast cijena električne energije; (ii) Proizvođači električne energije u BiH ne proizvode električnu energiju iz gasa, čiji je rast cijena osnovni faktor rasta cijena električne energije u Evropi.
Eventualno povećanje cijena električne energije u BiH bilo bi opravdano ako bi se izvršile promjene koje će dovesti do toga da cijena proizvedene električne energije u potpunosti odražava troškove proizvodnje (što trenutno nije slučaj) te zbog povećanja cijena opreme, repromaterijala i transporta.
Kod određivanja novih cijena električne energije u BiH za domaće potrošače treba imati u vidu da se oni sklapaju na duži period (referenca ne mogu biti cijene na tržištu dan unaprijed), a vidljivo je iz analiza kretanja tržišta u Evropi da će se cijene gasa i električne energije nakon ove zime u srednjoročnom periodu stabilizovati na nižim vrijednostima u odnosu na današnje cijene.

Prirodni gas:

Kako su (vjerovatno) ugovori koje Energoinvest sklapa sa Gaspromom o snabdijevanju gasom tzv. “forward” ugovori na jednu godinu, a gdje se cijena isporuke indeksira u odnosu na naftu (mijenja određenim formulama koje u nekim slučajevima uzimaju u obzir šestomjesečni period za koji se prosjek cijena nafte izračunava sa vremenskim odmakom od 3 mjeseca) to je vjerovatno da će doći do porasta cijena gasa koji isporučuje Gasprom.

Da li potrošačima u BiH prijeti nestašica električne energije i prirodnog gasa?

Ne prijeti nestašica električne energije jer su domaći izvori za proizvodnju električne energije adekvatni u doglednom periodu. Izuzetak bi bio slučaj prelaska potrošača prirodnog gasa na korištenje električne energije kada bi dio potrošača mogao imati problema sa kontinuiranim snabdijevanjem električnom energijom.
Ukoliko je ugovor Energoinvesta sa Gaspromom kvalitetan, ne bi trebalo doći u pitanje snabdijevanje prirodnim gasom, ali vrlo vjerovatno uz povećane cijene u narednoj godini zbog vezivanja cijena prirodnog gasa za kretanje cijena nafte. Izuzetak bi bio prekid rada nekog od ključnih gasovoda u BiH, Srbiji ili Bugarskoj/Mađarskoj.

Kako će se kretati cijene električne energije i prirodnog gasa u Evropi u narednom periodu, a kako u BiH?

Finansijske institucije i konsultantske kuće u svijetu procjenjuju da će poslije zime 2021/2022. u narednim godinama doći do stabilizacije tržišta električnom energijom, ali će u prosjeku cijene biti više od onih po kojima se trgovalo u periodu 2017-2020. godina.

*Ognjen Marković je član Upravnog odbora RESET-a i predsjednik Savjetodavnog vijeća. Alija Mujčinagić je uposlenik Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK). Autor sudjeluje u projektu kao nezavisni istraživač. Gledišta koja su ovdje izražena su samo njegova i ne moraju se podudarati sa službenim gledištima DERK-a.

Unesite komentar